Visokorodne sorte pšenice kojima raspolažemo neće moći ostvariti svoj genski potencijal bez odgovarajuće gnojidbe. Da bi pravilno odredili potrebnu količinu hraniva, potrebno je poznavati svojstva sorata koje namjeravamo sijati, ali i obaviti analizu tla. Na taj način će se izbjeći pogreške koje mogu dovesti do manjeg prinosa ili nepotrebno povećanje troškova proizvodnje.
Za normalan rast i razvoj pšenica treba veliki broj makro i mikro hraniva. Osnovna gnojidba obavlja se NPK formulacijama od kojih neke sadrže i druga hraniva potrebna za normalan razvoj pšenice (sumpor, magnezij). Pravilna ishrana dušikom važna je tijekom cijele vegetacije pšenice. Dušik ima važnu ulogu tijekom odvijanja svih faza rasta i razvoja pšenice, odnosno formiranja komponenata prinosa.
Dušik je pristupačan biljkama u amonijskom (N-NH4) i nitratnom (N-NO3) obliku. Žitarice najčešće usvajaju nitratni oblik dušika. Nitrati se slabo vežu na koloide tla te su podložni ispiranju. Zbog toga nije dobro dodavati veliku količinu dušika u jednom navratu nego se potrebna količina treba razdijeliti i primjenjivati u nekoliko navrata. Na taj način se sprječava ispiranje nitrata i onečišćenje površinskih i podzemnih voda uslijed velike količine oborina. Biljke opskrbljene fosforom imaju dobro razvijen korijen, bolje usvajaju dušik, imaju veću otpornost na niske temperature i druge nepovoljne uvjete. N
Najveće potrebe pšenice za fosforom su prvih nekoliko tjedana vegetacije i kasnije u fazi formiranja sporogenog tkiva. Značajka fosfora je vezanje na koloide tla, slabo ispiranje i kompeticija između koloida tla i korijena biljke. Kalij se također veže na koloide tla, ali je jačina fiksacije manja nego u slučaju fosfora. Kao i kod fosfora, biljke dobro opskrbljene kalijem bolje su otporne na nepovoljne vremenske prilike. Nedostatak kalija smanjuje kvalitetu zrna. Količina hraniva ovisi o očekivanom prinosu, plodnosti tla, potrebama biljke i o koeficijentu iskorištenja hraniva. Vodeći računa o svemu tome na srednje plodnim tlima gnoji se sa 160 – 180 kg/ha N, 80 – 120 kg/ha P2O5, 80 – 120 kg/ha K2O.
Način i vrijeme primjene gnojiva
Ukupna količina P2O5 i K2O te 1/3 N primjenjuje se ujesen prije osnovne i predsjetvene obrade tla, a ostatak dušika u dvije do tri prihrane u proljeće. Osnovna gnojidba pšenice obavlja se NPK gnojivima, a za razgradnju biljnih ostataka predusjeva može se dodati i urea.
Izvor: Gospodarski kalendar
