Časopis

Prema ranim procjenama Državnog zavoda za statistiku u 2018. godini pšenice je u RH požnjeveno sa 145 tisuća hektara, što je značajno povećanje (25 posto više) u odnosu na prošlu godinu. Važno je istaći da je prošle godine zasijano najmanje pšenice od 2000. godine na ovamo, a požnjevene površine u 2018. godini su u uobičajenim okvirima.

Parametri kvalitete po kojima se prodaje/ kupuje pšenica na tržištu Republike Hrvatske predmet su dogovora koji je zaključen ugovorom između proizvođača i otkupljivača. Otkupljivač je u skladu sa Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom („Narodne novine“ broj 117/17) obvezan s proizvođačem sklopiti ugovor u pisanom obliku, koji mora sadržavati sve odredbe bitne za njihov poslovni odnos.

Uljana repica je danas po proizvodnji druga uljarica u Europi, iza suncokreta. Samo države članice Europske unije proizvode 21,2 milijuna tona sjemena uljane repice (prosjek 2012. - 2016.) što je 30,3 % svjetske proizvodnje (FAOSTAT, 2018.). U Hrvatskoj su posljednjih godina zbog sigurnog otkupa i manjih ulaganja površine pod uljanom repicom značajno povećane.

U intenzivnoj voćarskoj proizvodnji teži se primjeni novijih tehnologija u cilju povećanja priroda, poboljšanja kvalitete i fizikalno-kemijskih svojstava plodova. Pojedine sorte jabuka i njihovi klonovi ovisno o vremenskim prilikama određenog uzgojnog područja imaju problem s razvojem boje što se loše odražava na ostala fizikalno-kemijska svojstva i tržišnu vrijednost plodova. Danas postoje posebne folije koje se u nasadima postavljaju između redova u cilju postizanja optimalne distribucija svijetla po cijelom nasadu što pospješuje fotosintetski aktivnu radijaciju, poboljšava refleksiju svijetla na krošnju stabla i pozitivno utječe na fizikalno-kemijska svojstva plodova.

Ministarstvo poljoprivrede, u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) te Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), pokrenulo je financijske instrumente - Mikro i Male zajmove za ruralni razvoj - u sklopu Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020., koji se sufinanciraju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Novi Zakon o poljoprivrednoj komori Hrvatski sabor donio je na sjednici 29. lipnja 2018. godine, s tim da je isti objavljen u Narodnim novinama broj 61/18., od 11. srpnja 2018. godine, te se primjenjuje počevši od 19. srpnja 2018. godine.

Mnoge korovne vrste na području Republike Hrvatske doživljavamo samo kao nepoželjne stanare naših vrtova i polja pritom ne znajući kako gotovo sve te biljke imaju ljekovita svojstva te mogu predstavljati vrijedan izvor minerala i hranjivih tvari u ljudskoj prehrani.

Naziv agrumi potječe od latinske riječi acrum što znači oštro ili ljuto. Ove biljke potječu iz tropskih krajeva jugoistočne Azije, gdje su se prve biljke uzgajale još 4.000 g.p.K. U Europu su stigle tek pred kraj Rimskog carstva, a Španjolci su ih u 15. st. prenjeli u Novi svijet. Agrumi su mala zimzelena grmolika stabla visoka između 5 i 15 metara, koja uobičajeno rastu između 20° - 40° sjeverne i južne zemljopisne širine te su tipično bilje Mediteranske klime koje ne podnosi temperature ispod 0°C. Plodovi su im bogati vitaminom C zbog čega se odavno koriste u ljekovite svrhe.

Kod povrća postoje dva stadija zrelosti: tehnološka i fiziološka. Kod lubenice se ova dva stadija podudaraju tako da se lubenica bere u punoj fiziološkoj zrelosti jer se okus tijekom čuvanja ne poboljšava. Za razliku od lubenice, dozrijevanje dinje se nastavlja i poslije berbe. Poboljšava se aroma i miris, ali se ne povećava sadržaj šećera.

Gotovo svake godine u našoj zemlji bilježe se na lukovičastom povrću štete od muha. Ekonomski najznačajniji štetni kukci iz reda dvokrilaca (Diptera) su lukova muha, češnjakova muha i miner poriluka. Štetni razvojni stadij koji uzrokuje štete je ličinka koja, izjedajući stabljiku i lukovicu, uzrokuje propadanje lukovičastog povrća.

Razotkrivanje jednog od najrazvijenijih oblika neljudske komunikacije – pčelinjeg plesa - moglo bi pomoći istraživačima da bolje razumiju mozak tog insekta i učine njihov uzgoj lakšim i učinkovitijim.

Ekstremne vremenske pojave kakvima u posljednje vrijeme svjedočimo, izazivaju stresne situacije na poljoprivrednim kulturama. Kasni proljetni i rani jesenski mrazevi, tuča ili suša, jaki i olujni vjetrovi, ostavljaju posljedice za čiju sanaciju često treba mnogo vremena i truda.

Afrička svinjska kuga (ASK) je kontaktna virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja, koja zbog visokog broja oboljelih u zaraženom stadu i obveze njihovog usmrćivanja predstavlja jednu od najznačajnijih bolesti svinja. Bolest nije opasna za ljude ni za druge životinje, a po prvi puta je dijagnosticirana 1910. godine u Keniji. Na europskom se tlu pojavila 1957. godine u Portugalu.

Bijeli glog, (Crataegus monogyna) koristi se još od srednjeg vijeka za liječenje bolesti srca i krvnih žila. Pomaže kod umora, manjka energije, lošeg sna, vrtoglavice, tjeskobe, nervoze i šuma u ušima. Lisni pupovi i mladi listovi su jestivi te se često kombiniraju sa salatom, a bijeli glog je i dobra medonosna biljka. Ljekovita svojstva bijelog gloga imaju list, cvijet i plod.

Nedostatak vlage i hraniva u tlu tijekom sušnih ljetnih mjeseci uzrokuje zastoj u rastu i razvoju trave. Duže razdoblje bez njege travnjaka rezultira propadanjem i žućenjem trave na okućnicama i sportskim terenima. Upravo prihrana travnjaka osnovnim hranivima i mikroelementima preduvjet je očuvanja gustih zelenih travnatih površina.

Kao rezultat intenzivnog selekcijskog rada danas imamo vrlo velik broj sorata kupina (oko 300 sorata) bez trnja, ali je između njih izbor dosta ograničen. Uzgoj kupine je najviše proširen u SAD-u i to kako sorti s trnjem, tako isto i onih bez trnja. Tamo je najviše i rađeno na selekciji sorata kupina.