Jagoda je iznimno popularna voćna vrsta kod koje je tehnologija proizvodnje u detalje opisana u brojnim navratima.
Zahvaljujući niskom stablu jagoda pod snijegom može izdržati vrlo niske temperature na velikim nadmorskim visinama. Međutim bez snježnog pokrivača pri -18 C° će nastupiti oštećenje. Ona zahtijeva duboko, plodno, dobro ocjedito tlo koje sadrži nešto organske tvari.
Neke sorte toleriraju glinovito tlo, međutim većina preferira ilovasto, blago kiselo tlo. Jagode se ne bi smjele saditi na slabo dreniranim i teškim tlima. Također, potrebno je izbjeći plitka, neplodna gruba pjeskovita ili šljunkovita tla. Sade se na povišenim humcima, odvojenima brazdama za navodnjavanje, drenažu ili prohod. Mogu se saditi u jednom ili više redova po humku.
Obično se postavljaju dva reda s razmacima od 30 do 40 cm i razmakom između dvoredne trake (humka) od 80 do 100 cm. Broj biljaka po hektaru u ovisnosti o raznim razmacima sadnje u jednom redu se kreće od 35879 do 46205. U dvorednom redu oko 92410.
Jagode jednorotke (proljetno rađajuće sorte) diferenciraju rodne pupove prošle godine; mjesečarke ih diferenciraju kontinuirano tijekom vegetacijske sezone.
Tipičan cvat jagode sastoji se od jednog primarnog, dva sekundarna, četiri tercijarna i osam kvartarnih cvjetova. Oni se otvaraju prema redoslijedu postanka. Plodovi koji postanu od primarnog cvijeta su najkrupniji. Njihova veličina opada ovisno o stupnju razgranjenja cvata, a dobro razvijena biljka jagode može imati između 20 i 25 cvatova. Jagode se oprašuju putem insekata, ali i vjetra. Veličina ploda jagode ovisi uvelike o broju oplođenih oraščića.
Ostalo bobičasto voće:
Razlike uzgoja kupina u odnosu na malinu
Uzgoj borovnica sve popularniji
Uzgoj ribiza – voćne vrste za niske temperature
Uzgoj brusnica – voćne vrste za vodenu berbu
Goji – izuzetno dobra za zdravlje
