Na jučerašnjoj 293. sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je Program „Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj“ čime je ispunjen i posljednji preduvjet za ponovno zaprimanje prijava potencijalnih krajnjih primatelja za Financijske instrumente Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. godine – Mali zajmovi za ruralni razvoj.

Kao i ranije tijekom provedbe, koja je započela 2018. godine, prihvatljivi su poduzetnici iz ranga malog gospodarstva i to za investicijske projekte u sektorima poljoprivrede, prerade i šumarstva, koji doprinose ostvarenju ciljeva relevantnih mjera Programa ruralnog razvoja RH.

Ponovnim otvaranjem prijava za Mali zajmovi za ruralni razvoj, koje za Upravljačko tijelo Programa ruralnog razvoja RH provodi HAMAG-BICRO na čijim će mrežnim stranicama biti objavljene detaljne informacije u vezi podnošenja zahtjeva za financiranje, potencijalni krajnji primatelji mogu ostvariti zajam u iznosu od 25.001 do 50.000 EUR za investicije u okviru Podmjera 4.1, 4.2, 6.4 i 8.6 Programa ruralnog razvoja RH. Prihvatljiva su ulaganja u obrtna sredstva do 30% ukupnog iznosa zajma, kupnju živih životinja, rabljene opreme, jednogodišnjeg bilja i druga ulaganja koja nisu moguća u okviru dodjele bespovratnih sredstava Programa ruralnog razvoja RH, a sve uz kamatnu stopu od 0,1% i 0,25% ovisno o razvijenosti jedinica lokalne samouprave i uz rok otplate do 10 godina, a iznimno do 12 godina za višegodišnje nasade i za ruralni turizam u JLS koje pripadaju u I-IV skupina razvijenosti.

Ministarstvo poljoprivrede vjeruje da će povoljni uvjeti Malih zajmova za ruralni razvoj, koji se financiraju iz prikupljenih povrata već ranije izdanih zajmova u okviru provedbe Programa ruralnog razvoja RH, biti prepoznati na terenu te se, u skladu s prethodnim najavama, očekuje početak zaprimanja prijava od sljedećeg tjedna čime se omogućuje povoljno financiranje novih investicija.

Dodatno, u skladu s jednim od zaključaka ažurirane ex ante procjene potrebe uvođenja Financijskih instrumenata u hrvatskom poljoprivrednom sektoru u programskim razdobljima 2014.-2020. i 2023.-2027. o velikim potrebama poduzeća za obrtnim kapitalom Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je dostupnost samostalnog obrtnog kapitala prihvatljivim krajnjim primateljima malog gospodarstva u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027., a usvajanje kreditnog programa za tu namjenu biti će pravovremeno potrebama osiguranja obrtnog kapitala za provedbe financiranja ovogodišnje proljetne sjetve.

Foto: APPRRR

Prethodni članakHrvatske izvorne pasmine svinja
Sljedeći članakMrkvastičan kolač
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. veljače 2009. godine, Republika Hrvatska postala je osnivač Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Sjedište Agencije je u Zagrebu, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Svaka država članica Europske unije mora imati agenciju za plaćanja u poljoprivredi. Osnivanje takve agencije u Hrvatskoj bio je uvjet za zatvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, pa je tako Agencija za plaćanja u poljoprivredi  jedina institucija čije je osnivanje, odnosno postojanje, izrijekom navedeno u Ugovoru o pristupanju Hrvatske u EU kao uvjet za punopravno članstvo.     Da bi mogla povlačiti oko 5 milijardi kuna godišnje iz EU proračuna namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju RH, Agencija za plaćanja mora biti akreditirana po točno određenim kriterijima (Uredba EK 885/2006). Da bi dobila akreditaciju, Agencija za plaćanja je morala uspostaviti Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) preko kojeg sve zemlje članice EU zaprimaju, obrađuju i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima.    Od ostalih neophodnih sustava, Agencija ima Upisnik poljoprivrednika s 174 953 registriranih poljoprivrednika (podaci od 4.5.2016.), zatim ARKOD – sustav za digitalnu identifikaciju zemljišnih parcela; te prateće registre (vinogradarski registar, registar primarnih proizvođača hrane, registar subjekata u ekološkoj proizvodnji), ISAP – centraliziranu elektronsku bazu podataka (za istovremeni unos podataka s 25 lokacija APPRRR u RH) i AGRONET – zaštićenu internetsku aplikaciju putem koje poljoprivrednici pregledavaju podatke o svom gospodarstvu te u kojoj elektronski popunjavaju godišnje zahtjeve za potpore.  Osnovni poslovi APPRRR:  - provedba nacionalnih mjera potpora u poljoprivredi i ribarstvu - provedba mjera Zajedničke poljoprivredne politke EU (izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja) -provedba mjera Zajedničke organizacije tržišta EU (intervencije u  stočarstvu/bilinogojstvu; raspodjela uvozno/izvoznih dozvola; proizvodna ograničenja u sektoru mlijeka i šećera; provedba mjera privatnog skladištenja; provedba Sheme školskog voća i Sheme školskog mlijeka) - provedba mjera IPARD programa (6 mjera) - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru pčelarstva - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vinarstva - provedba mjera Zajedničke ribarstvene politike EU - dodjela prava na potrošnju „plavog goriva“ - naknada šteta od elementarnih nepogoda - provedba potpora osiguranja usjeva - provedba programa kapitalnih ulaganja   www.apprrr.hr