Odgovor je vrlo jednostavan. Neke vrste povrća jednostavno ne podnose blizinu druge povrtne biljke. Zato nije naodmet podsjetiti se koje se biljke podnose, a koje se ne podnose.

Krastavci će dobro rasti uz mahune, grašak, poriluk, komorač, kupus, kukuruz, salatu, celer i luk. Ako uz krastavce uzgajate bosiljak, plodovi će biti kvalitetniji, dok kopar u blizini krastavaca poboljšava njihov okus. Krastavci ne podnose blizinu krumpira, rajčice i rotkvice.
Cikla dobro uspijeva uz krastavce, kupus, češnjak, luk i salatu. Kopar, kim i korijander popravljaju okus cikle. Cikla ne podnosi blizinu krumpira, mrkve, poriluka i špinata.
Rajčica dobro napreduje uz mahune, kupus, češnjak, poriluk, rotkvice, rotkve, celer i špinat. Ne odgovara joj blizina graška, komorača, krastavaca i krumpira.
Mrkvapodnosi blizinu mahuna, graška, blitve, rotkvice i rotkve. Kopar poboljšava okus mrkve, a luk tjera štetnike koji napadaju mrkvu.
Mahune će dobro rasti uz krastavce, kupus, mrkvu, rotkvice, rotkve, ciklu, salatu, celer, rajčice i kupus. Ne podnose blizinu češnjaka, luka, graška i komorača.
Celer bolje raste uz korabicu, mahune i rajčicu. Slabije uspijeva uz krumpir, kukuruz i salatu.
Rotkvice od susjeda dobro podnose mahune, grašak, kupus, blitvu, mrkvu, peršin, špinat i rajčice. Mrkva daje bolji okus rotkvicama. Ne podnose krastavce i luk.
Kupus u svojoj blizini podnosi mahune, grašak, krastavce, blitvu, mrkvu, poriluk, rotkvice i rotkvu. Celer i rajčica dobro utječu na rast kupusa jer sprječavaju napad štetnika. Kupus ne podnosi gorušicu i luk.
Grašak se slaže s komoračem, krastavcima, mrkvom, korabicom, salatom, kukuruzom, rotkvicama, rotkvom i tikvicama. Kopar će popraviti okus graška. Grašak ne podnosi blizinu poriluka, luka, krumpira i rajčica.
Poriluk dobro uspijeva uz endiviju, kupus, celer, rajčicu i luk. Ne podnosi mahune, grašak i ciklu.
Tikvice dobro podnose kukuruz, mahune, luk i bosiljak.
Prethodni članakOsnovni sastojci u hrani kunića
Sljedeći članakZaštita jagode od bolesti i štetnika
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.