Tlo je najvažniji čimbenik u poljoprivredi, no plodnost tla je ugrožena, a samim time i opskrba hranom rastuće svjetske populacije. U Hrvatskoj, kao i na globalnoj razini postotak humusa u tlu pada, dok se površine degradiranog i napuštenog tla povećavaju. Danas se čovječanstvo suočava s važnom zadaćom očuvanja i povećanja postojećeg sadržaja humusa.

Što je zapravo humus? Koju funkciju ima i što možemo učiniti da se suprotstavimo njegovom gubitku? Općenito se pod humusom podrazumijeva ukupnost fino razgrađenih organskih tvari u tlu, a nastaje kao rezultat neumorne metaboličke aktivnosti mikroorganizama. Humus se razlikuje prema dugotrajnosti u tlu, pa se takozvani hranjivi humus sastoji od organskih tvari koje organizmi u tlu brzo troše, a trajni se humus, pak, sastoji od huminskih tvari koje se polako razgrađuju te dulje ostaju u tlu. On veže na sebe hranjive sastojke i vodu, održava strukturu tla i čini oko 90 % organske mase plodnog humusnog tla.

OGLAS

Fenomen plodnosti u konačnici je vidljiva interakcija između tla i biljnog svijeta u tlu. Sadržaj humusa u tome igra veliku ulogu. Tlo bogato humusom bogato je glineno-humusnim kompleksima, a oni nastaju djelovanjem organizama u tlu te drže vodu i hranjive tvari dostupne biljkama u rizosferi.

Međutim, u tlu bez humusa, ti kompleksi uglavnom nedostaju. Hranjive tvari koje se dodaju u tlo gnojidbom ispiru se u podzemne vode (uglavnom neiskorištene) čineći biljke slabijima i osjetljivijima na bolesti. Također, nedostatak stabilnih glineno-humusnih kompleksa izlaže čestice tla eroziji.

Gubitak humusa – što učiniti?

Mnogo obradivih površina u svijetu već je siromašno humusom te ima mali (1 do 2 %) ili vrlo niski (<1 %) udio humusa. Stoga je potrebno inteligentno upravljati humusom i razumjeti živi sustav tla kako bi se održivo obnovila razina humusa. Najjednostavnija metoda dobivanja humusa (npr. za vlastiti vrt) je kompostiranje organskog otpada.Metode stvaranja humusa na poljoprivrednom zemljištu uključuju uzgoj usjeva i njegu usjeva, odgovarajuću raspodjelu organskog gnojiva i izbjegavanje golog ugra. Za stvaranje humusa, posebice trajnog, osobito su efikasne i korisne huminske kiseline, koje su temeljni sastojak huminskih tvari. Nalaze se u humusnim tlima, tresetu, morskoj vodi i u mekanom lignitu – zvanom leonardit. Huminske kiseline iz visoko oksidiranog leonardita i do pet su puta aktivnije od huminskih kiselina iz konvencionalnih izvora. U samom tlu huminske kiseline potiču stvaranje humusa promičući rast stabljike i korijena usjeva te povećanje brojnosti korisnih mikroorganizama u tlu. One aktivno podržavaju stvaranje esencijalnih glineno-humusnih kompleksa, koji vežu vodu i hranjive sastojke te ih otpuštaju biljkama  – po potrebi tijekom vegetacije.

U okviru povećanja kvalitete tla, upotreba huminskih kiselina dragocjena je mjera za dugoročno održavanje plodnosti našeg tla.

Stoga je tvrtka Pro-eco d.o.o. na tržište stavila nove proizvode kojima je baza visoko oksidirani leonardit bogat huminskim i fulvo kiselinama:

PerlHumus® – granulirani poboljšivač tla koji unosi trajni humus u tlo, poboljšava strukturu tla, posebice na pješčanim i glinastim tlima, aktivira mikroorganizme, poboljšava sposobnost zadržavanje vlage i hraniva u tlu te neutralizira pH. Sadrži 40% huminskih tvari (huminske i fulvo kiseline).

LiqHumus® – tekući ojačivač bilja i poboljšivač tla na bazi aktivnih huminskih kiselina (kalijev humat). Alkalnom ekstrakcijom leonardita dobivamo prirodne huminske kiseline poput kalijevog humata. Sadrži 20-22% kalijevog humata, 18% huminskih tvari te 2,5-3% K2O.

PowHumus® – vodotopivi ojačivač bilja i poboljšivač tla na bazi aktivnih huminskih kiselina (kalijev humat). Trenutno poboljšava apsorpciju biljnih hranjivih sastojaka i učinkovitost gnojiva u tlu te stimulira izgradnju plodnog i mikrobiološki živog tla. Sadrži do 85% kalijevog humata, do 63% huminskih tvari te do 12% K2O.

BioHealth® TH BS WSG – vodotopivo organsko gnojivo i ojačivač bilja na bazi aktivnih huminskih kiselina (kalijev humat), ekstrakta morskih algi (Ascophyllum nodosum) i korisnih mikroorganizama (sojevi Bacillus i sojevi Trichoderma). Potiče snažan i zdrav rast biljaka, povećava otpornost biljaka na stresne situacije, potiče mikrobiološku aktivnost u tlu i rizosferi te mobilizira neaktivne hranjive sastojke čineći ih dostupnim biljkama. Sadrži 75% kalijevog humata, do 68% huminskih tvari, do 12% kalija, 10% Ascophyllum nodosum te dodatno Trichoderma harzianum i Bacillus subtilis.

HS®-300BIO – tekući poboljšivač tla baziran na visokokvalitetnom mikroniziranom njemačkom Leonarditu koji sadrži visok udio huminskih tvari. Poboljšava strukturu, puferski kapacitet i sposobnost izmjene hranjivih tvari u tlu te povećava efikasnost gnojiva. Sadrži 19% huminskih kiselina i 5% fulvo kiselina.

Za sva dodatna pitanja i informacije vezane uz navedene proizvode obratite se tvrtki Pro-eco d.o.o.

Prethodni članak„Puran zagorskih brega“
Sljedeći članakUskoro lakše do naknade šteta od divljači
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.