Napad tuđica ili grabež je krađa meda među pčelama iz različitih košnica te se obično događa u bespašnom razdoblju u rano proljeće, krajem ljeta i u jesen. Kad prirodna paša oslabi ili prestane, pčele sabiračice i dalje izlijeću na sakupljanje nektara. Kako ga u prirodi nema ili nema dovoljno, one nastoje pronaći nove izvore.
U tom oblijetanju one znaju na svojem ili susjednom pčelinjaku pronaći slabiju zajednicu ili bezmatak na kojemu stražarice dovoljno ne brane leto, ulaze u košnicu, napune se medom i prenose ga u svoju zajednicu. Pronalazak izvora hrane prenose i drugim sabiračicama iz svoje zajednice. One u sve većem broju navaljuju na napadnutu košnicu. Kad isprazne jednu traže sljedeću koja je slabija i ne može se oduprijeti napadu. Ponukane posebnim zujanjem napadačica priključuju se i pčele iz drugih košnica i na pčelinjaku nastaje sveopći metež.
Košnicu koja je napadnuta prepoznajemo po velikom broju pčela na letu, slično kao da se roje, ali ne odlaze od košnice nego ostaju sakupljene ispred leta. U početku napada pčele iz napadnute košnice se brane pa na podu ispred košnice vidimo pčele koje se međusobno bore ili više mrtvih pčela. Jake zajednice se obrane od takvih napada i to na način da izađu iz košnice u većem broju, međusobno se uhvate i fizički onemoguće ulazak napadačica.
Slabije zajednice ostanu bez trunke meda s izgriženim i oštećenim saćem i osuđene su na propast, naročito ako su napadnute u jesen. U toj borbi često strada ili nestane matica. Nastanku ove nepoželjne pojave pogoduje velika razlika u jačini zajednica istog pčelinjaka (kasni rojevi, nukleusi ili slabe zajednice) i češće neoprezno prihranjivanje, prolijevanje šećernog sirupa po košnicama ili predugo otvorene košnice kod pregleda.
Mjere protiv pojave grabeža
Kako pčelar ne bi izazvao grabež potrebno je obratiti pozornost na sljedeće! U bespašno doba, odnosno pred svršetak paše, potrebno je zatvoriti sva dodatna leta ili otvore koje smo napravili za ventilaciju, a kroz koje pčele mogu prolaziti. Ostavljeno leto treba suziti ovisno o jačini zajednice. Kod slabijih zajednica leto sužujemo do te mjere da ostane prolaz samo za jednu pčelu. Moguća oštećenja i puknuća na košnici zatvorimo da pčele ne mogu prolaziti. Ventilaciju rješavamo preko mreža i to je najbolje mračna ventilacija gdje pčele izvana ne mogu doći do dodira s pčelama u košnici. Košnice otvaramo samo po potrebi i to je najbolje predvečer.
Pregled pred zimu koji moramo obaviti u ovo doba obavimo brzo i to košnicu po košnicu na što udaljenijim stranama pčelinjaka, a nikako susjedne. Imamo li dovoljno vremena nekoliko košnica otvorimo ujutro, a nekoliko poslije podne. Ako kod otvaranja košnice primijetimo pojačano zujanje ili napad pčela prekidamo pregled i košnicu odmah zatvaramo. Nakon toga neko vrijeme promatramo zbivanja na letu.
Prilikom vađenja okvira s medom pčele moramo umetati u košnicu kroz limeni lijevak, a nikako ne stresati pred košnicu. Izvađene okvire s medom držati u dobro zatvorenim nastavcima, košnicama, a najbolje u udaljenijim prostorijama u koje pčele ne mogu nekontrolirano ulaziti i izlaziti. Izvrcano saće vraćamo u košnice na čišćenje predvečer kad prestane izlijetanje pčela, a nikako preko dana. Prihranjivanje uvijek obavljamo predvečer putem ispravnih hranilica koje ne smiju propuštati niti kap sirupa. Ako nam se sirup ipak prolije potrebno ga je obrisati krpom, a to mjesto obilno isprati vodom da se izgubi miris šećera, posebno kad smo u šećer dodali i med.
Zaustavljanje grabeža
Ako se unatoč poduzetim mjerama ipak pojavi napad tuđica i grabež, potrebno je poduzeti mjere za sprječavanje njegovog širenja na ostale košnice pčelinjaka. Odmah kad na letu neke košnice primjetimo metež i razaznamo da se radi o napadu tuđica, a ne o orijentacijskom letu, poduzimamo mjere za zaustavljanje započetog napada.
Suzimo leto na veličinu prolaza samo jedne pčele. Ako se napad nastavi, na suženo leto nabacamo mokre trave da onemogućimo provlačenje pčela. Uz to se nekada savjetovalo okolinu leta premazati petrolejem ili nekom drugom tekućinom mirisa odbojnog za pčele. Ako to ne pomogne leto napadnute košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju gdje je držimo dva do tri dana. Na njeno mjesto postavimo praznu košnicu bez pčela u koju stavimo jedan do dva prazna okvira koje možemo blago premazati medom. To radimo iz razloga da tuđice „očiste“ podmetnutu košnicu, smatraju taj izvor hrane potrošenim i više se ne vraćaju na to mjesto.
Nakon toga možemo vratiti sklonjenu košnicu na mjesto na kojem se prije nalazila. Jedan od boljih načina je ako sklonjenu košnicu možemo odvesti na udaljeno mjesto (preporučljivo dalje od 5 km) i tamo otvorimo leto. U tom slučaju se pčele iz košnice i one koje su se zatekle kao napadačice ujedine i počinju ponašati kao zajednica. Ako je napadnuta samo jedna košnica na pčelinjaku i to od druge s istog pčelinjaka možemo se poslužiti i metodom posipanja brašnom. Na letu napadnute košnice pčele posipamo brašnom.
Nakon toga promatramo u koju košnicu se vraćaju označene pčele. Ako ulaze samo u jednu, tada na mjesto napadnute stavimo onu s napadačicama, a na njezino mjesto napadnutu. Pčele se nakon toga ubrzo smire. Osim vidljive pojave grabeža može se dogoditi i tihi grabež kad tuđice kroz duže vrijeme, ali u manjem broju ulaze u košnice i polako „pljačkaju“ med. Traje li to duže vrijeme napadnuta košnica može ostati bez hrane i sigurno neće prezimiti. Štete od pojave grabeža su u uništavanju napadnutih zajednica i njihovoj propasti, mogućem uništenju gotovo cijelog pčelinjaka, ali je važna i šteta od širenja bolesti među zajednicama i pčelinjacima nekog kraja.
Neprijatelji pčela
Pčelama često prijeti opasnost od osa i stršljenova. Ose unatoč borbi i branjenju pčela na letu bezobrazno ulaze u košnice i odnose med ili ličinke kojima hrane svoje leglo. Uz to ometaju sklad zajednice i remete rad pčela. Stršljeni također mogu ući u košnice, ali ih se može vidjeti i kako ispred leta ili na samom letu hvataju i odnose odrasle pčele. Protiv njih se možemo pokušati boriti postavljanjem oko pčelinjaka boca s uskim i visokim grlom u koje smo ulili razrijeđeni voćni sirup s malo octa ili zašećerenog piva. Ose privlači miris takvih smjesa, one ulaze u boce i ne mogu više izaći, dok pčele ne vole takve mirise i ne ulaze u boce.
Postoje i različito konstruirane lovke u koje se hvataju ose i stršljeni. Sve radove oko košnica kao i samo otvaranje najbolje je raditi rano ujutro ili kasnije navečer. Za zamjenu matica moramo zajednice obilno prihranjivati navečer nekoliko dana prije i poslije dodavanja uz poseban oprez od grabeži. Spajanje zajednica preporučljivo je ostaviti za jesen kad popusti vrućina. Uklanjamo matičnu rešetku i plodište proširujemo na dva nastavka ako to nismo ranije učinili, a jačina zajednice predviđa uzimljavanje na dva nastavka.
