Ljeto podrazumijeva dulje dane i boravak na otvorenom. Pogotovo su večeri, kad napokon popusti dnevna žega, privlačne za druženja na terasama, vrtovima, balkonima. No tada se niotkuda pojave i komarci, koje nitko nije na druženje ni zvao te pokvare zabavu.
Tu mogu pomoći repelentne biljne vrste, tj. vrste koje u svojim listovima ili cvjetovima imaju tvari, najčešće se radi o eteričnim uljima različitog kemijskog sastava pri čemu neki kemijski spojevi odbijaju pojedine kukce i tako štite korisnike prostora. Svima je poznato da lavanda tjera muhe, moljce i komarce, no postoje i brojne druge vrste koje je itekako poželjno saditi u svojoj blizini i na taj način, barem malo smanjiti uporabu sintetskih kemijskih spojeva.
Citronela se lako održava
Citronela (Pelargonium citorsum) pripada rodu Pelargoinum u koji spadaju i uobičajene pelargonije, viseće i zonalne, uspravnog rasta. Ova hibridna vrsta odlikuje se specifičnim mirisom listova koji se naročito oslobađa gnječenjem listova, a kao što i samo ime govori, podsjeća na miris limuna. Ne treba ju miješati s limunskom travom jer se tu radi o potpuno drugoj vrsti. Citronela raste kao grmić, uspravnog je rasta, 45-60 cm visine dok joj je promjer od 30-45 cm, a za razliku od ‘običnih’ pelargonija ima duboko urezane listove. Cvatovi su nježno ružičaste boje. Vrlo lako se održava, kao što se i jednostavno razmnožava reznicama koje je najbolje staviti na ukorjenjivanje početkom proljeća.
Za uspješan rast, potrebno im je obilje sunca, umjerene temperature i blago vlažan supstrat. Uzgajane u posudi, potrebno je presaditi svake dvije godine. Kako bi zadržala lijepi oblik, dobro ju je s vremena na vrijeme orezati. Dosta je otporna na sušu i bolje ju je ponekad zaboraviti zaliti nego da je supstrat prevlažan. Poželjno je da se supstrat između zalijevanja isuši. Zimi ih je potrebno zaštiti od niskih temperatura unašanjem u zatvorene prostore. Pogodna je za sadnju na gredicama, ali i kao lončanica na prozorima, balkonima, terasama. Vrsta je otrovna za ljude, pse i mačke ako se konzumira.
Limunska trava odbija zmije i komarce
Limunska trava (Cymbopogon citratus) potječe iz tropskih krajeva pa za uspješan uzgoj treba dosta topline i vlage. U toplijim krajevima može rasti kao trajnica, dok je u kontinentalnom dijelu Hrvatske zimi treba unijeti u zatvoreno. Pripada porodici trava te shodno tome razvija guste busene koji su dekorativni. Uski, dugi listovi sivo su zelene boje, a u jesen pocrvene. Brzog je rasta, visine 60-120 cm, promjera 60-90 cm, a osim što je dekorativna, odbija komarce, posebice njeno eterično ulje koje se oslobađa gnječenjem listova, ali i zmije kojima ne odgovara njen miris.
Jednostavna je za uzgoj. Za uspješan rast potrebno je puno sunca (minimalno 6 sati tijekom dana), dosta topline i vlage. Voli plodna tla pa je tlu potrebno dodati organskih gnojiva (zreli stajski gnoj, kompost). Tijekom vegetacije potrebna je i prihrana dušikom. Na otvoreno se sadi kad prestane opasnost od kasnih proljetnih mrazeva, a u jesen se vadi i sprema na svjetlo i od hladnoće zaštićeno mjesto. Pri tome se orežu listovi.
Bosiljak odbija komarce
Bosiljak (Ocimum basilicum), premda je prvenstveno poznat kao začinska vrsta, vrlo lijepo izgleda i često se uzgaja i kao ukrasna vrsta u uzgojnim posudama na prozorima, balkonima i terasama. Dodatna vrijednost je što odbija komarce, bijele mušice i mrkvinu muhu. Pripada porodici usnjača (Lamiaceae), porijeklom je iz tropskih područja Afrike i Azije. Mirisni jestivi listovi izvrsni su u juhama, varivima i drugim jelima od mesa.
Za uspješan rast traži puno sunca i vlažna, dobro drenirana tla. Presadnice se lako uzgoje u zaštićenim prostorima, a na otvoreno se sadi kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrezeva. Kako bi se zadržao gusti, razgranati, grmoliki oblik potrebno ga je redovito orezivati i uklanjati cvjetne pupove. Ukrasni kultivari imaju upadljivo sjajno, veliko ili sitno, zeleno ili ljubičasto lišće. Sade se na gredice ili u ukrasne posude. Za rast mu je potrebno izlaganje sunčevom svjetlu najmanje 6 sati, propusno, vlažno tlo, redovito navodnjavanje.
Ružmarin odbija običnu muhu
Ružmarin (Rosmarinus officinalis) kao i bosiljak pripada porodici usnjača. Tradicionalni je grm mediteranskih vrtova, a mogućnosti njegove primjene kao ukrasne vrste su doista raznolike. Uski, igličasti listovi na dodir oslobađaju privlačan miris što ga čini vrstom pogodnom za sadnju uz puteve i pješačke zone, ali i u posudama na terasama na sunčanim mjestima. Ružmarin puzavog načina rasta izvrstan je kao pokrivač tla na suhim, pjeskovitim ili kamenim tlima, a lijepo će izgledati kad se počne spuštati preko zidova i škarpi. Ružmarin uspravnog rasta može se uzgajati kao slobodnorastući grm ili se oblikovati u živicu pri čemu se orezuje nakon cvatnje. Privlači pčele i leptire, ali odbija komarce, mrkvinu muhu, običnu muhu i puževe. Odgovaraju mu sunčana staništa, pjeskovita tla umjerene plodnosti, ocjedita, blago kisele reakcije.
Dragoljub odbija uši i različite kukce
Dragoljub (Tropaeolum majus) je predivna i skromna jednogodišnja biljka koja raste kao niska jastučasta biljka ili kao jednogodišnja penjačica. Osjetljiva je na niske temperature pa se uzgaja na otvorenom tek kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva pa sve do duboko u jesen dok je prva hladna jutra ne unište. Peterouglasti listovi su na dugim peteljkama, a cjevasti, krupni cvjetovi pojavljuju se u širokom rasponu boje od blijedo žute, žute i narančaste do tamno crvene i smeđe. Ima krupne sjemenke koje je dobro posijati u zaštićenim prostorima 3-4 tjedna prije sadnje na otvoreno.
Mogu se uzgajati na cvjetnim gredicama, uz potporanj, ali i u sandučićima i ukrasnim posudama iz kojih će visjeti ako su stavljene na rub prozora ili balkona. Treba puno sunca, plodno tlo i redovito navodnjavanje. U slučaju da listovi počnu žutjeti i sušiti se, biljka se može orezati, prihraniti i dobro zaliti nakon čega će se pojaviti novi mladi izboji. Dragoljub je i jestiva vrsta, pikantnog okusa čiji će cvjetovi ukrasiti svaku ljetnu salatu i dati joj poseban okus. Puževima nije zanimljiv, a odbija uši i različite kukce.
Lantana mirisom odbija komarce
Lantana (Lantana camara) je tropska vrsta iz porodice sporiša (Verbenaceae). U područjima u kojima kao tropska vrsta može prezimjeti vrlo je invazivna i opasna za biološku raznolikost. Višegodišnji je grm uspravnog rasta, naraste do 2 m u visinu i formira guste šikare. Listovi su široko jajoliki, nasuprotni i jednostavni i imaju jak miris kada se zgnječe. Cvjetovi su mali i cjevasti, od kojih svaki ima po četiri latice i raspoređeni su u grozdove na vrhovima stabljike. Cvjetovi dolaze u mnogo različitih boja, uključujući crvenu, žutu, bijelu, ružičastu i narančastu, koje se razlikuju ovisno o položaju u cvatovima, starosti i zrelosti.
Cvijet ima voćni miris s paprenim prizvukom. Nakon oprašivanja, boja cvjetova se mijenja (obično od žute do narančaste, ružičaste ili crvenkaste): vjeruje se da je to signal oprašivačima da boja prije promjene sadrži nagradu, kao i da je spolno održiva, čime se povećava učinkovitost oprašivanja. U klimama bez mraza biljka može cvjetati tijekom cijele godine, posebno kad je tlo vlažno. Lantana se uzgaja kao ukrasna biljka otkako su je nizozemski istraživači prvi put donijeli u Europu iz Novog svijeta. Sposobnost relativno dugog izdržavanja bez vode te činjenica da nema mnogo štetnika i bolesti koji je napadaju, pridonijeli su tome da postane česta ukrasna biljka. Privlači leptire i ptice i često se koristi u vrtovima leptira. Svojim pak mirisom odbija komarce.
Kadifice odbijaju bijelu mušicu
Kadifice (Tagetes sp.) odavno su poznate kao vrste koje djeluju nematocidno i tradicionalno su se sadile uz povrće. Osim nematoda u tlu, odbijaju i bijelu mušicu, a pri tome cvatnjom od svibnja do kraja rujna krase cvjetne gredice i ukrasne posude. Na nekoliko primjera ovdje opisanih vrsta može se uočiti da su nekim kukcima privlačne dok druge odbijaju. Što odabrati, što posaditi u svoju neposrednu blizinu da bi se osjećali ugodno izbor je svakog pojedinca, ali i zbog nas samih, a i zbog prirode i okoliša, preporučljivo je birati različite vrste, povećavati biološku raznolikost jer ćemo na taj način stvoriti uravnotežen i održiv okoliš.
