Najpoznatiji i u našem priobalju najcijenjeniji proljetni izdanci su oni od oštrolisne šparoge (Asparagus acutifolius) Šparoga je grmasta biljka s jakim podankom i drvenastom razgranatom, do metra dugom stabljikom. Stabljika i ogranci prekriveni su bodljikavim ljuskama. Listovi su mali, kožasti, spiralno raspoređeni oko stabljike i ogranaka. Cvjetovi su sitni, bijeli ili zelenkastožuti, dolaze pojedinačno ili u parovima i vise na dugim cvjetnim stapkama. Cvate u travnju i svibnju. Plodovi su bobe, mlade su zelene, a kada sazriju postanu crne. Šparoga je jedna od prvih proljetnih biljaka čiji se izdanci pojavljuju rano u proljeće. Tako da se već potkraj veljače ljudi razmile po šikarama, makiji i kamenjaru berući sočne šparogine izdanke.
Svježi izdanci šparoge sadržavaju mnogo vode i nemaju značajnu hranjivu vrijednost, ali su usprkos tome vrlo omiljena proljetna hrana pučanstvu uz našu obalu. Od vitamina sadržavaju oko 40 mg vit. C i nešto karotina. Važno je napomenuti da se koristi samo mekani dio izdanka, onaj koji nije odrvenio i koji možemo otkinuti rukom.
Izdanci šparoge mogu se pripremati na razne načine.
Najjednostavnije je svježe ubrane izdanke skuhati u slanoj vodi dok ne omekšaju. Procjedimo ih i prelijemo uljem na kojem smo popržili češnjak ili neki od divljih lukova. Druga je mogućnost da kuhane izdanke jednostavno prelijemo otopljenim maslacem.
Osim toga prokuhane i na ulju propržene izdanke možemo peći i s jajima ili umješati u tijesto za palačinke i peći kao pogačice.
Izdanci šparoge poznati su i djelotvorni diuretik (pospješuju lučenje mokraće), a i pomažu izlučivanje za organizam štetnih tvari, kako se to u narodnoj medicini kaže, čiste krv. Zbog toga se ne treba iznenaditi ako nakon konzumacije šparoge opazimo da je mokraća obimna, tamnije obojena, često i neugodna mirisa. To je posljedica spomenutog učinka šparoge.
Osim od šparoge koriste se i izdanci crvene tetivke (Smilax aspera). Crvena tetivka je zimzelena grmolika sredozemna biljka. Stabljika je razgranjena, bodljikava, crvenkasta. Pojedine grane mogu narasti do nekoliko metara u dužinu. Pomoću vitica koje se nalaze na vrhovima ogranaka penje se po drveću, grmlju i kamenjaru. Listovi su tamnozeleni, srcoliki, kožasti i tvrdi, na rubovima ponekad bodljikavi. Mladi listovi na vrhu ogranaka su crvenkaste boje, a stariji mogu biti bijelo ili crno prošarani. Cvjetovi su zelenkastobijeli ili žućkasti, složeni u klasaste cvatove. Plodovi su crvene okrugle i sočne bobe složene u grozdaste nakupine.
Tetivka je izrazito sredozemna biljka. Nalazimo je duž naše obale u makiji, šumama crnike, na kamenjaru, uz puteve.
Za hranu se koriste mladi izdanci zajedno s vršnim listićima. Priređuje se kao šparoga. Bobe nisu jestive.
Nešto kasnije u proljeće pojavljuju se izdanci bljušta (Tamus communis).
Bljušt je trajna penjačica s vitkom stabljikom dugom do nekoliko metara. U proljeće biljka izbija iz debelog, mesnatog, gomoljastog podanka. Listovi su goli, tanki i sjajni, različita oblika koji može biti jajast ili srcast s dobro izraženim glavnim žilama. Cvjetovi su zelenkastožuti skupljeni u grozdaste cvatove.
Plodovi su sočne, crvene, mesnate bobe skupljene u grozdaste nakupine. Bobe kao i podanak bljušta nisu jestive zbog nekih štetnih tvari.
Bljušt raste na hranjivom, stjenovitom i ilovastom tlu. Nalazimo ga u svijetlim šumama, šikarama, proteže se od nizinskih do brdskih područja, a čest je i uz našu obalu.
Za hranu se koriste mladi i mekani proljetni izbojci koji se spremaju kao šparoga.
U kontinentalnom dijelu naše zemlje često se nađu izdanci japanskog dvornika (Polygonum cuspidatum). Japanski dvornik je trajna grmolika biljka sa 2 – 3 m visokim jednogodišnjim stabljikama. Člankovite su, šuplje, snažne i slične bambusovim. Kora je zelena s crvenkastim pjegama. Listovi su širokoovalni, na bazi odrezani, a na vrhu šiljasti. Cvjetovi su sitni zelenkastobijeli i skupljeni u metličaste cvatove. Cvate od kolovoza do listopada. Plodovi su trostrani sitni oraščići.
Biljka potječe iz istočne Azije, od kuda je prenesena u Europu i tu se udomaćila. U slobodnoj prirodi raste na zapuštenim mjestima, po vrbicima i grmlju uz rijeke i potoke. Vrlo brzo raste tako da svoju visinu dosegne za 30 dana.
Kao hrana koriste se mladi sočni 1 – 2 cm debeli, proljetni izdanci s još nerazvijenim listovima. Beru se do visine od 25 cm, obično tijekom ožujka i travnja. Lako ih je uočiti između suhog lišća i stabljika prošlogodišnjih biljaka. Kuhaju se 5 – 10 minuta i poslužuju kao šparoge. Okusom su slične kuhanom kukuruznom klipu. U Japanu, gdje je to omiljena hrana, spremaju ih pohanjem na ulju i kiseljenjem. Sadrže dosta vitamina C i oksalne kiseline.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako do veće i jeftinije proizvodnje mlijeka?
Sljedeći članakŠtetnici i bolesti sobnih i balkonskih lončanica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.