700 g telećeg odreska

300 g špinata

50 g maslaca

5 jaja

brašno i mlijeko za bešamel (ili kupite već gotov bešamel)

parmezan

300 g skute

sol

papar

1 čaša bijelog suhog vina

ružmarin

luk

Dobro istucite teleći odrezak, pazeći da se ne razdvoji. Skuhani sjeckani špinat stavite na maslac i sir tako da se sve dobro poveže. Dodajte šalicu dosta gustog bešamela, dva cijela jaja, 300 g skute, papar, sol koliko je potrebno. Smjesu stavite na mesnu krišku tako da izmeđ u smjese i rubova kriške
ostane 3 ili 4 centimetra da se kriška mesa može lakše okretati. U središte mesa stavite tri tvrdo kuhana jaja. Pažljivo zamotajte meso tako da nadjev ne izađ e. Povežite tako da ispod zavezanog konopčića uvučete nekoliko grančica ružmarina. U tavu stavite maslac da se rastopi pa dodajte
jedan isjeckani luk, a nakon toga stavite pržiti meso. Okrećite ga dok ne dobije hrskavu koricu. Zalijte cašom bijelog suhog vina. U zagrijanu pečnicu stavite peći roladu na 180ºC oko 45 minuta. Kada je pečeno, meso narežite dok je još toplo na deblje kriške.

Prethodni članakSvinjska koljenica u krumpirovom tijestu
Sljedeći članakŠparoge na lešo
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.