width=– 1 kg junećeg filea
– 1 lisnato tijesto
– 25 dag sitno sjeckanih šampinjona ili nekih drugih gljiva
– 1 luk (sitno nasjeckan)
– 1 češanj češnjaka (protisnut)
– 1 žličica kadulje i majčine dušice
– 5 dag brašna
– 2,5 dag prezli
– 1 mljevena velika pileća prsa
– 1 žumanjak – za premaz
– 7,5 dag maslaca
– 4 žlice ulja
– sol
– papar

Očistite juneći file od masnoće, posolite ga i popaprite. Ispržite ga na tavi s uljem i maslacem oko 5 minuta i maknite s vatre. Pripremite punjenje – sitno nasjeckajte gljive i prodinstajte na tavi, dodajte nasjeckani luk i češnjak, te dinstajte još pet minuta. Dodajte sve začine, promiješajte i stavite da se ohladi, prvo na sobnoj temperaturi pa onda u hladnjaku. Posipajte brašnom radnu površinu na kojoj ćete razvući lisnato tijesto. U blenderu izmiješajte mljevenu piletinu i prezle s hladnim gljivama, lukom i biljem, a zatim smjesu ravnomjerno raširite na lisnato tijesto ostavljajući 10 cm od ruba tijesta. Omotajte biftek s lisnatim tijestom i stavite u kalup koji prvo namastite maslacem. Premažite ga žumanjkom i stavite u hladnjak na pola sata. Zagrijte pećnicu na 250 C. Biftek pecite u pećnici na srednjoj rešetki 35 minuta. Nakon što ste ga izvadili iz pećnice, pustite ga da odstoji 10 minuta. Režite ga na šnite debljine 2 cm i poslužite.

Prethodni članakTortiljice sa šunkom i hrenom
Sljedeći članakKeksi s cimetom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.