Ostalo

Đurđevača
Tricholoma Georgii (gambosa) Fr. ex Clusius
Đurđevača je od davnina naša poznata gljiva, a javlja se u četiri varijacije: Tricholoma pomonae (Lenz), Tricholoma gambosa (Fr.), Tricholoma albellum (Fr.) i Tricholoma graveolens (Pers). Razlikuju se bojom, debljinom i veličinom klobuka. Sve su jestive i nema opasnosti od zamjene otrovnim gljivama. U narodu je još nazivaju đurđevka, ranka, prusnica, jurjevka.

Kruti smrčak
Morchella eskulenta Pers. ex St. Amans var. rigida Krombh.
Kruti smrčak je vrlo poznat skupljačima, ljubiteljima gljiva, jer se javlja u isto vrijeme kad i stožasti, obični smrčak. Nalazimo ih često zajedno.

Morchella conica var. costata (Vent.) Pers.
Rebrasti smrčak je vrlo neobična gljiva, raste na mjestima gdje ne možemo naći druge vrste gljiva. Ovaj smrčak može dosegnuti gigantske razmjere.

Ako se želimo baviti uzgojem gljive bukovače, trebamo osigurati određeni prostor u koji ćemo smjestiti supstrat. Prostorija može biti podrum, soba, staja, tunel ili posebno građeni objekt za uzgoj gljiva.

Uskrsni i oni preduskrsni običaji još i danas u mnogih starijih kazivača bude sjetne uspomene na vremena u kojima se lijepo živjelo, premda oskudnije nego danas. Nerijetko se čuje: o, kako je to nekoć lijepo bilo! Uskrs se čekao, živjelo se i bdjelo za najveći dan - Kristovo uskrsnuće! Čitavu korizmu se postilo i pripremalo, pričala nam je sedamdesetogodišnja baka Ana MIkuldaš iz Đurđevca.

Obični smrčak
Morchella esculenta var. vulgaris Pers. ex. Linné
Obični smrčak je naš najčešći smrčak. U narodu ga još nazivaju svijetli smrčak, kornjača, preslica.

Odluka o oblikovanju žive ograde nije nimalo jednostavna. Nije problem odlučiti ju zasnovati, već koju biljnu vrstu odabrati, hoće li joj odabrano mjesto u vrtu odgovarati, koliko dugo ćete čekati dok se ne razvije, itd. Mnoga se pitanja nameću jedna za drugim, stoga je potrebno prilično truda kako bi namjeravano uspjelo.

Ožujka
Hygrophorus marzuolus (Fr.) Bres.
Ožujka je naša poznata gljiva koja se javlja vrlo rano, od veljače pa sve do svibnja. U narodu je još nazivaju martovka, snježnica, proljetna sočnica, snješka i marčevka.

Rujni pehar
(Sarcoscypha coccinea (Fr.) Lambotte)
Rujni pehar javlja se tijekom kasne zime i raste sve do svibnja u svim šumama. U ovo vrijeme svojim žarko crvenim klobucima krasi mnoge šume bogate bagremom, lijeskom, grabom i johom.

Uleknjača
(Clitocybe inversa Scop. ex Fr.)
Naša je poznata gljiva kasne jeseni i zime.

U kasnu jesen i zimi moguće je u našim šumama pronaći baršunastu panjevčicu (Flammulina velutipes). Za njezin rast potrebne su temperature niže od 5 °C tijekom jednog dana.

Okupljanje oko blagdanskog stola nekada i danas znatno se razlikuje. U prvom redu naša tradicijska kultura poznavala je posve drukčiji način pripreme i blagovanja nego u današnjem vremenu, kad se ručak ili večera za Badnji dan i Božić uopće ne razlikuju.

Potrudite se da vas božićna zvijezda (Poinsettia) ponovno iznenadi svojom ljepotom tijekom cijele godine, kao i tijekom idućih božićnih blagdana. Premda ovaj hibrid više nije tako otporan kao što je bio nekad.

Tijekom zime ne prestaje zaštita od štetočinja u voćnjacima, dapače, u tom razdoblju bilježimo značajne štete od posebne kategorije životinjskih organizama poljskih glodavaca i niske divljači (zečeva).

Zbog ekstenzivnog uzgoja i lošeg iskorištavanja travnjaka trajnim korištenjem travne mase ispašom i kosidbom bez primjene, ili uz slabu primjenu agrotehničkih i ostalih mjera, prouzročeno je osiromašivanje tla biljnim hranjivima, devastacija travnog pokrivača te smanjenje prinosa i kakvoće travne mase. Prema raspoloživim podatcima, produkcija travnjačkih površina u Hrvatskoj je vrlo niska i iznosi svega 2,35 t/ha sijena na livadama i 0,48 t/ha na pašnjacima.

Clitocybe geotropa (Bull. ex Fr.) Quelet
U narodu je još nazivaju fratarica, pozna livka, trubljasta grlašica, zelenščica, u Slavoniji i Baranji je nazivaju oficiri, kozara, zbog svoga načina rasta. Vrlo je poznata i tražena gljiva, delikatesna je i prava poslastica, zbog samog mirisa i debljine klobuka.