width=– 12 malih mladih krumpira
– 600 g pilećih filea

Umak:
– 8 češnjeva češnjaka
– 60 ml bijelog vinskog octa
– 1 žlica sušenog origana
– 2 žlice nasjeckanog peršina
– 1 žlica meda
– 170 ml maslinovog ulja
– ¼ ljute paprike
– sol
– papar

Umak: Na malo maslinovog ulja prepržite, kratko čili, neoguljeni češnjak, pustite da se ohladi i ogulite ga. U dublju posudu stavite češnjak, ocat, origano, nasjeckani peršin, med, sol. Sve izmiksajte štapnim mikserom ili u blenderu, postupno dolijevajte, miješajući maslinovo ulje da dobijete emulziju.

Krumpir: Mladi krumpir operite, pa ga prelijte hladnom vodom koju ste prethodno posolili. Krumpir kuhajte toliko dugo sve dok s nožem ne uspijete zarezati do sredine krumpira. Krumpir nemojte prekuhat jer se još mora peći na roštilju. Ako nemate mali mladi krumpir uzmite velike, ali ih narežite na duge trake da se lakše ispeku na roštilju. Kada su krumpiri gotovi poslažite ih na štapiće za ražnjiće. Zagrijte roštilj na srednju vatru. Krumpire i piletinu prelijte s malo ulja, posolite i popaprite. Piletinu pecite sa svake strane oko 5 min, a krumpir pecite 2 minute sa svake strane. Gotovo meso i krumpir stavite na pladanj za serviranje, prelijte umakom, poklopite folijom. Pričekajte nekoliko minuta da se svi sastojci sjedine, a zatim poslužite jelo uz prigodnu ljetnu salatu.

Prethodni članakDomaći zalogaj
Sljedeći članakJuha karota
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.