Ostalo

U Bjelovaru i Zagrebu održane su dvije od šest radionica na području Hrvatske kojima će se upozoriti na mjere zaštite okoliša koje moraju provoditi korisnici sredstava iz fondova te na kontrolu provođenja. Da korisnici ne bi nakon pet godina, koliko ih se kontrolira, morali vratiti dobivena sredstva moraju se pridržavati svih uvjeta utvrđenih prilikom ugovaranja, pa tako i provođenja mjera zaštite okoliša.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 30. svibnja raspisala je 5. natječaj za dodjelu sredstava iz IPARD programa u mjerama 101 i 103. Natječaj je otvoren do 11. srpnja. Budući da smo u nekoliko prijašnjih brojeva Gospodarskog lista detaljno prezentirali sve mogućnosti ulaganja u mjeri 101 IPARD programa, ovoga puta donosimo detalje o mjeri 103.

Sukladno Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 92/10) Republika Hrvatska će od 2012. godine provoditi Program jedinstvenih plaćanja na regionalnoj razini čime će se nacionalni sustav izravnih plaćanja u najvećoj mjeri uskladiti s regulativom Europske unije. Za primjenu Programa jedinstvenih plaćanja čitav teritorij Republike Hrvatske podrazumijevat će se jednom regijom. Za dodatna plaćanja iz Nacionalne rezerve u osjetljivim sektorima: mlijeko, tov goveda, ovce i koze i duhan, kao osnovica za izračun tih dodatnih prava na plačanja uzima se proizvodna 2011. godina kao referentno razdoblje. To znači da se,primjerice, u izračunu dodatnih prava na plačanje za proizvođ če mlijeka uzima u obzir količina mlijeka isporučenog tijekom cijele 2011. godine kao i vrijednost isplačene potpore. Osnovni uvjet za dobivanje tih dodatnih prava od 2012. godine bit će zadržavanje n

Zadnjom novelom Zakona o mirovinskom osiguranju (“Narodne novine”, broj 121/10. – pročišćeni tekst objavljen u “Narodnim novinama” broj, 130/10.) propisano je da su obvezno osigurane osobe koje obavljaju obrt kao domaću radinost ili kao sporedno zanimanje, ako nisu korisnici mirovine, osim korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ili nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi.

Dioksini su već 60-ih godina prošlog stoljeća identificirani kao značajna prijetnja zdravlju ljudi i životinja, odnosno potencijalna kemijska opasnost koja ne smije ući u prehrambeni lanac. Kao i u slučaju pesticida i drugih kemijskih onečišćivača, i ovdje važnu ulogu za sigurnost hrane koju će konzumirati ljudi ima hrana za životinje. Slučajevi ugibanja životinja (peradi i dr.) koje su konzumirale hranu onečišćenu dioksinima pokazali su da se radi o vrlo toksičnim tvarima, a u vrlo malim količinama. Osamdesetih godina potvrđeno je da je značajan izvor dioksina postupak spaljivanja komunalnog otpada, pa su pronađene povećane količine dioksina na pašnjacima i posljedično – u mlijeku krava. Ipak, tehnološkim napretkom ovaj način onečišćenja okoliša se vremenom smanjivao, pa je i količina dio ksina u mlijeku dobila silazni trend. Drugim izvorima dioksina zabilježeni su kaolinska glina, koli

Zagrebačka županija raspisala je natječaje za dodjelu 5,9 milijuna kuna bespovratnih sredstava za razvoj poljoprivrede, ruralnog razvitka i šumarstva kao i 1,2 milijuna kuna bespovratnih sredstava za razvoj i unapređenje lovstva. Natječaji za dodjelu navedenih sredstava raspisani su, a zahtjevi za subvencije podnose se do 31. kolovoza odnosno do 30. studenog 2011. godine, ovisno o vrsti subvencije.

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske koje su poljoprivredna gospodarstva imala upisano u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava u 2010. godini sukladno Odluci o privremenom raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 132/09), ostaje privremeno upisano u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava na ime dotadašnjih korisnika dok ne bude stavljeno u neki od oblika raspolaganja zemljištem sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu i uz uvjet da za to zemljište već nisu sklopljeni valjani ugovori o raspolaganju sukladno Zakonu.

Mnoge neiskorištene poljoprivredne površine ne donose vlasnicima prihode, a uzgoj većine korisnih biljnih vrsta zahtijeva veliku količinu radnih sati, kao i poznavanje zahtjeva pojedinih vrsta i tehnologije uzgoja, stoga može doći do izostavljanja bitnih segmenata uzgoja, što ne dovodi do željenih rezultata. Uzgajivač mora znati pravilno odabrati vrste, zaštititi ih, njegovati. Također je potrebno znati kada, gdje i kako prodati dobivene proizvode. Jedna od mogućnosti dugoročnog korištenja zapuštene poljoprivredne površine je uzgoj ukrasnih crnogoričnih vrsta.

Rano proljeće idealno je vrijeme za presađivanje ukrasnih grmova. Razlozi za premještanje grmova s jednog na drugi dio vrta su razni. Ponekad to činimo jer grm na mjestu gdje je posađen slabo uspijeva, a ponekad razlog leži u promjeni koncepcije vrta.

Popuniti prijavu za IPARD program nije jednostavno. Prijava je zahtjevna, a dokumentacija koju treba prikupiti, opsežna pa će se mnogi vjerojatno zapitati ima li sav trud smisla. Odgovor je jednostavan – „Ima“, pogotovo uzmemo li u obzir visoke iznose potpora koje je moguće ostvariti iz IPARD-a.

Sir trapist proizvodi se u zadruzi Livač, pokraj Banje Luke, u suradnji sa samostanom trapista Marija Zvijezda. Osnivač zadruge je Caritas Banjalučke biskupije. Zadruga je osnovana prvenstveno s ciljem zapošljavanja malobrojnih preostalih Hrvata na tom području.

Za izradu kulena koristi se ohlađeno svinjsko meso I. kategorije (meso buta i leđa), dobro očišćeno od vezivnog tkiva i kožica

I ova je godina gotovo za nama. No neka to ne bude razlog za tugu, nego baš naprotiv – za slađahnu radost iščekivanja...

Odlučite li se za kupnju i klanje svinje, najprije morate utvrditi je li životinja potpuno zdrava, odmorna i čista. To će najbolje procijeniti veterinar, ali kad to nije moguće, sami pažljivo pogledajte je li životinja živahna, pokretna, reagira li na okolinu. Čekinje joj moraju biti polegnute, koža bez ozljeda, pogled bistar, a oči, nosni otvori, gubica i analni otvor čisti i bez iscjedaka.

Što su zapravo mahovine? Jesu li željene ili neželjene biljne vrste? Na slikama parkova može se uočiti ukrašavanje upravo s elementima mahovine, kamena i drveta. Međutim, u ovom članku ćemo obraditi mahovine kao neželjene biljne vrste, odnosno vrste koje umanjuju vrijednost travnjaka.

Biljke i plodovi biljaka i drveća (prije svega voćaka) macerirani u rakiji osim što “standardnim” rakijama daju novi izgled, boju i okus, imaju i određena ljekovita svojstva. Stoga je nemoguće pripremiti takve rakije, popularno zvane travarice, a da se ne spomenu i njihova ljekovita svojstva. U ovom prilogu izdvojili smo naše najuobičajenije rakije u koje se stavljaju trave, njihovi plodovi i plodovi voćaka.