U vrijeme došašća i u danima Božića, stol zauzima središnje mjesto i ima važnu ulogu u ovom blagdanskom razdoblju, a ukrašen je adventskim vjenčićem i raznim predmetima, od slame, zrnja i žita, simbolima blagostanja. Obilje raznih jela i slastica i obiteljsko blagovanje, obilježava tradiciju proslave Božića diljem Hrvatske. Nadamo se da će i naši prijedlozi jela na blagdanskom stolu doprinijeti veselom božićnom ozračju u vašem domu.
Blagdanski stol u raznim krajevima Hrvatske
Božićni običaji pa tako i hrana koju pripremamo za blagdane, u posljednjih dvadesetak godina, uz sve snažniju komercijalizaciju blagdana, poprilično su se odmakli od tradicije i istinskog smisla što Božić predstavlja – mir, ljubav, okupljanje obitelji i tradicijske gastronomske proizvode. No, blagdani ne bi bili blagdani da nema obitelji i hrane koja nas okuplja oko zajedničkog stola. Za razliku od nekih prošlih vremena, danas je blagdanska trpeza daleko bogatija i od ponude koja se nađe na stolu ne znamo što bismo prije probali. Otvaranje različitih lanaca trgovina, velikih trgovačkih centara diljem Hrvatske, kao i silna komercijalizacija Božića, ogromni marketinški proračuni i reklame te dostupnost jeftinih roba (posebice onih iz uvoza), gotovo su u potpunosti promijenile i navike Hrvata kada je riječ o blagdanskim običajima i potrošnji, ali i blagdanskim jelima.
Nekada su blagdanski običaji i hrana bili vezani za regionalnu proizvodnju – u svakoj se regiji Hrvatske konzumiralo ono što je bilo najčešće dostupno, imalo značaj lokalne proizvodnje, a vrlo su važni bili, kako se to danas moderno voli nazivati – kratki lanci opskrbe. Dakle, hrana za blagdane nabavljala se od susjeda koji su nešto proizvodili i na lokalnim tržnicama, a dosta se namirnica distribuiralo i preko poduzeća i sindikata, koji su neke proizvode, poput mesa, nabavljali od lokalnih poljoprivrednih proizvođača ili trgovaca. Na takav je način gospodarstvo funkcioniralo i podržavalo domaću, regionalnu proizvodnju. Božićni običaji u Hrvatskoj danas sve više nalikuju onima u svijetu. Ipak, još uvijek postoje sitne razlike po regijama čije korijene pronalazimo u tradiciji.
Jela koje se najčešće pripremaju
Pripreme za Božić počinju tjednima ranije. Slažu se jelovnici i izvlače prašnjave knjige recepata, ali većina već unaprijed zna što će se naći na blagdanskom stolu u danima koji prethode Božiću i na sam Božić. Svaka obitelj ima neko jelo bez kojeg ne može zamisliti Božić, jelo koje se najčešće priprema u kraju iz kojeg potječemo.
Badnjak se najčešće obilježava posnim jelima, jelima od ribe i različitim salatama. Ni u čemu se ne pretjeruje jer nam već sutradan slijedi gozba gdje će se najčešće pronaći više sljedova jela, uz nezaobilazno pečenje. Što će se peći ovisi od regije do regije. U želji da prikažemo božićna tradicionalna jela, istraživali smo po gastro internetskim stranicama i blogovima, kako bismo napravili presjek najčešćih jela te sve to stavili u kontekst da se pri odabiru namirnica vodimo načelom – kupujmo domaće, dakle ono proizvedeno u Hrvatskoj.
Slavonija – rakija i strogi post na Badnjak
Badnji dan započinje svečano već na doručku uz rakiju, vrlo često medenu i posna jela. Stari običaj bio je da se ne jede ništa do večere, koja je obilna i riblja, a danas se često već za ručak priprema fiš paprikaš. Osim fiša, na meniju se mogu naći biranije slatkovodne vrste poput pastrve, soma ili šarana. Jedan od poznatijih i slasnijih slavonskih ribljih specijaliteta je šaran s rašlja.
Na božićnom stolu najčešće će se naći pečena svinjetina ili piletina, a zadnjih godina, pod utjecajem „komercijalizacije“ Božića, do Slavonije su stigli i običaji spremanja purice s mlincima, što je prije bilo gotovo nepoznato. Kolača će isto biti u izobilju. Između mnoštva suhih kolačića, ističu se orahnjača i makovnjača, tašne, šape i slične delicije, ali će se nerijetko na sam Božić na stolu naći i slasna torta.
Ranijih godina većina slavonskih obitelji uzgajala je svinje, kao i raznu perad. Budući da su se svinjokolje ili kolinja najčešće održavale tijekom studenog ili prosinca, jedan lijep komad mesa, a ponekad i cijeli odojak (ovisno o broju članova obitelji ili gostiju) spremao bi se za božićni stol. Nažalost, danas u Slavoniji ima sve manje stoke i životinja, a zbog afričke svinjske kuge sve je manje i svinja uz zabranu svinjokolje, pa i Slavonci moraju namirnice nabavljati u trgovačkim centrima i na akcijama, bez obzira jesu li domaće ili uz uvoza.
Središnja Hrvatska – patka je slatka
Istražujući božićne običaje diljem Hrvatske, lako se može zaključiti kako će Badnjak i u Središnjoj Hrvatskoj također biti obilježen slasnim ribljim jelima, najčešće od slatkovodne ribe te različitim salatama koje će predvoditi ona od graha, a tu se još mogu naći i francuska salata te druge inačice od popularnih grahorica. Međimurci će za Božić ispeći patku, peći će se i guske i purice, a nerijetko će se u danima nakon Božića uživati u sarmi.
Zagreb – purica z mlincima
U glavnom gradu Hrvatske nema čega nema u ponudi. Zagreb je kao glavni grad i inače mjesto najveće potrošnje i najbolje ponude. Ovdje se za Badnjak uglavnom jedu različite vrste ribe – od slatkovodne do morske, a nije rijetkost da se na blagdanskom stolu nađu i lignje, spremljene na različite načine te danas sve češće i bakalar. Čest prilog je grah salata koja se jede i na sam Božić uz pečenje, ali i francuska ili kupus salata. Za božićno pečenje u Zagrebu i okolici poslužit će se purica, a rjeđe pečena piletina ili odojak, koji se čuva za Silvestrovo. Puricu prate nezaobilazni mlinci, ali će se često ovdje pronaći slasni pečeni krumpir te štrukli. Kao predjelo zna se poslužiti i hladetina. I ovdje se za desert jedu orahnjače i makovnjače, uz pregršt suhih kolačića.
Istra i Kvarner – riblja juhica, maneštra
Osim pečene, naravno, morske ribe, Istrijani će se na Badnjak počastiti još i bakalarom, a često se kuha i riblja juha te pašta na različite načine, ali bez mesa. Ipak, tradicionalna istarska posna jela su maneštra sa slanutkom (u ovom slučaju bez suhih svinjskih rebara čime se često nadopunjuje ovo varivo), posutice (domaća tjestenina koja se danas poslužuje uz bakalar, salsu, zelje i slično, a nekada samo uz češnjak i maslinovo ulje), broskva na padelu (dinstano zelenje s krumpirom) te bakalar. Usto, nekada se često spremala supa, uvarak od vina, kruha i šećera. Za Božić će Istrijani ispeći puricu, a često i domaći kruh. Među kolačima će birati između kroštula, kiflica, roščića, čupavaca, orahnjače ili biskupskog kruha – biskvita sa suhim voćem.
Lika – janjetina s polama
Robna razmjena iz starih vremena na lički će stol za Badnjak iznijeti posna jela od morske ribe. Za Božić se jede sarma, a poslije janjetina ili odojak. Od priloga, ovdje su najčešće pole, odnosno pečeni krumpir prerezan napola, najslasniji kad je pečen na kominu u žaru. Još ako je lički…
Dalmacija – od bakalara do luganiga
Zanimljivo je kako se bakalar našao kao nezaobilazno jelo dalmatinske kuhinje na Badnjak. Pomorska tradicija bakalar je uvela kao simbol blagostanja. Primjerice, bakalar na različite načine u Portugalu je tradicionalno jelo, a ne lovi se u nacionalnim vodama. Jednako je i s Dalmacijom, gdje se uvozni bakalar obavezno priprema na Badnjak i to najčešće `na bijelo´ uz dodatak vina, začina i krumpira. U Dalmaciji će se od pečenja najčešće jesti tuka, tj. purica, a česta je i pašticada koja se priprema od najfinijeg goveđeg mesa. Kolači će često biti od suhog voća, poput mandulata u Splitu i okolici ili hiba od smokava ili koromača, na Visu.
U Dalmaciji se još uvijek rade fritule, često poslije večere na Badnjak. Na blagdanskom stolu Dalmatinaca često se nađe i dobar komad janjetine, no ono što je zanimljivo je i to što je ovaj segment mesa također sve više ovisan o uvozu, a dosta janjetine se plasira preko „crnog“ tržišta.
Kad nam je u Hrvatskoj već tako stalo do tradicije, bilo bi lijepo da naši sugrađani potrošači, koji obilno troše u vrijeme blagdana, što je uvjetovano i vrlo često dodatnim isplatama, kroz trinaestu plaću ili božićnicu, pri odabiru namirnica gledaju deklaracije i vode se filozofijom potrošnje domaćih proizvoda, unatoč niskoj kupovnoj moći. Kroz kupnju domaćih, kvalitetnih proizvoda, potiče se domaća poljoprivredna proizvodnja i na taj način možemo povećavati proizvodnju hrane za naše potrebe. Za mnoge proizvodnje koje danas stagniraju ili padaju, postoje ogromni potencijali da se, uz ciljane mjere i akcijski plan, ponovo revitaliziraju. Uvjereni smo kako bi mogli postati samodostatni u brojnim proizvodnjama te da bi neke iduće blagdane mogli dočekati bogatiji za većinu proizvoda koje ćemo blagovati u nadolazećim godinama.
Želimo da se provedite u veselju i druženju s vašim najmilijima pripremajući božićna jela i zasladite božićnim kolačima i slasticama. Sretan Božić želi vam Gospodarski list!
Pročitajte recepte za blagdanski jelovnik:
Pileća juha s domaćim noklicama
Božićna guska s češkim okruglicama i pirjanim kupusom
Punejne pileće rolice s pireom od batatata
Francuska salata s grčkim jogurtom
Snješko od krem sira s krekerima
Izvor: smarter.hr
