Različiti uzročnici „crvljivosti“ lukovičastog povrća

101

""Na pitanje pretplatnika koji ima teškoće u uzgoju lukovičastog povrća, jer mu u nasadima štetu rade „crvići“ na biljkama, pa ga zanima kako ih spriječiti, odgovara naš stručni suradnik iz Savjetodavne službe, mr.sc. Milorad Šubić.

Među kukcima dvokrilcima (Diptera) zadnjih sezona u humanoj i veterinarskoj medicini bilježimo porast populacija komaraca i obada, dok se na poljoprivrednim usjevima tek manji dio njihovih ličinki hrani biljnim organima. Značajan dio dvokrilaca su entomofagne vrste, pa ih ubrajamo u vrlo korisne prirodne neprijatelje štetnika. Ipak, zbog značajnog uzgoja kupusnjača, lukovičastog i korijenastog povrća u našim krajevima gotovo svake sezone vidimo štete od vrtnih, cvjetnih i golih muha u obliku „crvljivosti povrća“ (Opomyzidae, Anthomydae, Psilidae), a najvažnije među njima napadaju kupus, luk, češnjak, poriluk i mrkvu. Uzročnici bolesti veće štete pričinjavaju pri tržnom uzgoju luka i češnjaka na većim površinama (Peronospora, Botrytis, Fusarium, Puccinia) a „crvljivost“ lukovičastog povrća se javlja gotovo na svim nezaštićenim gredicama u manjim vrtovima uz okućnice. Odrasli oblici su različite veličine i boje (vidi Tablicu 1.). Ličinke su bjelkaste ili svjetlo-žućkaste boje, bez nogu (apodne) i bez vidljive glave (acefalne). Ovisno o vrsti muha tijekom sezone razvijaju 1-3 generacije, a na štetnost značajno utječu vremenski uvjeti tijekom njihove pojave i razvoja, kao i mjere zaštite koje poduzimamo radi suzbijanja.

""

Odrasli oblici uzročnika „crvljivosti“ povrća nalikuju izgledom i veličinom kućnim muhama (izuzev minera poriluka koji je veličinom značajno manji), imaju samo jedan par opnenastih krila (prednji par), dok im je stražnji par zakržljao. Najvažnije su tri vrste: lukova muha (Hylemya antiqua), češnjakov

a muha (Helomyza lurida) i miner poriluka (Napomyza gymnostoma).

Lukova muha

""Lukova muha (Hylemya antiqua) je vrlo važan i raširen štetnik svugdje gdje uzgajamo crveni luk u našoj zemlji. Posebice je

štetna prezimljujuća (prva) generacija u vlažno proljeće pri uzgoju luka iz lučice. Naknadne generacije p

očetkom (lipanj) i krajem ljeta (kolovoz) nisu toliko štetne. Sredinom 1990-tih godina zabilježene su naročito velike štete u proljetnom mladom luku (naročito na manjim vrtovima uz okućnice), pa su tada proširene priče o štetnosti konzumacije „crvljivog“ luka po ljudsko zdravlje. Takve glasine nisu istinite, a istina je čovjek ne želi jesti luk zagađenim ličinkama („crvljivi luk“). Moguće je tih godina zabilježena istovremeno jača pojava lukove muhe i minera poriluka u usjevima mladog luka. Odrasla lukova muha ima sivkasto tijelo s crnim nogama. Prezimi kao kukuljica u zemljištu, a muhe se pojavljuju rano u proljeće (najčešće tijekom travnja). Ženke nakon kopulacije odlažu bjelkasta, mala, jaja (1,2 mm) na vrat korijena ili pukotine u zemlji uz biljke. Ličinke nakon nekoliko dana napadaju stabljiku i lukovicu. Prvi znak zaraze je žućenje i sušenje središnjeg lista luka, a kako jednu biljku napada više ličinki (10-ak) jače zaraženi usjev naglo propada.

Mjere zaštite su vrlo slične (izbor pripravaka i metode aplikacije), ali se ponekad protiv više vrsta provode u isto (npr. u travnju protiv prezimljujuće generacije lukove muhe i minera poriluka) ili različito vrijeme (npr. češnjakova muha se krajem zime javlja mjesec dana prije lukove muhe, a miner poriluka u listopadu može napasti zimski luk.

Češnjakova muha

Češnjakova muha (Helomyza lurida) također pričinjava značajne ekonomske štete, još 1980-ih godina u okolici Zagreba je zabilježeno propadanje 90 % nezaštićenog češnjaka. Može napasti i crveni luk, ali su štete tada značajno manje. Veličinom je najveća od tri opisane vrste muha, odrasli oblici dosežu 10 mm, a njihove ličinke narastu do 11 mm. Prezime odrasle muhe u skrovitim mjestima, a postaju aktivne već krajem zime pri temperaturama 4-10°C (javlja se ranije u odnosu na lukovu muhu). Ženke lijepe jaja na biljke blizu razine zemlje ili ih odlažu na tlo blizu češnjaka. Ličinke napadaju prvo središnji list, a onda izgrizaju tkivo prema glavici češnjaka. U jednoj se biljci nalazi samo jedna ličinka ove vrste. Većina autora navodi da češnjakova muha ima samo jednu generaciju godišnje, a neki vjeruju da postoji i drugo pokoljenje.

""

Lisni miner poriluka

Lisni miner poriluka (Napomyza gymnostoma) je kukac nepoznata podrijetla, a prve ekonomske štete u našoj su zemlji zabilježene (determinirane) tek krajem 1990-ih godina. Osim poriluka napada crveni luk i luk vlasac. Neki autori u susjednim državama navode najveće štete na usjevima luka (npr. Mađarska, Srbija). U manjim vrtovima uz okućnice gdje se ne prakticiraju mjere zaštite tih je godina zabilježen napad na gotovo svim biljkama. U središnjem dijelu Hrvatske miner poriluka razvija dvije generacije godišnje: proljetnu i jesensku. Let odraslih oblika započinje od kraja ožujka i traje do kraja travnja, a let jesenske populacije traje od kraja mjeseca rujna do kraja mjeseca listopada. Ženka ove vrste odlaže jaja na lišće biljaka, iz kojih se razvijaju ličinke koje se hrane epidermom lista u smjeru lukovice. U jednoj biljci može biti 20-40 ličinki koje na kraju razvoja dosežu duljinu tijela 5-5,5 mm.

Mjere zaštite

Već jedna ličinka uzročnika „crvljivosti“ lukovičastog povrća može uzrokovati štetu, jer se na mjestima oštećenja povećava sekundarna pojava truleži i plijesni (Botrytis, Fusarium). Poštivanje plodoreda i uzgoj što dalje od površina gdje je ranijih sezona bila ta vrsta povrća pomaže radi izbjegavanja jačeg napada.

Najveće su štete na usjevima koji niču u vrijeme početka leta opisanih vrsta štetnika u rano proljeće ili tijekom jeseni!

""

Sigurnu zaštitu pruža uzgoj lukovičastog povrća ispod mreža (paučinastih folija – Agrotekstil) nepropusnih za opisane vrste muha i mušice minera, ali je istu mjeru moguće provoditi uglavnom na manjim površinama. Kemijsko suzbijanje je vrlo ograničeno, te se na usjevima koji se planiraju koristiti kao „mladi luk“ mogu koristiti isključivo biljni pripravci dopušteni u ekološkoj proizvodnji, npr. azadiraktin ( NeemAzal) (vidi Tablicu 2.), dok primjena kemijskih insekticida u „mladom luku“ nije dopuštena. Pri uzgoju luka izravno iz sjemena moguće je kupiti sjeme tretirano insekticidima koji daju zaštitu od uzročnika crvljivosti. Od zemljišnih insekticida moguće je preventivno koristiti klorpirifos-etil (Dursban E-48, Nufos EC), ali samo tretiranjem u trake istovremeno sa sjetvom uz inkorporaciju (2-3 lit./ha) (K=63 dana). Ako postoji mogućnost praćenja leta muha i minera žutim ljepljivim pločama, moguće je u vrijeme odlaganja jaja usjeve lukovičastog povrća prskati jednim od insekticida navedenih u Tablici 1. (registrirani protiv tripsa a djelotvorni i protiv „crvljivosti“), uz povećani utrošak škropiva (barem 600 lit./ha).

VAŽNO: nije dopuštena primjena kemijskih insekticida na luku koji se čupa ranije i prodaje kao „mladi luk“.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakGospodarski list obilježio 175 godina postojanja
Sljedeći članakKrenula isplata 19,7 milijuna kuna proizvođačima mlijeka
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.