Rubrike

Tikva se ubraja u najstarije vrste povrća, jer su je koristile stare američke civilizacije prije više od 4000 godina. Ima više vrsta tikava, no, najviše se uzgajaju tri vrste: obična tikva, bundeva i muškatna tikva.

Routh Stout, autorica mnogih knjiga, između kojih “Vrt bez motike” (možemo nabavitii u našim knjižarama), uvijek je preporučivala malčiranje, slojeve, brežuljke,gomile...

Unatoč poslovičnoj sporosti, zahvaljujući sposobnosti stvaranja brojnog potomstva, blagim zimama, dugim kišnim razdobljima i velikoj proždrljivosti, puževi su iz godine u godinu sve teže uhvatljivi štetnici u našim nasadima. Stoga nam se i ovoga proljeća valja prisjetiti uobičajenih mjera suzbijanja, ali nam je isto tako dužnost proizvođače upoznati s novim spoznajama i iskustvima.

Na škrtoj zemlji dalmatinskog zaleđa oduvijek je vladala oskudica. U tako nepovoljnim životnim prilikama spontano se razvio jedan dinarski tip živičarke, kojega još davne 1914. godine, kao regionalnu posebnost, opisuje Armin Arbeiter u knjizi “Handbuch der Nutzgeflügelzucht für Österreich und die Donauländer”.

Dinja pripada skupini povrća s velikom hranidbenom vrijednosti. Za prehranu se rabi kao svježa namirnica s puno sladora, betakarotena i kalija. Djeluje osvježavajuće, posebice u vrelim ljetnim mjesecima kad je i najcjenjenija.

Kupusnjače ubrajamo među najvažnije povrtne kulture po proizvodnji i površinama u svijetu. Ističu se njihova hranidbena, ljekovita i sideratna (biofumigantna) svojstva. Među brojnim vrstama unutar roda Brassica ističu se kupus (B. oleracea var. capitata), kelj (B. oleracea var. sabauda), cvjetača (B.oleracea var. botrytis) i brokula (B. oleracea var. italica).

Hrvatsko stočarski centar, Ustanova za upravljanje sportskim objektom hipodrom Zagrebi Hrvatski konjički savez organizirali su I. smotru rasplodnih pastuha. Bili su pokazivaniu zatvorenom manježu zagrebačkog hipodroma, a ispunjene tribine gledališta pokazale su da je zainteresiranost uzgajivača za ovakvim manifestacijama velika.

Pokušajmo na trenutak osluhnuti harmonično zujanje pčela u košnici. . . Nakon toga prihvatimo njihov iznimni proizvod koji nam poklanjaju i osjetit ćemo harmoniju zdravlja našeg organizma!

Biološko suzbijanje lisnih uši na povrću i cvijeću u zaštićenom prostoru provodi se primjenom parazitskih osica i nekoliko vrsta grabežljivaca.

Pri uzgoju kultura u zaštićenim prostorima (staklenici, plastenici) ukupna količina vode potrebna biljkama dodaje se navodnjavanjem. Vrlo često u praksi se navodnjavanje u zaštićenim prostorima obavlja prema nahođenju proizvođača, odnosno voda se dodaje na temelju iskustva i vizualne procjene. Ovako nestručan pristup neminovno dovodi do nepovoljnog vodnog režima u supstratu, i upravo je to često ograničavajući čimbenik za visoke i kvalitetne prinose.

Slanutak pripada vrlo rijetkim vrstama povrća koje se mogu češće proizvoditi na istoj površini bez smanjenja uroda. To je velika prednost za sušna područja, gdje ne postoji mogućnost natapanja.

Danas, u vrijeme užurbanosti, prekomjernog fizičkog i emotivnog stresa, uz neprimjerenu ishranu, nameće se dojam kao da smo zaboravili prirodu, potisnuli je na stranu.

Paša je najbolje i najjeftinije krmivo za mliječne krave, a predstavlja mješavinu trava, leguminoza i drugih samoniklih biljnih vrsta. Životinje je mogu iskorištavati s prirodnih i kultiviranih livada te drugih obrađenih površina. Spada u skupinu zelenih voluminoznih krmiva, a sadržava znatne količine vode, promjenjivu količinu sirove vlaknine i malo suhe tvari, te razmjerno puno energije i dovoljne količine bjelančevina

Ako ste odlučili uzgojiti travnjak možete posijati travu, ali je najbrži način postavljanje traka već uzgojene trave.

Maslinu napada i parazitira veliki broj štetnih insekata i patogena. Štetnih insekata je mnogo. Međutim, ono što je jesenas izazvalo zabrinutost maslinara zapadnog dijela otoka Korčule, na području općina Blato i Vela Luka, pojava je odnosno napad maslinove lisne šiškarice (DASYNEURA OLEAE).

Nakon dviju vinskih kraljica Zagrebačke županije - Nataše Puhelek i Irene Majcenović, ove smo godine dobili i Vinsku kraljicu Hrvatske. Riječ je o splitskoj srednjoškolki Maji Bedalov, koja je izabrana i okrunjena na sajmu Gast 2004., u Splitu.