BREZA – ljekovita i graciozna šumska dama
Breza je lijepo i vitko šumsko drvo, svojstvene bijele kore i prozračne krošnje. Iznimno je cijenjena u biljnoj medicini među brojnim narodima diljem svijeta, koji od davnina s uspjehom koriste brezov sok, koru, rese, lisne pupovi i listove za liječenje.
Plodnost tla – mjere očuvanja i popravka
Ekstremni uvjeti u poljoprivrednoj proizvodnji posljednjih su godina sve učestalija pojava. Izmjenjuju
se sušne godine s godinama u kojima bilježimo suvišak oborina. U jednoj vegetaciji,
tijekom nekoliko dana, ili čak tijekom svega nekoliko sati, padne velika količina oborina, a zatim
uslijedi dugo razdoblje bez kiše, praćeno visokim temperaturama. Biljke su često izložene
stresnim uvjetima, ponekad i nekoliko puta tijekom vegetacije.
Inkubacija jaja
U peradarstvu razlikujemo prirodnu i umjetnu inkubaciju jaja. Prirodna inkubacija predstavlja korištenje nagona
ženki peradi - kvočki da sjede određeno vrijeme na jajima i izvale podmladak. Ovaj vid inkubacije danas ima vrlo
mali ekonomski značaj i isključivo se odvija kod manjeg broja uzgajivača peradi na obiteljskim gospodarstvima.
Duhan – visokotarifni poljoprivredni proizvod
Duhan je zeljasta biljka čiji se osušeni listovi prerađuju u cigarete, cigare, za lule kao i duhan za žvakanje. Sadrži
alkaloid nikotin, koji biljka duhana proizvodi u korijenu, a odlaže ga u listovima. Slabiji duhan ima manje od 1%
nikotina, srednje jaki između 1 i 2%, a jaki više od 2%. Duhan je visokotarifna roba, pa je njegova prodaja na
crno na meti države. Ukupno 1000 tona duhana godišnje preproda se na crno na hrvatskom tržištu, pokazala je
anketa koju je naručila Hrvatska udruga poslodavaca.
Agroturizam – budućnost i prilika
Ruralni turizam, seoski turizam ili agroturizam, značajan je čimbenik u aktivaciji i održavanju ruralnih područja koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju, te pomaže razvoju ruralnih krajeva na osnovu održivog razvoja, te se s pravom može nazvati budućnošću svjetskog turizma. U Republici Hrvatskoj 1998. godine registrirana su prva turistička seljačka obiteljska gospodarstava. U razdoblju od 2000. do 2005. registrirane jedinice seljačkog turizma su se više nego udvostručile, tako da je 2000. godine ubilježeno 151 agroturističko gospodarstvo, 2007. godine 352, te 2013. godine 447, koja su vrlo neravnomjerno raspoređena po županijama.