Rubrike

Kad govorimo o ukrasnoj peradi, nikako ne bismo smjeli izostaviti crvenu divlju kokoš (Gallus gallus), dokazano značajniju za čovjeka od bilo koje druge vrste ptica. Naime, rijetko je koja vrsta peradi pripitomljavanjem postigla tako visok stupanj vrednovanja kao što je to postigla kokoš.

Kaktusi se, kao i sukulenti, mogu presađivati cijele godine, no, najbolje je vrijeme za to proljeće i kasna jesen, odnosno kraj sezone rasta. Pri presađivanju sukulenata nećemo imati nikakvih problema, no, presađivanje kaktusa ponekad zna biti bolno. Kaktusi imaju najrazličitije bodlje, pa treba biti oprezan pri presađivanju.

Ulazimo u razdoblje svinjokolja, odnosno tradicionalne pripreme proizvoda od svinjskog mesa, prema manje-više poznatim receptima. Dok se veće obitelji odlučuju na klanje i cjelovitu uporabu trupa za vlastite potrebe, preostali dio nabavlja svinjsku polovicu i kroji je prema svrsi uporabe mesa za daljnju obradu.

Svatko tko ima i najmanji vrt, obično želi da se u njemu nađe i poneka ruža, bilo čajevka, polianta ili penjačica. Ovo je jesensko vrijeme najpogodnije za njihovu sadnju, a može potrajati sve do prvih jesenskih mrazeva.

Kineska šljiva (Prunus salicifolia) i marelica (Prunus armeniaca) poznate su voćke ukusnih i kvalitetnih plodova. Manje je poznato da su u SAD-u križanjem ovih dviju vrsta dobiveni međuvrsni križanci egzotična izgleda i posebna okusa.

Spremajući različito povrće za zimu, želimo ga što dulje očuvati svježim kako bismo ga za potrošnju imali i onda kad ga više nema u povrtnjaku. Između povrća koje spremamo za zimu najviše je zeljastog (kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača i korabica). Od korijenastog povrća, za zimu spremamo repu, ciklu, celer, mrkvu, peršin i rotkvu. Osim toga, sprema se luk, češnjak, poriluk, krumpir i salata.

Iako su nekad u Nizozemskoj i Francuskoj bile omiljene zbog izvrsnog mesa, padovanske kokice danas su u prvom redu ukrasne i izložbene kokice zanimljiva oblika glave i prekrasnih nijansi boja.

U područjima uzgoja krumpira s kišnim podnebljem, jedan je od učestalih patoloških poremećaja gomolja tzv. rizoktonija ili bijela noga, a uzročnik je gljivica Thanatephorus cucumeris (an.=Rhizoctonia solani).

Bruceloza je jedna od zaraznih bolesti koja se u pojedinim slučajevima javlja u našoj zemlji. Stoga ćemo ukratko opisati o kakvoj je bolesti riječ i navesti zakonsku regulativu u svezi s njezinim suzbijanjem i iskorjenjivanjem kod pojedinih vrsta životinja. Bruceloza je kronična zarazna bolest vise vrsta domaćih i divljih životinja, a s obzirom na to da prelazi na ljude, ubrajamo je u zoonoze. Očituje se karakterističnim patološkim promjenama napadnutih organa i pobačajem bređih životinja.

Najčešća su trovanja gljivama zbog zamjene jestivih njima sličnima otrovnim gljivama. U najboljem slučaju, to završava probavnim tegobama, ali ponekad, nažalost, i tragično. Jestive i njihove otrovne dvojnice izgledom su vrlo slične, a razlikuju se u nekoliko detalja. Njihovo poznavanje omogućava nam da ih razlikujemo s velikom sigurnošću. Koje su zamjene najčešće?

Posljednjih desetljeća početkom kolovoza učestalo je prijevremeno otpadanje gotovo već zrelih plodova šljive sorte Bistrice. Stoga se vlasnici takvih stabala opravdano pitaju što je uzrok toj pojavi, i kako je spriječiti?! Nažalost, popularna definicija da su virusi "nevolja obavijena proteinom", ne daje puno razloga optimizmu boljoj budućnosti popularnoj sorti šljive.

Skupljeni plodovi pitomog kestena stratificiraju se u listopadu i početkom studenoga, i tako pripremljeni čekaju do proljetne sadnje.

Briga za kakvoću gomolja u razdoblju skladištenja počinje već pravodobnim uništavanjem cime. Do vremena vađenja, gomolji trebaju imati čvrstu kožicu i moraju biti otporni prema oštećenjima.

Bliži se rok sjetve ozimih strnih žitarica (pšenice, ječma, raži, tritikalea) na našim njivama. S nicanjem ozimih usjeva uslijedit će i nicanje korova, njegovih redovitih pratitelja. Kao i drugim poljoprivrednim kulturama, korovi strnim žitaricama nanose veće ili manje štete, oduzimajući im prostor nad i ispod površine tla, hranjiva i svjetlo. Koliko će jaki biti konkurentski odnosi između kulture i korova, odnosno koliko će urod biti smanjen zbog zakorovljenosti, ovisiti će o nekoliko čimbenika.

U posljednje dvije godine u dalmatinske maslinike postupno se, zbog zaštite od maslinove mušice, uvode lovke sa spolnim feromonima u kombinaciji s drugim atraktantima. Metodu masovnog ulova, usmrćenja, treba shvatiti kao dio integralne zaštite, a ne kao jedino i glavno rješenje.

Posjedujem kupinjak s 2000 sadnica, a zanima me kojim herbicidom i na koji način mogu uništiti korov? Ručno uništavanje okopavanjem veliki nam je problem