Cvjećarstvo

Dok je ova biljka nekima posve novo otkriće, drugima je dobra stara znanica iz bakinih vrtova, gdje je nekada ponosno krasila seoske okućnice. Iako je s vremenom pala u zaborav, postaje sve omiljenija trajnica koja nas u proljeće uveseljava svojim neobičnim i nježnim izgledom.

Bilje je u uređenju interijera prisutno već desetljećima, a uglavnom ga se doživljava kao ukras. Međutim, osim dekoracije prostora, biljke imaju i druge funkcije. Kao što je poznato, bilje obogaćuje zrak kisikom i, u presuhim suvremenim prostorima, povećava relativnu vlagu zraka, te smanjuje količinu prašine. Nadalje, zabilježeno je da ukrasno bilje zajedno s mikroorganizmima tla znatno doprinosi snižavanju koncentracije brojnih otrovnih i kancerogenih spojeva koji se pojavljuju u interijerima, a poznati su kao uzročnici stanja poznatog kao ‘sindrom bolesnih zgrada’. U interijerima bilje ima tehničke funkcije poput usmjeravanja kretanja, otkrivanja vizura, odbijanja odbljesaka, prikrivanja arhitektonskih nedostataka, odijeljivanja prostora, reguliranja akustike.

Ružu, kraljicu vrtova, osim lisnih uši koje se redovito javljaju svake godine, napada i veći broj drugih štetnika. Najčešći štetnici koji ugrožavaju uzgoj ruže su ružin cvrčak, koprivina grinja i ružine ose listarice. Povremeno se javljaju i drugi štetnici (npr. osa uvijalica, moljac miner, ose šiškarice i bušači izboja) koji se uspješno suzbijaju primjenom mehaničkih mjera zaštite, tj. uklanjanjem i uništavanjem napadnutih biljnih organa.

Vrijeme je sadnje ljetnog cvijeća. Za sadnju odabiremo one vrste koje nam se sviđaju, no pritom moramo poštivati visinu biljaka, boju listova i boju cvjetova. Usklađivanjem ova tri osnovna čimbenika stvorit ćemo prekrasan sklad ili zadivljujuću cvjetnu kompoziciju u vrtu, na cvjetnim gredicama, balkonima i dr.

Rod Gloriosa obuhvaća pet vrsta višegodišnjih zeljastih penjačica porijeklom iz tropskih šuma Afrike i Azije. U prirodnom staništu biljka naraste više od 5 m visoko. Listovi gloriose na vrhu imaju vitičaste kukice pomoću kojih se biljka prihvaća za oslonac.

Dolaskom proljeća rađa se i želja da balkon zasja u svom punom sjaju. Cvjetni aranžmani čine pročelje kuća puno privlačnijim i mame poglede prolaznika.

Ljeti je vegetacija u vrtu bujna, vrt je pun cvijeća no vrijeme cvatnje grmova i drveća uglavnom je prošlo. Grmovi koji cvatu ljeti uglavnom nisu tako brojni kao proljetni pa prilikom sadnje svakako bi trebalo voditi računa da se ovim grmovima popune praznine u vrtu. Tako će naš vrt biti upadljiv i tijekom ljetnih mjeseci.

U svakom vrtu nalaze se mnoge ukrasne biljke koje svojim lijepim listovima ili bogatim cvjetovima ukrašavaju okućnice. No, mnogi sade u svojim vrtovima ukrasne biljke s čijim otrovnim svojstvima nisu upoznati.

Jesen je idealno vrijeme za sadnju ukrasnog bilja, no postoji čitav niz privlačnih biljaka koje bi zbog svog otrovnog djelovanja trebalo izbjegavati saditi u vrtu. Ako su kojim slučajem ipak prisutne u vašem vrtu, pazite kako s njima stupate u dodir. Posebno je važno razlikovati otrovne biljke ukoliko imate malu djecu ili kućne ljubimce.

Nijedan vrt nije u potpunosti jednak nekom drugom vrtu, iako mogu nalikovati. Netko ima sreću i mogućnost da na većem prostoru uredi vlastiti vrt, dok nekom drugom na raspolaganju može stajati samo mali komad zemlje, ali i manja površina može se pretvoriti u prekrasan mali vrt. Postoje okućnice specifičnog oblika, npr. uske i dugačke, ili vrlo strme, stoga u svakom prostoru treba iskoristiti potencijal koji se pruža, ali zbog jedinstvenosti prostora, ne može se na jednostavan način po uzoru preslikati neki drugi vrt.

U intenzivnom uzgoju povrća i cvijeća ne vodi se previše računa o čuvanju i obnavljanju plodnosti tla. Nekontrolirana primjena sredstava za zaštitu bilja i gnojiva i nepoštivanje pravila plodoreda dovodi do šteta u proizvodnji.

Kako im i sam naziv govori, trajnice su, za razliku od jednogodišnjeg bilja, višegodišnje biljke koje svake godine iznova rastu iz korijena. Za razliku od grmlja i drveća, izboji većine trajnica ne odrvene već ostaju zeljasti. Cvijet može biti različitih oblika, veličina i boje, što ovisi o vrsti i sorti koju smo odabrali. Velik broj trajnica u jesen počinje venuti do zime zeljasti će izboji posve uvenuti, a u proljeće iz korijena će izrasti nove biljke. To je godišnji ciklus trajnica koji se ponavlja tako dugo dok biljka ne ostari i prestane rasti. To je i najveća razlika u odnosu na jednogodišnje i dvogodišnje biljke koje rastu samo jednu ili dvije sezone, nakon čega ih ponovno moramo sijati ili saditi

Svoj egzotični izgled ova privlačna sobna biljka duguje upadljivo obojanim listovima i markantnim čunjastim cvatovima koji se pojavljuju ljeti. Njihova je ukrasna vrijed nost u pricvjetnim listovima (braktejama) najčešće žute i zlaćane boje s crvenim obrubom. Iz pricvjetnih listova izbijaju žuti cvjetići. Kultivari narančastocrvenih brakteja još su vrlo rijetki. Na krupnim listovima u nijansama zelene boje ističu se srebrnaste ili žućkaste žile, pa je ponegdje nazivaju “biljka - zebra”.

Pasje (divlje) ruže najčešće rastu na vlažnim, humusnim tlima, ali se mogu naći i na suhim, kamenitim površinama. Stoga se mogu uzgajati i na terenima gdje je nemoguće uzgojiti druge vrste voćaka.

Prije podizanja nasada za komercijalnu proizvodnju plodova pasje ruže, važno je odabrati sorte prilagodljive na različite ekološke uvjete i otporne na bolesti i štetnike, osobito na voćnu muhu (Rhagoletis alternata).

U Hrvatskoj raste oko 35 samoniklih vrsta divljih ruža. Među njima je najznačajnija pasja ili divlja ruža ili Rosa canina. Pasje ruže rastu raspršeno na velikim površinama. Prema tlu nisu izbirljive, ali biljke koje rastu na otvorenim mjestima rađaju znatno bolje od onih u sjeni.