Odgovor je vrlo jednostavan. Neke vrste povrća jednostavno ne podnose blizinu druge povrtne biljke. Zato nije naodmet podsjetiti se koje se biljke podnose, a koje se ne podnose.

Krastavci će dobro rasti uz mahune, grašak, poriluk, komorač, kupus, kukuruz, salatu, celer i luk. Ako uz krastavce uzgajate bosiljak, plodovi će biti kvalitetniji, dok kopar u blizini krastavaca poboljšava njihov okus. Krastavci ne podnose blizinu krumpira, rajčice i rotkvice.
Cikla dobro uspijeva uz krastavce, kupus, češnjak, luk i salatu. Kopar, kim i korijander popravljaju okus cikle. Cikla ne podnosi blizinu krumpira, mrkve, poriluka i špinata.
Rajčica dobro napreduje uz mahune, kupus, češnjak, poriluk, rotkvice, rotkve, celer i špinat. Ne odgovara joj blizina graška, komorača, krastavaca i krumpira.
Mrkvapodnosi blizinu mahuna, graška, blitve, rotkvice i rotkve. Kopar poboljšava okus mrkve, a luk tjera štetnike koji napadaju mrkvu.
Mahune će dobro rasti uz krastavce, kupus, mrkvu, rotkvice, rotkve, ciklu, salatu, celer, rajčice i kupus. Ne podnose blizinu češnjaka, luka, graška i komorača.
Celer bolje raste uz korabicu, mahune i rajčicu. Slabije uspijeva uz krumpir, kukuruz i salatu.
Rotkvice od susjeda dobro podnose mahune, grašak, kupus, blitvu, mrkvu, peršin, špinat i rajčice. Mrkva daje bolji okus rotkvicama. Ne podnose krastavce i luk.
Kupus u svojoj blizini podnosi mahune, grašak, krastavce, blitvu, mrkvu, poriluk, rotkvice i rotkvu. Celer i rajčica dobro utječu na rast kupusa jer sprječavaju napad štetnika. Kupus ne podnosi gorušicu i luk.
Grašak se slaže s komoračem, krastavcima, mrkvom, korabicom, salatom, kukuruzom, rotkvicama, rotkvom i tikvicama. Kopar će popraviti okus graška. Grašak ne podnosi blizinu poriluka, luka, krumpira i rajčica.
Poriluk dobro uspijeva uz endiviju, kupus, celer, rajčicu i luk. Ne podnosi mahune, grašak i ciklu.
Tikvice dobro podnose kukuruz, mahune, luk i bosiljak.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOsnovni sastojci u hrani kunića
Sljedeći članakZaštita jagode od bolesti i štetnika
Gospodarski list
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA