Šipurika ili pasja ruža, lat. Rosa canina u narodu se naziva divlji šipak, a uzgaja se kao ljekovita biljka, ona je ujedno i dekorativna i krajobrazna trajnica koja sve više zauzima svoje mjesto u našim vrtovima.

U narodu je nazivaju divlji šipak, šipčić, šibek, drača, srbiguzica, šipurak. Još od antičkih vremena šipak se koristio kao lijek protiv bjesnoće, otrova i zaraznih bolesti.

Trnovit grm

Pasja ruža je rasprostranjena po cijeloj Evropi, pa tako i uzduž cijele naše obale, posebno samonikle vrste mogu se naći u šikarama, živicama, na livadama i pašnjacima, uz putove i to na raznim tipovima tla. Korijenov sustav je razvijen i dubok, kojim crpi vlagu iz dubine tla. Kao listopadna trajnica dugog vijeka, raste u obliku razgranatog listopadnog grma čiji su izbojci gipki, povijeni u obliku luka, a raste do tri metra visine, tvoreći razgranate debele grane. Stare grane su prekrivene snažnim, zavinutim do 1 cm dugim oštrim bodljama, koje podsjećaju na pasje zube. Pasja ruža cvate od svibnja do srpnja, nakon čega latice otpadnu, a ostane čahura iz koje izraste plod – šipak. Pčele rado posjećuju cvijet pasje ruže, s kojeg skupljaju pelud i nektar.

Plod je šipak pun sjemenki i oštrih dlačica, slatko-kiselog okusa, jajolikog oblika, crvene sjajne boje, dug oko 1,5 cm u kojem je udio mesa do 70 posto. Bere se u rujnu i listopadu, kad su plodovi zreli i čvrsti,bez stapki i stavljaju se na sušenje kako se ne bi pokvarili, omekšali i potamnili. Suše se cijeli ili prerezani na pola po dužini, na temperaturi do 50 °C, ali se mogu i zamrznuti. Sušenje se obavlja u posebnim sušarama, ili tradicionalno na suncu, rasprostiranjem u tankom sloju, a preporuča se plodove prerezati ili lagano usitniti, kako bi se kvalitetnije osušili.

Grm divlje ruže

Urod već u drugoj godini

Kod uzgoja na okućnici ili u polju preporučuju se osunčani položaji sjevernih strana, na nadmorskoj visini oko 500 n/m. Već u drugoj godini može se očekivati urod od oko 3,5 kilograma po stabljici. Postoje vrste pasje ruže bez bodlji, što znatno olakšava rad kod berbe. Kod rezidbe ostavimo 2 – 4 pupa na glavnim izbojcima. Što se pak tiče bolesti i štetnika na pasjoj ruži oni su zanemarivi. U rasadnicima razmnožavanje je vegetativnim načinom u proljeće sa zelenim reznicama ili s odrvenjenim reznicama, koje se uzimaju s matične biljke u studenom i stavljaju u supstrat.

Vitamina C kao u priči

Od šipka se najviše koriste plodovi, koji se skupljaju kad su još mekani i nisu se još odrvenili. Koriste se i sjemenke i mladi listovi, latice cvijeta, koje se koriste u gastronomiji i kuhaju sa šećerom te pupoljci od kojih se najčešće pravi ekstrakt. Plod šipka, uglavnom se ne koristi u svježem stanju, već se suši i smatra se najbogatijim prirodnim izvorom vitamina C, B1, B2 i provitamina A, šećera, saharoze, organske limunske i jabučne kiseline i pektina. Najnovija istraživanja su pokazala da je vitamin C vrlo stabilan, odnosno da se i nakon jedne godine od prerade i proizvodnje u marmeladi od šipka, može naći i više od 20 posto vitamina i minerala od njegove inicijalne količine.

Primjena i ljekovita svojstva

Plod i cvijet pasje ruže koristi se u pripremi čajeva, ekstrakta i marmelade, a istraživanja su pokazala da korištenjem ekstrakta pasje ruže možemo zaustaviti rast stanica nekih vrsta tumora, a potvrđeno je da djeluje korisno i protiv bolova u trbuhu, ali i smanjenju tjelesne težine. Čaj od cvijeta i ploda šipka ipak najviše se koristi kao preventivno sredstvo zimi, kada se javljaju česte prehlade, a pomaže i kod kašlja i vrućice. Ovaj je čaj najefikasniji za unošenje u organizam askorbinske kiseline, a u cilju zaštite organizma od prehlada i gripe, osim toga jača imunitet i poboljšava cirkulaciju. Često se čaj od šipka koristi i za liječenje bolova u želucu, otklanja umor, blago djeluje na izlučivanje tekućine, poboljšava san i blagotvorno djeluje na probavne organe.

Sjemenke su bogate vitaminom E i vanilinom, koji obiluje blagim ugodnim mirisom, od kojih se izrađuje biljno ulje. Ulje je jako cijenjeno u pripravcima za regeneraciju i njegu kože. Marmelada napravljena od svježih plodova šipka djeluje kao blago sredstvo za čišćenje krvi.

Najjednostavniji, ali i najučinkovitiji pripravak od šipka ipak je čaj, koji se priprema tako da se jedna čajna žličica sjeckanog ploda od šipka, prelije s dva decilitra kipuće vode i ostavi, poklopljenog dok se ne ohladi.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje