Ministarstvo poljoprivrede je pripremilo nacrt Zakona o vinu, nakon konzultacija sa proizvođačima sektora vinarstva i vinogradarstva u cilju razmjene mišljenja i boljeg razumijevanja zahtjeva proizvođača te okvira kojeg se mora pridržavati Ministarstvo.

Zakon o vinu izrađuje se u svrhu konsolidacije propisa Europske unije s nacionalnim propisima u sektoru vinarstva i vinogradarstva kako bi se uredila jedinstvena pravna osnova za donošenje provedbenih propisa o nadležnostima na nacionalnoj razini. Istovremeno će se povezati područja koja su na nacionalnoj razini trenutno propisana Zakonom o vinu i Zakonom o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda.

Cilj izrade Nacrta prijedloga zakona o vinu i svih mjera koje donosi je definirati jasan pravni okvir za gospodarsko obavljanje djelatnosti proizvodnje grožđa i vina te u konačnici prodaje vina sa svrhom ostvarivanja dohotka u tržišno transparentnim uvjetima uz uključivanje alata za borbu protiv „sivog tržišta“.

Prijedlogom zakona o vinu omogućeno je udruživanje vinara i vinogradara na nacionalnom i regionalnom nivou, kojima se daje nova aktivna uloga u promidžbenim aktivnostima vinara i poslovima oko sustava marketinškog označavanja hrvatskih vina te će na taj način aktivnije nego do sada doprinositi kreiranju prepoznatljivosti Hrvatske kao vinske zemlje. Uspostavljaju se četiri nove regije (ujedno vinarske i marketinške): Slavonija i Hrvatsko Podunavlje; Hrvatska Istra i Kvarner; Dalmacija i Bregovita Hrvatska.

Osim toga, Prijedlogom zakona o vinu jasno je definiran razlikovni okvir za proizvodnju grožđa za vlastite potrebe u vrlo ograničenom obuhvatu na površinama do 0,1 ha od onih proizvođača grožđa, mošta i vina u proizvodnom, poduzetničkom i tržišno orijentiranom obuhvatu.

Ovim Nacrtom prijedloga zakona o vinu uređuje se pravna osnova za obavljanje učinkovitije administrativne kontrole svih podataka koje su proizvođači grožđa i vina obvezni dostavljati. Ujedno će se pojačati i kontrola na terenu koju će provoditi terenski vinski nadzornici sa svrhom provjere usklađenosti dostavljenih podataka sa stvarnim stanjem čime ojačavamo sustav sljedivosti proizvodnje grožđa i vina.

Hrvatski centar za poljoprivrednu Hranu i selo, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo zadržava ulogu nositelja senzoričkog ocjenjivanja vina, no u postupak se aktivno uključuju regionalne organizacije vinara koje predlažu ocjenjivače, a samo ocjenjivanje vina provodim komisija s većinski zastupljenim regionalnim ocjenjivačima. Ovime se osigurava podizanje razine kvalitete ocjenjivanja i kao i kvalitete samih vina, jer postupka ocjenjivanja provode ocjenjivači koji najbolje poznaju svojstva vina određene regije.

„Novim Zakonom o vinu donosimo jasni pravni okvir proizvodnje grožđa i vina, prodaje vina u tržišno transparentnim uvjetima, jačamo ulogu vinskih udruženja i marketing vina“ – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao „osim Zakona, u suradnji s vinarima donosimo i novi Nacionalni program potpore vinarima za razdoblje 2019. – 2023. kojim povećavamo iznose financiranja i uvodimo novu mjeru promidžbe vina s 80% povrata novca. Natječaje za novo petogodišnje razdoblje otvaramo već u listopadu ove godine.

Prethodni članakMože li susjed zabraniti postavljanje el. Pastira?
Sljedeći članakRevizija pravomoćne presude
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.