Fotonaponske elektrane omogućuju izravno pretvaranje energije Sunca u električnu energiju. Način rada fotonaponskog (FN) sustava zasniva se na fotonaponskom efektu koji je prvi uočio Heinrich Herz 1887. godine. On je primijetio da ultraljubičasta svjetlost olakšava dobivanje iskre među elektrodama pod naponom. Albert Einstein je 1921. dobio Nobelovu nagradu za objašnjenje fotonaponskog učinka. Ove spoznaje dovele su do novih otkrića u poljima fotovodljivosti, fotootpornosti te fotonaponskog učinka – temelja rada solarnih elektrana. Solarne elektrane najčešće se dijele na mrežne i otočne elektrane.
Glavna razlika između otočnih i mrežnih sustava je u načinu pohranjivanja energije. Dok se energija proizvedena u otočnim solarnim elektranama mora skladištiti u baterije ili akumulatore, u mrežnim sustavima se sav višak proizvedene energije u određenom trenutku, ako postoji, jednostavno predaje u sustav električne mreže iz kojega se kasnije, prema potrebi, povlači manjak. Budući da su baterije i akumulatori još uvijek prilično skupi te nedovoljno razvijeni za masovnu uporabu, u svim mjestima gdje je izgrađena električna mreža preferira se izgradnja solarne elektrane priključene na mrežni sustav.
Dugo godina bilo je potrebno da se tehnologija dovoljno razvije i da cijena materijala i izgradnje solarnih elektrana postane financijski isplativa za široku upotrebu. Masovna proizvodnja solarnih elektrana u razvijenim zapadnim državama prisutna je već dugi niz godina. Hrvatska u tome prilično zaostaje, iako zbog svog geografskog položaja posjeduje izniman solarni potencijal.
Solarna energija čista je i ne zagađuje okoliš. Glavni uzrok klimatskih promjena koje danas pogađaju Zemlju je štetno sagorijevanje fosilnih goriva. Od njh su nafta i ugljen najveći zagađivači. Ugradnjom solarne elektrane možete izravno pozitivno utjecati na zaustavljanje klimatskih promjena i očuvanje Zemlje. Jedna prosječna solarna elektrana od 5 kW tijekom svoga životnog vijeka smanji količinu ispuštenog ugljičnog dioksida ekvivalentnu sadnji 180 stabala. Solarna energija, osim što je ekološki prihvatljiva, financijski je dugoročno isplativa.
Ulaganje u solarnu elektranu zaštita je od mogućeg rasta cijena struje u budućnosti. Prosječna cijena električne energije na europskom tržištu u stalnom je porastu. Za očekivati je da će se ovaj trend nastaviti i utjecati na lančano poskupljenje većine proizvoda. Stoga ulaganje u solarnu elektranu postaje još atraktivnije. Njime kućanstvo postaje neovisno i slobodno od promjena cijena na energetskom tržištu.
Koliki je vijek trajanja solarne elektrane?
Sastavni dijelovi solarnih elektrana posjeduju jamstveni rok i do 25 godina. No, to ne znači da elektrana protekom navedenog razdoblja prestaje raditi i proizvoditi električnu energiju. Nakon zajamčenih 25 godina, ona će i dalje proizvoditi električnu energiju u nešto manjem obujmu. Njezin rok trajanja može biti i više od 30 godina. Povrat investicije za prosječnu obiteljsku kuću u Hrvatskoj očekuje se kroz 6 do 8 godina. Nakon toga elektrana počinje svome vlasniku donositi dobit. Sva energija koju proizvede nakon što sama sebe otplati, za kupca je ‘besplatna’, a ujedno i čista te ekološki prihvatljiva. Višak proizvedene energije, vlasnik elektrane prodaje u energetski sustav. Na taj će način, tijekom svoga životnog vijeka prosječna solarna elektrana svome vlasniku uštedjeti oko 100.000 kuna.
No, što je s reciklažom i odlaganjem dijelova solarne elektrane?
Ekološke prednosti solarne energije u odnosu na klasična fosilna goriva dobro su poznata svima. Ipak, često se pojavljuje pitanje vijeka trajanja solarne elektrane, odnosno njenog odlaganja i reciklaže. Europska unija donijela je set pravila koja osiguravaju da se solarne panele kojima je prošao vijek trajanja zbrine u skladu s ekološkim normama. Osim što takva pravila štite okoliš i prirodu od ilegalnog odlaganja otpadnog materijala, omogućuju i da se vrijedne sirovine koje se nalaze u odbačenim panelima recikliraju te iskoriste za izgradnju novih panela.
Može li svatko postaviti solarnu elektranu gdje želi?
Ekološke i financijske prednosti ugradnje solarne elektrane dobro su poznate svima. Ipak, mnogi se pitaju imaju li oni mogućnost da ugrade takav sustav u vlastito kućanstvo. Kako je spomenuto, postoje dvije vrste solarnih elektrana, ovisno o tome jesu li, ili nisu, spojene na mrežni sustav. Solarne elektrane spojene na mrežu (najčešće), imaju određene uvjete koje je potrebno ispuniti prije nego li krene proces ugradnje.
Glavni uvjet za postavljanje solarne elektrane jest da kupac posjeduje nekretninu na kojoj želi ugraditi solarnu elektranu. Vlasnički papiri moraju biti uredni. Također, osoba treba imati čiste i uredne papire vezane uz vlasništvo nad brojilom. Ako se brojilo nalazi unutar kuće, tijekom procesa bit će ga potrebno izmjestiti izvan kuće – na fasadu ili na rub zemljišta.
Pregled podataka koji su neophodni za izradu ponude za projekt:
• Godišnja potrošnja – VT, NT
• Orijentacija krova
• Lokacija građevine – adresa
• Tip krova – kosi ili ravni
• Vrsta krovnog pokrova – crijep, lim…
• Vrsta potkonstrukcije – drvo/beton/metal
• Broj faza priključka
• Fotografije objekta
Nakon prikupljanja osnovnih informacija, valja se obraditi izvođačima ugradnje solarnih elektrana jer je to najsigurniji način da će sve biti urađeno prema pravilima struke, a ponude su i osnova kod predaje bilo kojeg zahtjeva za sufinanciranjem od strane RH.
Pročitajte ostatak priloga:
Solarni kolektori i njihova upotreba
Što su solarni paneli i kako proizvode struju?
Koraci za postavljanje solarne elektrane na obiteljsku kuću
Stižu novi natječaji za kućne solare
70 milijuna kuna potpore za korištenje obnovljivih izvora energije
Solarna energija u poljoprivredi: brojne mogućnosti i koristi, slaba informiranost
Sunčane elektrane osvajaju međimurske farme
Izvori:
ENNA Opskrba d.o.o. (www.energianaturalis.hr)
