Cvjećarstvo

U intenzivnom uzgoju povrća i cvijeća ne vodi se previše računa o čuvanju i obnavljanju plodnosti tla. Nekontrolirana primjena sredstava za zaštitu bilja i gnojiva i nepoštivanje pravila plodoreda dovodi do šteta u proizvodnji.

Kako im i sam naziv govori, trajnice su, za razliku od jednogodišnjeg bilja, višegodišnje biljke koje svake godine iznova rastu iz korijena. Za razliku od grmlja i drveća, izboji većine trajnica ne odrvene već ostaju zeljasti. Cvijet može biti različitih oblika, veličina i boje, što ovisi o vrsti i sorti koju smo odabrali. Velik broj trajnica u jesen počinje venuti do zime zeljasti će izboji posve uvenuti, a u proljeće iz korijena će izrasti nove biljke. To je godišnji ciklus trajnica koji se ponavlja tako dugo dok biljka ne ostari i prestane rasti. To je i najveća razlika u odnosu na jednogodišnje i dvogodišnje biljke koje rastu samo jednu ili dvije sezone, nakon čega ih ponovno moramo sijati ili saditi

Svoj egzotični izgled ova privlačna sobna biljka duguje upadljivo obojanim listovima i markantnim čunjastim cvatovima koji se pojavljuju ljeti. Njihova je ukrasna vrijed nost u pricvjetnim listovima (braktejama) najčešće žute i zlaćane boje s crvenim obrubom. Iz pricvjetnih listova izbijaju žuti cvjetići. Kultivari narančastocrvenih brakteja još su vrlo rijetki. Na krupnim listovima u nijansama zelene boje ističu se srebrnaste ili žućkaste žile, pa je ponegdje nazivaju “biljka - zebra”.

Pasje (divlje) ruže najčešće rastu na vlažnim, humusnim tlima, ali se mogu naći i na suhim, kamenitim površinama. Stoga se mogu uzgajati i na terenima gdje je nemoguće uzgojiti druge vrste voćaka.

Prije podizanja nasada za komercijalnu proizvodnju plodova pasje ruže, važno je odabrati sorte prilagodljive na različite ekološke uvjete i otporne na bolesti i štetnike, osobito na voćnu muhu (Rhagoletis alternata).

U Hrvatskoj raste oko 35 samoniklih vrsta divljih ruža. Među njima je najznačajnija pasja ili divlja ruža ili Rosa canina. Pasje ruže rastu raspršeno na velikim površinama. Prema tlu nisu izbirljive, ali biljke koje rastu na otvorenim mjestima rađaju znatno bolje od onih u sjeni.

Tijekom listopada završava godišnji ciklus proizvodnje krizantema namijenjenih prodaji uoči blagdana Svih svetih, ali prema iskustvima iz ranijih sezona do sredine listopada još je uvijek moguća pojava i prekomjeran razvoj nekih neželjenih ili štetnih organizama koji mogu umanjiti prodajnu vrijednost ili čak značajno oštetiti krizanteme.

Proizvodnja ukrasnih biljaka odnosi se na uzgoj sadnog materijala i rezanog cvijeća, jednogodišnjih i dvogodišnjih cvjetnih vrsta i trajnih biljaka za primjenu u vanjskom prostoru vrtova, perivoja, zelenih nasada, trgova, kao i za sadnju u posude u dekorativne svrhe radi ukrašavanja prozora, balkona, terasa, uredskih prostora i dr. Danas se u Hrvatskoj proizvodnja sezonskog i sobnog ukrasnog bilja nalazi uglavnom u zaštićenim prostorima, dok je proizvodnja ukrasnog drveća, grmlja i sadnica ruža organizirana u uzgoju na otvorenom. Većinu proizvodnje čini rezano cvijeće, pogotovo krizanteme, karanfili, ruže, gerberi i cvjetne jednogodišnje vrste.

Ukrasno grmlje i penjačice neizostavni su dio svakog vrta i predstavljaju “okvir” u koji se smještaju Ijetnice i trajnice. Zahvaljujući različitim uzgojnim oblicima, boji cvjetova i listova, ali i njihovoj strukturi, veličini, teksturi i mirisu pružaju bogat temelj za maštovite vrtne kombinacije. Usto, pružaju utočište i hranu raznim pticama, leptirima i kukcima. Osnovna je podjela ukrasnoga grmlja i drveća na zimzeleno i listopadno. Zimzelene vrste izvrsna su pozadina na kojoj se osobito ističu jesenske boje lišća, a zimi fina razgranatost i zanimljiva kora listopadnih vrsta. Neke drvenaste vrste odlikuju se privlačnim, mirisavim cvjetovima, a raznobojni plodovi, osim ljepote, donose živost privlačeći ptice u vrt. lako je njihova prednost u razmjerno skromnim zahtjevima za njegom, koja se sastoji od okopavanja koje može biti zamijenjeno malčiranjem i orezivanja, najteži je dio posla pla

Ukrasne posude na balkonima i terasama ne moraju uvijek biti zasađene jednogodišnjim ukrasnim biljem. Ako imate mogućnosti i prostora da na balkonu postavite veće posude ili veće terakota tegle, tada imate mogućnosti za uzgoj trajnica, grmova i sličnih nasada. Sve ovisi o vašim zahtjevima.

Obični crveni pauk, koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus urticae) je općepoznata fitofagna vrsta pri intenzivnoj prozvodnji cvijeća i osjetljivih povrtnih vrsta. U uvjetima globalnog klimatskog zatopljenja raste učestalost pojave te vrste i ekonomska štetnost. To je nametnik kojeg također godinama susrećemo u voćarstvu i vinogradarstvu.

Dvogodišnje cvijeće, trajnice i drvenaste ukrasne vrste koje se uzgajaju u posudama vrlo su osjetljive na niske temperature i hladne vjetrove koji za kratko vrijeme mogu uništiti njihove nadzemne dijelove. Listovi i cvjetovi posmeđe i otpadnu, a potom i izboji počnu odumirati. Korijenje koje je zaštićeno samo tankim slojem supstrata i stijenkama posude puno je osjetljivije na nagle promjene temperature od korijenja biljaka posađenih u vrtu.

Potječu iz svijeta toplih prašuma i orhidejama nazivamo sve biljne vrste koje spadaju u porodicu Orhidaceae. Spadaju u vrlo prilagodljive biljne vrste – rastu na granama najvišeg drveća, a može ih se naći i u močvarama, tundrama, prašumama...

Amarilis je cvijet koji se razvija iz lukovice, na dugoj mesnatoj cvjetnoj stapki na kojoj razvija po dva (u paru) cvijeta zvonastog oblika. Amarilis je poznat i pod nazivom Hippeastrum.

Ako sada propustite sadnju lukovičastog cvijeća na okućnici, u proljeće ćete biti prikraćeni za veliki užitak. U vrtu ga sada posadite na posebnim gredicama, uz puteve ili među trajnicama na kamenjari gdje godinama mogu ostati na istom mjestu.

Različita geografska područja odlikuju se prirodnim posebnostima koje utječu i na izbor cvjetnih vrsta za sadnju u vrtove. Ne uspijevaju sve ukrasne vrste jednako u svakom geografskom području. Dok su u južnim krajevima poželjne biljke otporne na duga razdoblja vrućine i suše, te olujna juga i oštre bure zimi, na kontinentu su poželjne vrste otporne na duga zimska razdoblja temperatura ispod ništice.