Rubrike

Pitomi kesten naraste u visinu do 30 m i u širinu do 15 m. Postoje stabla pitomog kestena promjera do 3 m, a produkcija ploda može iznositi i do 3,5 t/ha. S obzirom na uporabu ploda ubraja se u šumsko voće gdje još spadaju divlja trešnja, divlja kruška, divlja jabuka, brekinja, oskoruša, mukinja i dr.

U jednom izvješću istraživača otoka Jave, Sumatre i Bornea, s kraja 19. stoljeća, navodi se da je sumatra prastara pasmina kokoši, koja u svojoj postojbini vjerojatno postoji stoljećima, a domorodačko stanovništvo je drži kao poludivlju kokoš.

U svijetu postoji velik broj sorata vinove loze koje se odlikuju dobrim proizvodnim obilježjima. Međutim, ni jedna od sorata vinove loze nije otporna na gljivične bolesti, posebice plamenjaču i pepelnicu koje iziskuju intenzivnu primjenu zaštitnih sredstava. To je jedan od glavnih problema moderne vinogradarske proizvodnje, prvenstveno u financijskom, ali i u ekološkom smislu. Naime, zabrinjavajući je podatak da se na vinogradarske površine u Europi koje zauzimaju samo 8% ukupnih poljoprivrednih površina utroši blizu 50% svih pesticida.

Obavljanje poljoprivredne djelatnosti interesantno je posjednicima poljoprivrednih površina i samoj državi. Posjednici poljoprivrednih površina imaju mogućnost ostvariti državne poticaje za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, dok država poticanjem iste osigurava prehranu stanovništva, te neizravno utječe na smanjenje nezaposlenosti i druge gospodarske djelatnosti (prehrambena i kemijska industrija, trgovina, turizam itd.). Poljoprivredna djelatnost može se obavljati u okviru obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, kao obrt, zadruga, ustanova, trgovačko društvo ili druga pravna osoba. U ovom članku pišemo o obavljanju poljoprivredne djelatnosti u okviru obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, obvezama nositelja i članova (od prijava do plaćanja zakonskih obveza), kao i o načinu ostvarivanja državnih poticaja, te obliku, vrstama, načinu i uvjetima ostvarivanja državnih poticaja.

U Narodnim novinama broj 116/2011 objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi mjere 101 i mjere 103 unutar IPARD programa. Spomenutim se Pravilnikom pobliže pojašnjavaju kriteriji koje u pogledu zbrinjavanja gnojiva korisnik mora ispuniti kako bi zadovoljio EU standarde, dok su ostale izmjene uglavnom tehničke prirode.

Način prijave bolesti životinja reguliran je novim Pravilnikom, a stupio je na snagu u svibnju ove godine. Osim postupka prijave bolesti životinja Europskoj komisiji i drugim državama članicama EU, što je u nadležnosti Uprave za veterinarstvo, posebno je propisan postupak prijave i odjave zaraznih bolesti životinja na području naše zemlje. U skladu s time posjednik mora pri pojavi znakova bolesti i uginuća odmah i bez odgađanja izvijestiti doktora veterinarske medicine u veterinarskoj organizaciji.

Ovaj put ćemo se osvrnuti na još jedan novi propis bitan za proizvođače grožđa i vina. Pravilnik o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima i podrumskoj evidenciji (Narodne novine, br. 121/10, 132/10 i 78/11) donesen je na temelju dvaju zakona: Zakona o vinu (Narodne novine, br. 96/03 i 55/11) i Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda (Narodne novine, br. 149/09). Dio ovog Pravilnika već je stupio na snagu, a dio će stupiti na snagu ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Kad se od biološkog priroda nadzem nog dijela biljke odvoji zrno, ostaju ostaci kulture koji se uklanjaju na nekoliko na čina. Mogu se prodati na tržištu, upotrijebiti kao stočna hrana ili prostirka. Ako za to nema potrebe ili mogućnosti, masa ostaje na površini kao višak pa se ona može unijeti u tlo. Ovdje je pretežno riječ o slami i kukuruzovini.

Životni prostor u kojem ljudi žive vizualno se obogaćuje uzgojem cvijeća i začinskog bilja u loncima. U novije se vrijeme, zbog pomanjkanja prostora u vrtu ili života u gradu, u loncima počinje uzgajati i razno povrće, između ostalog, i korjenasto.

Osnovni cilj čuvanja poljoprivrednih proizvoda je skladištenje proizvoda bez gubitaka kakvoće i bez gubitaka kvantitete – težine. Pri tome se mora voditi računa da se troškovi čuvanja, rada i zaštitnih sredstava smanje što više. Važno je znati što se može skladištiti, na koji način treba čuvati proizvode i pritom osigurati optimalne uvjete u prostoru gdje se proizvodi čuvaju, što ovisi i o namjeni čuvanja i skladištenja, odnosno da li je sjemenska ili merkantilna roba. Zatim je važno znati i koliko dugo će trajati skladištenje tih proizvoda.

Nedavno su donesene izmjene i dopune Zakona o trgovini, pa se tako odredbama članka 2., u kojem se mijenja dosadašnji članak 5. stavak 1. podstavak 1. Zakona o trgovini („Narodne novine“, broj 87/08, 116/08, 76/09), prije svega provodi pojmovno usklađenje s odredbama Zakona o poljoprivredi te se uvodi pojam „obiteljskog seljačkog gospodarstva“, a kojim se ovom novelom dopušta prodaja proizvoda na malo izvan prodavaonica i putem automata i kioska, što do sada nije bilo moguće.

HBOR je u ovoj godini nastavio s prilagodbama kreditnih programa kako bi gospodarstvenicima izašao u susret olakšavanjem uvjeta po pojedinim kreditnim programima, i to u vidu produljenja počeka i roka otplate te smanjenja kamatnih stopa.

Posljednjih se godina u zaštićenim prostorima (plastenicima, staklenicima), uz konvencionalni uzgoj u tlu, sve više širi hidroponski uzgoj. Uz rajčicu, najviše se uzgaja paprika.

U zadnjih nekoliko godina donesene su neke izmjene i dopune, te novi pravilnici vezani za proizvodnju sadnica u Hrvatskoj i njihovo stavljanje na tržište. To je dugo očekivani korak s obzirom na to da već duže vrijeme postoji dosta veliki problem s nedostatkom voćnih sadnica.

Dvogodišnje cvijeće, trajnice i drvenaste ukrasne vrste koje se uzgajaju u posudama vrlo su osjetljive na niske temperature i hladne vjetrove koji za kratko vrijeme mogu uništiti njihove nadzemne dijelove. Listovi i cvjetovi posmeđe i otpadnu, a potom i izboji počnu odumirati. Korijenje koje je zaštićeno samo tankim slojem supstrata i stijenkama posude puno je osjetljivije na nagle promjene temperature od korijenja biljaka posađenih u vrtu.

U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i u suradnji s brojnim poljoprivrednim i znanstvenim institucijama, u Šibeniku je održan četvrti međunarodni znanstveni skup pod nazivom: „Hrvatsko oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo i europske integracije“.