Pitanja i odgovori

Protekle dvije godine na oranicama zasađenim kukuruzom, divlje svinje su napravile veliku štetu. Pokušao sam zaštiti usjev raznim načinima, a prema pravilima, pa poslije prijavio lovcima koji su napravili procjenu štete, koja je bila veća od procijenjene, ali svejedno sam prihvatio procjenu i potpisao zapisnik. Naknadu štete nisam dobio ni za jednu od proteklih godina. Da li se isplati tražiti odvjetnika i putem suda tražiti odštetu, obzirom da se radi o relativno maloj šteti (iako je za mene, kao malog proizvođača, velika!)?

U dvorištu obiteljske kuće suprugu je napao susjedov pas, te joj nanio više težih ozljeda. Supruga je pokrenula sudski spor koji je dobila, iako se vlasnik izvlačio da pas nije njegov, no postojali su svjedoci. Presudom je donesen iznos odštete, podmirenje sudskog postupka sa zateznim kamatama. 2008. je donešeno rješenje o ovrsi, jer vlasnik psa nije htio podmiriti potraživanja. Novi problemi nastaju kada se zatvara obrt gdje je dotični radio, nije u radnom odnosu, a i auto koji mu je trebao biti zaplijenjen 2010. prodan je prije ovrhe. Navodno ne posjeduje ništa na temelju čega bi se mogla obaviti naplata, a naš odvjetnik zavlači suprugu već 6 godina kako ne može ništa učiniti, pa nas zanima kada nastupa zastara i što možemo poduzeti?

Prije 7 godina posadio sam mladicu trešnje na periferiji Zagreba. Ona je prve plodove dala prije 2-3 godine. Prošle godine smo ubrali oko 2 kg. Trešnja nije nikada orezivana. Osobno neznam ništa o orezivanju, a neki znalci su mi rekli da orežem jedino vrh kad odlučim da mi je dovoljno visoka. Kažu da se trešnja ne orezuje nikada, pa me zanima da li treba trešnju orezivati ili ne, te da li se to radi u proljeće ili jesen? Ima li svrhe namazati deblo s gašenim vapnom, kada i do koje visine?

Tijekom zime sačuvao sam ljuske od jajeta, kako ih najbolje upotrijebiti u poljoprivredi?

Koristio bih ektomikorizu za sadnju drveća, ali ne znam tko se time bavi?

Obnavljam voćnjak i pročitao sam da pyrodwarf podloga iz Njemačke ima izvrsna svojstva. Pokušavam iz rasadničarske škole iz Njemačke nabaviti te podloge i na njih cijepiti kruške. Je li opravdano ulaganje u takve podloge ili da se držim dunje?

Ukinuta mi je socijalna pomoć, a ratu za odvoz komunalnog otpada su povisili. Imam li pravo na smanjenje rate ili potpuno ukidanje jer nemam nikakvih primanja?

Što se smatra privatnim putem, a što ne obuhvaća pravo prolaza automobilom prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?

Poslovao sam s jednom tvrtkom i sva roba; kukuruz, pšenica, soja, bila je uredno plaćena. Žitarice su bile uskladištene u unajmljenom silosu. Predao sam oko 290 t pšenice, a tek manji dio iznosa mi je plaćen. Dužnik u međuvremenu osniva novu tvrtku na koju prebacuje obveze, ali mi novac ne uplaćuje ni nova tvrtka. Osnivanjem treće tvrtke isti direktor rasprodaje pokretnu imovinu, meni ne plaća dug, i tvrtka proglašava stečaj. Mogu li ikako do svog novca?

Zanima me registracija OPG-a za uzgoj zagorskih purana, potpore i sufinanciranje, te obveza plaćanja poreza i doprinosa?

Mogu li za lozne cijepove, osim usmene garancije, tražiti i pismenu garanciju, potvrdu ili certifikat o zdravstvenom stanju loze?

Ne mogu nabaviti stajnjak za lozu, pa me zanima mogu li u zamjenu staviti kompost, treset ili humus, i koju količinu mineralnog gnojiva, i treba li ga pomiješati s tlom? Treba li korijen prekriti kompostom, ili ga staviti ispod korijena?

Ispod voćaka sijem crvenu djetelinu, koju sam redovito obnavljao i redovito kosim kroz razdoblje od svibnja do studenog. Cijelu površinu pod voćkama redovito prihranjujem mineralnim gnojivom na proljeće, i svake 2-3 godine i odstajalim stajskim gnojem. Koji su razlozi da djetelina koju redovito sadim na proljeće (iza razdoblja mrazeva), uz prethodnu plitku obradu (frezanjem tla uz pomoć motorne freze), u zadnjih godinu dvije, izuzetno slabo nikne, do kraja košnje vrlo je rijetka i slaba, a umjesto djeteline rastu razne vrste trava i korovi?

Tijekom fermentacije mošta, došlo je do pojave mirisa na kiselo zelje, točnije u tihom vrenju, tijekom bistrenja mošta. Nakon završenih berbi prethodnih godina sorti graševine i sivog pinota, pristupio sam u nekoliko navrata preradi grožđa na uobičajene načine; muljanjem i prešanjem bez taloženja mošta, te muljanjem i prešanjem s taloženjem mošta tretiranog vinobranom. Početak fermentacije, tzv. burno vrenje prošlogodišnje berbe sivog pinota, sladora 17,8 po Babou (87 Oe), odvijalo se u zdravim drvenim bačvama na temperaturi 18 – 20 oC i trajalo je oko 6 dana. Nakon završetka burnog vrenja dolazi do tihog vrenja, koje je trajalo još 10 dana. Prestankom vrenja, dolazi do laganog bistrenja mošta, koji se nalazio još na talogu. Bistrenje je trajalo oko 15 dana, da bi se nakon toga ponovno pokrenulo vrenje i tada se počeo osjećati loš miris.

Zanima me može li moj suprug kao fizička osoba otvoriti 2 obrta na svoje ime?

Imam obrt i rečeno mi je da zaštitu na radu, uz svu pripadajuću dokumentaciju, moraju imati svi obrtnici? Zanima me mogu li kako izbjeći sve te troškove oko zaštite na radu i što bih točno trebao napraviti?