Izbor tla
Za proizvodnju krastavaca najprikladnija su lagana, propusna i prozračna tla s velikim postotkom humusa i neutralne pH-reakcije 6,6 – 7,2. Razina podzemne vode ne smije biti viša od 70 cm, a bilo bi poželjnije da je još niža, 90 – 100 cm, te da ne varira.
Krastavac je biljka tople klime, osjetljiv na niske temperature, pa su prikladnija područja sa što duljim bezmraznim razdobljem. Krastavac ne voli vjetrovite položaje, pa ih valja izbjegavati, ili između redova krastavaca sijati po dva-tri reda kukuruza.
Zbog kratke vegetacije, do početka plodonošenja krastavac se može proizvoditi i u hladnijem području, ali u tom je slučaju razdoblje berbe kraće i urod manji.
Gnojidba tla
Tlo za proizvodnju krastavaca gnoji se organskim gnojivima, i to stajskim gnojem i kvalitetnim kompostom, čime se osigurava stabilna-mrvičasta struktura tla i poželjan kapacitet za vodu i zrak. Za gnojidbu se uzima 3 – 4 kg/m2 jednog ili drugog gnoja – komposta. U nedostatku organskih gnojiva iz staje i kompostare, s velikim proizvodnim učinkom koriste se organska-tvornička, granulirana ili peletirana gnojiva – SIFORGA ili FERTOR ili TERRA-VIT. Bilo koje od ovih visokocijenjenih tvorničkih gnojiva dodaje se u tlo u količini 0,10 – 0,25 kg/m2.
Krastavac bez organskih gnojiva ne može dati visok urod i dobru kakvoću plodova. Količina potrebnih hranjiva za ovu kulturu ovisi o načinu uzgoja i očekivanom-planiranom prinosu. Za urod od 30 t biljke krastavaca upiju iz tla: dušika (N) 150 kg, fosfora (P2O5) 50 kg, kalija (K2O) 165 kg, magnezija (MgO) 30 kg. Od te količine hranjiva za plodove se utroši oko 40 posto dušika (N), kalija i magnezija i oko 70 posto fosfora. Preostale količine hranjiva utroše vegetativni organi (korijen, stabljika, lišće). Ako se ostatci biljaka nakon berbe zaoravaju, to se hranjive tvari u tlo vraćaju u organskoj masi.
Za krastavac koji se proizvodi na gredicama pokrivenim crnom polietilenskom folijom, obično se tlo gnoji čistim hranjivima, i to: dušika (N) 100 kg, fosfora (P2O5) 60 kg, kalija (K2O) 180 kg/ha.
Prihranjivanje krastavaca obavlja se u tijeku vegetacije, i to nakon svake druge ili treće berbe plodova. Za folijalnu-lisnu prihranu uzimaju se kombinirana gnojiva, primjerice Fertina ili slična gnojiva. Osim toga za prihranjivanje u tijeku berbe putem otopine i tla biljkama se dodaje 40 – 70 kg dušika (N).
Plodored
Krastavac ne smije doći na isto mjesto uzgoja najmanje 4 godine. Pretkultura ne smije biti ni jedna tikvenjača, a niti kultura koju napada isti virus, primjerice krumpir, rajčica. Kupusnjače i kukuruz također nisu dobre pretkulture za krastavce. Nakon krastavaca mogu ostati rezidui od herbicida-atrazina.
Dobre su pretkulture mahunarke, lukovičasto povrće i, dakako, žitarice. Kako se krastavac dosta kasno sije ili sadi, tek kad se tlo dobro zagrije, mogu se na istoj površini proizvoditi rane kulture povrća, primjerice salata, rotkvica, špinat.
Izbor kultivara
U proizvodnji krastavaca za tržište i naturalnu potrošnju najviše se koriste pretežito ženski i čisto ženski hibridni (F1) kultivari. Za oprašivanje obično se prodaju miješani s oko 10 posto sličnoga jednodomnog kultivara. Za zaštićeni prostor najviše se proizvode partenokarpničisto ženski hibridni (F1) kultivari, kojima ne trebaju oprašivači.
Prema načinu proizvodnje, postoje tipovi krastavaca za otvoreni i zaštićeni prostor. Prema načinu uporabe-salatni kultivari krastavaca uzgajaju se i za prehranu služe svježi.
Priprema tla
U pripremi tla za sjetvu ili sadnju krastavaca valja računati i koristiti organska gnojiva. Dobro je stajski gnoj zaorati još u jesensko-zimskoj brazdi. Ako je na planiranoj površini za krastavac bila neka kasna pretkultura, može se uzeti samo zreli stajski gnoj, ili valja koristiti organska (tvornička) gnojiva. Pri obradi i pripremi tla za sjetvu valja izbjegavati teške tanjurače jer jako zbijaju tlo. Sjetva sjemena ili sadnja prijesadnica krastavaca na pripremljene gredice uvijek ima prednost ispred ravnih površina. Naime, tlo se na gredicama brže zagrijava i mnogo je povoljnija prozračnost cijelog sjetvenog sloja.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako do veće i jeftinije proizvodnje mlijeka?
Sljedeći članakŠtetnici i bolesti sobnih i balkonskih lončanica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.