Izdanja 2017.

Unutarnja mikroklima je temeljni preduvjet uspješne proizvodnje povrća u zatvorenim prostorima. Njeno održavanje može biti djelom i prirodno. Otvaranjem prozora ili podizanjem najlona osiguravamo provjetravanje. No, ono nije uvijek dovoljno za profesionalnu proizvodnju. Ekstremne vrućine ili hladnoća mogu uništiti trud povrtlara u jednom danu ili noći. Zato postoje uređaji koji kontinuirano održavaju mikroklimu u optimalnim uvjetima.

Razvojem simbiotskog odnosa s gljivicama, biljke ne samo da postaju otpornije na bolesti već i mogu doprinijeti održivim agronomskim praksama. Zaključak je to studije provedene na Sveučilištu u Göteborgu.

Prema Pravilniku o medu (NN 53/2015) med je prirodna slatka tvar koju pčele izrađuju tako da skupljaju sokove žlijezda nektarija ili/i druge slatke sokove koji se nađu na živim dijelovima biljke ili izlučevine insekata (koji sišu na živim dijelovima bilja). Pri tome tu slatku tvar obogate tvarima svoga tijela, u tijelu je prerade, spreme u saće i puste da dozori. Pčele, osim meda, proizvode i cvjetni prah, propolis, matičnu mliječ i vosak, koji su iznimno cijenjeni kod potrošača i direktno povećavaju ekonomičnost držanja pčela.

Budući da herbicidu glifosatu sredinom prosinca ove godine istječe rok dopuštenja za primjenu na razini EU, ponovno se diže medijska „prašina“ oko ovog herbicida. Medijski je najaktivniji jedan naš europarlamentarac (Glas Slavonije, Slobodna Dalmacija, Večernji list, Jutarnji list). Na žalost, informacije i poluinformacije javnosti podastiru nedovoljno kompetentne osobe koje o sredstvima za zaštitu bilja znaju malo ili ne znaju ništa. Pojava nije rijetkost i tako će i nadalje biti sve dok struka i znanost skrštenih ruku mirno to promatra. Dopustite da na primjeru glifosata (zbog aktualnosti) ali i zbog drugih slučajeva povlačenja velikog broja aktivnih tvari a time i sredstava za zaštitu bilja s tržišta EU, čitatelje argumentirano upoznamo s nekoliko činjenica.

Europska komisija nije uspjela donijeti odluku o tome da produlji dozvolu upotrebe glifosata u EU, jer Stalni odbor za biljke, krmiva i hranu (SCo- PAFF) nije u listopadu donio odluku kvalificiranom većinom. Sadašnja licenca za glifosat vrijedi do 15. prosinca 2017. godine.

Presadnice su sadnice zeljastih biljaka, uzgojene iz sjemena, rjeđe iz vegetativnih biljnih dijelova. Ovisno o roku i načinu uzgoja, presadnice povrća mogu se proizvesti u grijanim ili negrijanim zaštićenim prostorima, a sade se u zaštićene prostore ili na otvoreno. Proizvodnjom presadnica u zaštićenim prostorima skraćuje se vrijeme potrebno za rast na otvorenom, odnosno, omogućava se ranija proizvodnja na otvorenom, a time i bolja godišnja izmjena kultura te veće iskorištenje proizvodnih površina. Moguć je izbor boljih i ujednačenijih biljaka za sadnju, zbog čega usjevi povrća uzgojeni iz presadnica imaju ujednačeniji rast i dospijevanje u tehnološku zrelost. Proizvodnjom i sadnjom kvalitetnih i zdravih presadnica bolje se iskorištava potencijal rodnosti uzgajanih sorti.

Čitajte u ovom broju:

Vlada Republike Hrvatske donijela je novi jamstveni Program Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije - HAMAG- BICRO, koji je objavljen u Narodnim novinama br. 99/2017, te se primjenjuje počevši od 5. listopada 2017. godine.

Osnovne prednosti kemijske zaštite bilja sadržane u brzom, jeftinom i učinkovitom suzbijanju štetnih organizama umanjene su negativnim posrednim utjecajem na zdravlje čovjeka, onečišćenje okoliša i ekološku ravnotežu. Stoga se, osim konvencionalne poljoprivrede, sve više proizvođača u razvijenim zemljama, pa tako i u našoj državi, usmjerava u integriranu, održivu ili samodostatnu i ekološku poljoprivredu.

Pripreme za uvođenje Nitratne direktive počele su prije sedam godina, u svrhu toga je izrađen priručnik Načela dobre poljoprivredne prakse. Cilj je bio uvesti sanitarno-higijenski red u poljoprivredu, a svrha zaštititi vodotokove od zagađenja izazvanog pretjeranim unošenjem dušika u tlo kroz nekontrolirano odlaganje stajskog gnojiva i gnojenje njiva prirodnim ili mineralnim gnojivom.

Kao najprofitabilnije ratarske kulture najčešće se izdvajaju soja i šećerna repa, koje se na prvom mjestu po isplativosti proizvodnje izmjenjuju ovisno o godini (klimatske prilike) i tržištu (cijenama).

Zemljišni štetnici (žičnjaci, gusjenice sovica, grčice hrušta i rovac) žive u tlu i napadaju gomolj krumpira ne samo na početku razvoja, nego i od početka tuberizacije, pa do vađenja iz tla. Na gomolju krumpira nanose velike štete prvenstveno u gubitku njegove tržišne vrijednosti s obzirom da su i mala oštećenja dobro uočljiva na površini gomolja i time odbijaju kupca.

Činjenica je da bez rasta izbojaka (vegetativnog rasta) nema ni zametanja i rasta plodova (generativnog rasta). Vegetativni rast mora biti umjeren, jer u suprotnom generativni rast biva znantno smanjen ili čak izostaje. Voćarska je znanost značajno doprinjela mogućnosti približavanja idealnoj ravnoteži vegetativnog i generativnog rasta, ali se u praksi još uvijek javljaju problemi zbog nedovoljne razine znanja i poremetnji izazvanih nepovoljnim ekološkim čimbenicima.

Neki autori smatraju da podrijetlo ove patuljaste pasmine seže na početak 17. stoljeća u doba tajlandskog kralja Sri Rame. Ali stvaranje moderne verzije pasmine, čak i ako postoji veza sa Sri Ramom, novijeg je datuma.

Sjetva okopavina je najznačajniji posao koji se obavlja na oranicama tijekom travnja. Najzastupljenije okopavinske kulture na poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj su kukuruz, soja, suncokret, šećerna repa, krumpir i duhan.

„Gdje posiješ veselje, izraste ljubav“, poznata je izreka koja se lako može primijeniti i kad je riječ o Bc Institutu, čije su generacije stručnjaka u oplemenjivanju bilja stvorile, oplemenile i proizvele vrhunsko sjeme brojnih hibrida i sorata poljoprivrednih kultura, na veselje hrvatskih poljoprivrednika koji već 120 godina siju Bc sjeme.