Zašto je važno pravilno izabrati pojedinu sortu za regiju?

177
zašto je važno pravilno izabrati sortu za pojedinu regiju?

Vinova loza se kao vrsta usporedno s migracijama ljudi i širenjem civilizacije u posljednjih nekoliko tisuća godina rasprostranila u nova područja i nove ekološke uvjete. Tijekom toga razdoblja, pod utjecajem prirodne i čovjekove selekcije, unutar same vrste razvila se velika varijabilnost koju danas poznajemo u vidu postojanja više tisuća sorata od kojih je stotinjak u intenzivnom uzgoju. Kroz postupak selekcije dobivene su sorte čija su svojstva prihvatljiva za specifične okolišne, prvenstveno klimatske uvjete nekoga područja.

Vinova loza je sa stajališta prilagodbe raznim klimatskim (temperatura, vlaga, svjetlost), pedološkim i reljefnim (nadmorska visina, ekspozicija) uvjetima izrazito prilagodljiva biljna vrsta. U svijetu se vinova loza uzgaja na širokom geografskom području između 250 i 520 sjeverne zemljopisne i 300 i 450 južne zemljopisne širine odnosno u područjima gdje se srednja godišnja temperatura kreće između 9 i 21 0C. Navedeno područje je po svojim klimatskim obilježjima izrazito različito pa se tako uspješna proizvodnja grožđa odvija u sušnim područjima (California, SAD), toplom mediteranskom području, umjerenom kontinentalnom, ali i na područjima s hladnijim pred-planinskim klimatskim obilježjima (Švicarska). Osim po klimatskim, sva područja se izrazito razlikuju i po ostalim okolinskim čimbenicima, tipu tla, nadmorskoj visini, blizini velikih vodenih površina, itd.

S obzirom na sve navedeno, vinogradarske zemlje svijeta su na osnovu istraživanja okolinskih, prvenstveno klimatskih čimbenika podijelile svoja zemljopisna područja na veće i manje vinogradarske cjeline sa sličnim okolinskim uvjetima. Te cjeline zovemo vinogradarskim regijama. Također na osnovu bioloških, gospodarskih i ampelografskih istraživanja i praktičnih iskustava za pojedine regije preporučuju se i pojedine sorte koje u tom području mogu ispuniti svoj maksimalni gospodarski i sortni potencijal.

Kako je podijeljena Hrvatska?

Republika Hrvatska je s klimatskog aspekta izrazito raznolika te na njezinoj klimatskoj mapi nalazimo tri osnovna klimatska tipa: topli mediteranski na jugu i zapadu zemlje, umjereni kontinentalni u sjevernom, istočnom i većem dijelu središnjega dijela zemlje. Treći tip klime na dijelu između  kontinenta zemlje i jadranske obale  predstavlja planinsku klimu međutim u njoj sustavne proizvodnje grožđa i vina nema.

Osim općih klimatskih obilježja unutar kontinentalnog i mediteranskog tipa klime postoje izražene razlike u pojedinim klimatskim pokazateljima. U istočnom kontinentalnom dijelu Hrvatske tj. Slavonija i hrvatsko Podunavlje izmjereni višegodišnji prosjeci za godišnju temperaturu i broj sunčanih dana su viši, a količine oborina manji nego u sjevernom i središnjem dijelu kontinentalne Hrvatske. Navedene razlike značajno utječu na dinamiku rasta, razvoja i fiziologiju dozrijevanja grožđa, a time i na kasnija organoleptička svojstva vina. Zbog toga su te dvije klimatski, ali i reljefno i pedološki različite regije definirane kao zasebne vinogradarske regije: Regija Slavonija i hrvatsko Podunavlje na istoku i Središnja bregovita Hrvatska na sjeverozapadnom dijelu kontinentalnog dijela Hrvatske. Na Jadranskoj obali koja u potpunosti pripada Mediteranskoj klimi također postoje razlike između regije Istre s hrvatskim Primorjem (susrećemo utjecaj kontinentalne klime) te Dalmatinskog zaleđa s obalom i otocima čija je klima izrazito mediteranskog karaktera. Veća prosječna godišnja temperatura, manje oborina, ali i izrazito skeletna tla s puno fiziološki aktivnog vapna karakteriziraju regiju Dalmacija u odnosu na Istru i hrvatsko Primorje, a time i razlike u odabiru sorata i karakteru vina.

Koja je sorta za koje područje?

S obzirom na navedeno, izuzetno važan faktor u vinogradarsko-vinarskoj proizvodnji je izbor sorata za pojedinu vinogradarsku regiju. Primjerice, u regiji Središnja bregovita Hrvatska u kojoj je pred kraj faze dozrijevanja grožđa manje toplih i sunčanih dana potrebnih za dozrijevanje grožđa, a više kiše i magle, potrebno je saditi sorte kraće dobi dozrijevanja kao i sorte koje su otpornije na sivu plijesan i kiselu trulež grožđa. Primjer sorata pogodnih za Središnju bregovitu Hrvatsku sorte iz I. epohe dozrijevanja: grupe pinot-a i chardonnay, portugizac, od ranijih iz II. epohe dozrijevanja sauvignon blanc, muškat žuti, traminac, frankovka te kasnije sa početka III. epohe graševina i rajnski rizling. Svakako treba izbjegavati sorte osjetljive na trulež grožđa kao što su muškat bijeli, silvanac,  rizvanac, a pogotovo izrazito kasne sorte poput cabernet sauvignona, syraha. Iako pojedini vinogradari entuzijasti ove izrazito kasne sorte pokušavaju uzgajati u bregovitoj Hrvatskoj, bez obzira na dobar položaj, ekspoziciju i ampelotehniku i zbog izrazito kasne dobi dozrijevanja i velikom potrebom za toplinom i suncem ove sorte će tek u rijetkim godinama dati svoj puni sortni potencijal.

Važan aspekt kod izbora sorata za pojedinu regiju je i njihov aromatski potencijal. Primjer toga su sorte sauvignon blanc i rajnski rizling koje su se, iako osjetljive na sivu plijesan, udomaćile u regiji bregovita Hrvatska. Razlog tome je metabolizam aromatskih spojeva u grožđu prilikom dozrijevanja. Tvari arome u grožđu u vrijeme zriobe se pod utjecajem visokih temperatura metabolički intenzivno razgrađuju stoga su hladniji klimatski uvjeti središnje bregovite Hrvatske idealni za očuvanje aroma kod ove dvije sorte.

Sauvignon blanc i rajnski rizling , sorte „udomaćene“ u bregovitoj Hrvatskoj

U toplijim regijama poput Slavonije i Podunavlja ili Istre gdje se ove sorte također uzgajaju, uslijed degradacije aroma zbog izrazito toplih pa i vrućih dana u doba dozrijevanja, teško je očuvati njihov puni aromatski potencijal. U Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj u bobicama se zbog manje toplih dana sporije akumulira šećer i zadržava viša koncentracija kiselina. Zbog težih i lošije ishranjenih tala nakupljanje ekstrakta u moštu je slabije. Sve navedeno uvjetuje da su vina Središnje bregovite Hrvatske i stilski drugačija od onih iz Slavonije i hrvatskog Podunavlja. Vina bregovite Hrvatske su svježija, „laganijeg karaktera“, cvjetnih aroma dok su vina s plodnih i dubokih tala Slavonije i Podunavlja punija, ekstraktnija, voćnih aroma i nešto više alkoholne jakosti.

U toplije krajeve sorte kasnije dobi dozrijevanja!

Kad je u pitanju područje Dalmacije te Istre i Kvarnera, izbor sorte u pravilu je uvjetovan tradicijski te se u tim regijama sade uglavnom autohtone sorte za koje se tradicijski zna da su prikladne za određeno područje. Zbog velikog broja toplih i sunčanih dana od sorata na ovom području najbolji potencijal mogu ostvariti crne sorte i bijele sorte kasnije dobi dozrijevanja. Na području Dalmacije, Istre i Hrvatskog primorja introdukcija svega nekoliko sorata je zaživjela u većoj mjeri, a tu posebno vrijedi istaknuti sorte merlot i cabernet sauvignon te ponegdje syrah-a i vranca koji kao ranije spomenute kasne sorte zbog izrazito pogodne tople mediteranske klime mogu u potpunosti ispuniti svoj puni sortni potencijal.

Važno je spomenuti prisutnost ekstremnih klimatskih pojavnosti tijekom vegetacijske sezone u zadnjih desetak godina, što je posljedica klimatskih promjena. S nastavkom navedenih promjena vrlo je izgledno da će u budućnost trebati u određenoj mjeri korigirati određene parametre regionalizacije, izbora sorata i pratećih tehnoloških postupaka i propisa u proizvodnji grožđa i vina.

Merlot i cabernet sauvignon su jedne od rijetkih uspješno introduciranih sorata na području Dalmacije, Istre i Kvarnera
Postavi pitanje autoru klikom ovdje