Na mladima debit ostaje. –Može se i tako reći, suglasan je Ivan Sladić (25) iz Skradina. On i njegov stariji brat Marko (44) predstavnici su generacija mladih vinogradara i vinara koji nastavljaju tradiciju uzgoja, ali i reafirmaciju  ove dalmatinske sorte.

-Kako je bilo krenulo debit umalo nije postao debil, kaže Ivan.

Naime, kako u bivšem sustavu nije bila bitna kvaliteta nego količine, tadašnje velike vinarije su ga proizvodile u ogromnim količinama. Sadili su se i tzv. zeleni klonovi, radile patvorine, a sve zajedno srozalo je Debit od nekada pitkog i osvježavajućeg na gotovo neužitno vino, kažu braća Sladići.

Prof. dr. sc. Edi Maletić: “Debit je podcijenjen!

-Bijela vina iz sjeverne Dalmacije sad ravnopravno konkuriraju Pošipima iz  srednje i južne Dalmacije, kaže prof. dr. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, kojega smatraju vodećim hrvatskim enologom

-Uz maraštinu tu ima prostora i za debit koji je podcijenjen, smatra  se sortom za masovna vina. Ali, ako ga se ukroti pri urodu i  njegove slabije kiseline poprave s pošipom, može se dobiti jako kvaliteteno vino, dodaje Maletić i podsjeća da su istraživanja u kojima je sudjelovao pokazala da su vina koja se dobro blendiraju, bolja nego čista, monosortna.

Svaka sorta ima svoje vrline  i mane. Umijeće enologa je kako spojiti te lego-kockice jer  svaka sorta može doprinijeti  kvaliteti budućeg vina, pojasnio je profesor Maletić.

Renesansa u Plastovu

U posljednjih 20-ak godina situacija se mijenja. Mlade snage iz šibenskog zaleđa, poglavito iz okolice Skradina, vraćaju Debitu kvalitetu zbog koje opet s razlogom postaje obožavano vino.

-Lagano, pitko i svježe, kažu braća Sladići koji u Plastovu na sedam hektara uzgajaju 35.000 loza. Uz Debit, od bijelih sorata vinove loze glavna je maraština, a od crnih sorata tu su također autohtone sorte lasina, plavina i nešto babića.

Naši vinogradi su na 300 metara nadmorske visine. Ovdje su uvjeti idelani za uzgoj grožđa. Kvalitetna zemlja, puno sunca i hladne noći daju idealan omjer sladora i kiselina. Zbog pogodne aeracije (strujanja zraka) gotovo i nema bolesti. Osim toga, blizina Parka prirode Krka kojega su ove godine, unatoč koroni, pohodili brojni turisti omogućavaju plasman i prodaju vina “na kućnom pragu”, naglašavaju braća.

Uz modernu malu vinariju Sladići imaju i svoju kušaonicu u kojoj za posjetitelje uvijek ima domaćeg pršuta i sira, a svih njihovih 10 proizvoda – maraštinu svježu i barrique, debit, plavinu, lasinu, rose od plavine, pjenušac i desertno vino, zapravo prošek od maraštine, osim u kušaonici, mogu se naći u restoranima diljem Dalmacije.

Rezidbom kontroliraju urod

-Godišnje “izbacimo” oko 40 tisuća boca, od toga 10.000 butelja debita, kaže Ivan, a na pitanje može li se od toga živjeti odgovara:

-Može, uz dosta truda i rada. Treba uzgojiti kvalitetan plod, u pravom trenutku potrgati, dovesti u podrum, napraviti dobro vino, prodati ga i naplatiti, sažeo je Ivan u jednu rečenicu formulu uspjeha. On i brat Marko redovito se educiraju na tečajevima, uvažavaju savjete struke i provode sve agrotehničke mjere u pravom trenutku. Posebnu pozornost posvećuju i rezidbi debita.

Ostavljamo uglavnom po jedan pup i “slijepić” na svakom trsu. Tako kontroliramo urod jer već dva ili više pupova daju puno grožđa sa slabim sladorima i povećanim kiselinama, otkrivaju braća Sladići.

Debit iz rata

Pri svemu dobrodošli su im i savjeti oca Jose koji im je uvijek pri ruci. Joso u Plastovu slovi kao vrijedan čovjek, znalac koji je proizveo prvu vrhunsku maraštinu.

Joso Sladić u vinogradu u Plastovu

Posebna priča je i o debitu kojega je buteljirao 1989. godine! Naime, kako su početkom Domovinskog rata morali napustiti Plastovo, koje je od neprijateljske ruke zapaljeno i posve uništeno, u jednom kantunu Josinog podruma ostalo je spašeno svega 200 – tinjak boca debita na koje je obitelj skoro bila i zaboravila.

-Neprocijenjivo je da još uvijek možemo kušati vino od prijeratne berbe, kažu braća Ivan i Marko, koji ponosno otvore po koju butelju na prigodnim degustacijama i drugim posebnim prigodama.

-Ima još 60 buteljica. Vino je pitko i aromatično i potvrđuje zašto je debit nekada bio obožavana sorta, kaže Ivan i podsjeća da je debit stoljećima bio vodeća bijela sorta sjeverne sjeverne Dalmacije. A bit će opet, jer samo u Plastovu ima pet, šest mladih vinara među kojima je najpoznatiji Alen Bibić koji vina sorte debit, kao i ostala vina, izvozi u Ameriku, Japan, Švedsku…

Medalja na Decanteru

O kakvoći vina od ove sorte svjedoči i medalja na Decanteru koju je za svoj debit osvojila vinarija Ante Sladić Vino iz Plastova. Debitu se vraćaju, podižu nove nasade i prave kvalitetna vina i vinari na zadarskom području među kojima je i mladi Šime Kurtov iz Pakoštana. Uz pomoć sredstava iz Programa ruralnog razvoja i Vinske omotnice, Kurtov gradi podrum i kušaonicu za 100.000 litara. Zanimljivo je i njegovo mišljenje o debitu.

Zahtijeva puno truda, ali se isplati. Treba ga oplemeniti da ima svježinu kontinetalnih vina i snagu kapljice s mora, poručuje Kurtov.

Tim njegovim riječima i zaključujemo ovaj raport s terena o debitu, sorti koja po mišljenju vinara i vinoljubaca ima svoju prošlost, sadašnjost i izglednu budućnost.

Sommelier Mladen Maraš: “Vino izražene svježine

Ocijenjujući debit vinarije Sladić mladi sommelier Mladen Maraš je rekao:

Vino je kristalno bistro, zelenkasto žute boje i prilično gusto. Miris mu je izražen i jako fin, prevladavaju herbalne, cvjetne te voćne arome. Od herbalnih, posebno su izražene kamilica i menta, a od cvjetnih prevladava bijelo cvijeće, dok od voćnih imamo arome prezrelih marelica i citrusa. Na okus, vino je suho, prilično toplo i mekano, izražene svježine, te što se tiče mineralnih soli vino je ukusno. Srednjeg je tijela, uravnoteženo i harmonično. Poslužili bi ga na temperaturi od 10 do 12 stupnjeva u tulipan čaši te ga sljubili sa školjkama i rakovima na bianco, te bi izvrsno stajao s crnim rižotom od sipe, sugerira sommelier Maraš.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje