U razdoblju od 28. prosinca 2022. do 1. lipnja 2023. Agencija za ugljikovodike je s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja provela nadmetanje za šest istražnih prostora geotermalnih voda: Leščan, Međimurje 5, Kotoriba, Pčelić, Sječe i Ferdinandovac-1. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je nositelj, a Agencija za ugljikovodike operativno tijelo koje je provelo natječaj.  

Riječ je o geografskom području Dravske potoline u kojem je dokazan značajan geotermalni potencijal.   Potencijal istražnih prostora identificiran je u ranijim bušotinama nastalim za potrebe istraživanja i eksploatacije nafte i plina, što sad uvelike smanjuje rizik i troškove budućim investitorima. Treba istaknuti kako temperatura na svim lokacijama omogućuje proizvodnju električne energije, dok je ukupni potencijal svih lokacija oko 600.000,00 MWh električne energije.   „ Aktiviranje geotermalnog potencijala značajan je korak prema povećanju proizvodnje energije na hrvatskom tlu. Osim što povećavamo sigurnost naše države povećavajući vlastitu proizvodnju energije iz obnovljivih, čistih izvora, aktiviranje geotermalnog potencijala donosi i niz koristi za gospodarstvo. Geotermalni potencijal postaje resurs koji će igrati značajnu ulogu u stvaranju energetske neovisnosti i dostatnosti Republike Hrvatske“, izjavio je ministar Davor Filipović.  

Na natječaj je pristiglo 16 ponuda od strane11 različitih ponuditelja i to za pet od šest ponuđenih istražnih prostora. Radi se o renomiranim domaćim i inozemnim kompanijama koje svoj portfelj žele diversificirati novim, sigurnim i jakim energetskim projektima. Ponuditelji i društva na koja se ponuditelji oslanjaju su poznate i ugledne europske kompanije iz Hrvatske, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Švedske i Italije. Ukupni radovi uključuju izradu 21 geotermalne bušotine, a vrijednost ponuđenih istražnih radova iznosi 191,7 milijuna EUR. Ukupna vrijednost investicija u slučaju pozitivnih rezultata istraživanja i utvrđenog potencijala te realizacije projekata u cijelosti iznosi preko 400 milijuna EUR. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja temeljem provedenog natječaja izdalo je dozvole za istraživanje geotermalnih voda na istražnim prostorima kako slijedi:

  • „Leščan“ i „Međimurje 5“ – društvu INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.
  • „Pčelić“ i Sječe“ – društvu IGeoPen d.o.o. (ponuditelji se oslanja na društvo iz UK-a)
  • „Kotoriba“ – društvu Viola Energy Generation d.o.o. (ponuditelji se oslanja na društvo iz Turske)
  • Za istražni prostor „Ferdinandovac“ nije zaprimljena niti jedna ponuda te je stoga Povjerenstvo predložilo poništavanje nadmetanja.
Prema analizama, Hrvatska ima geotermalni potencijal za izgradnju geotermalnih elektrana ukupne snage oko 1 GW.
Prethodni članakSnježna pita s jabukama
Sljedeći članakTerapijsko jahanje ljekovito je za dušu i tijelo
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.