Rubrike

Posljedice sve stresnijih uvjeta u kojima živimo kao i ubrzan tempo svakodnevice nastoje se ublažiti radom s biljkama i boravkom u vrtu. Hortikulturna terapija počinje se razvijati četrdesetih godina dvadesetog stoljeća, iako najintenzivnije posljednjih dvadeset godina. No, ne možemo je nazvati novom jer je povoljan učinak biljaka na zdravlje ljudi poznat još od Starog vijeka.

Rane sorte krušaka vrlo su cijenjene, jer na tržište dolaze kad se osjeća veća potražnja, pa postižu veću prodajnu cijenu. Posebice su zanimljive za potrebe stalno rastuće turističke privrede, jer dozrijevaju za pune turističke sezone. Dakako, nalaze povoljno tržište i u većim potrošaćkim središtima, tj. gradovima.

Farmerski uzgoj divljih životinja privlači pozornost sve većeg broja uzgajivača, u čemu mnogi vide lakši način proizvodnje zdrave i kvalitetne hrane za razliku od uzgoja udomaćenih srodnika. Jedno od takvih je i uzgoj američkih divljih pura, preteća našega autohtonoga zagorskog purana, koji je prije dvije godine pokrenuo Božidar Tišinić iz Taborišta nedaleko od Petrinje.

Iz skupine lupinastih voćnih vrsta kod nas se uzgajaju bajam, orah, lijeska i kesten. Uzgoj ovih voćaka za sada je još slabo zastupljen i nemamo većih plantažnih nasada, osim nekoliko plantaža lijeske. U zadnje vrijeme ipak se počinje kod nekih proizvođača javljati zanimanje za uzgoj ovih korisnih voćnih kultura, pa je poznavanje bolesti i njihovo suzbijanje vrlo važno u intenzivnoj proizvodnji ovih voćnih vrsta.

Pod nazivom pečurke podrazumijevaju se gljive iz roda Agaricus. Većina su njih jestive, a kod nas samo neke, pr. Agaricus xantoderma su otrovne. Najzastupljnije su jestive pečurke iz navedenoga roda kračun (Agaricus macrosporus), rudnjača (Agaricus campestris), lipka (Agaricus arvensis), dvoprstenasta pečurka (Agaricus bitorquis).

Radič potječe iz Švicarske, a danas se mnogo uzgaja u našim primorskim područjima, osobito u Istri, Hrvatskom primorju i Dalmaciji, gdje se troši kao salata tijekom jeseni, zime i proljeća. U zimskom razdoblju može se proizvoditi metodom pospješivanja.

Među raznim vrstama divljeg voća šumskim jagodama su razlogom više da se ljubitelji prirode odlučuju pohoditi njima već poznata staništa, te spojiti ugodno s korisnim i osjetilima priuštiti užitak od ukusnih plodova.

Glavna prednost postrnih usjeva je u tome što njihov uzgoj omogućuje ekonomičnije korištenje tla budući da na istoj parceli možemo ostvariti dvije berbe (žetve) godišnje, što je od osobite važnosti za gospodarstva koja nemaju dovoljno obradivih površina.

Mrkvu napada nekoliko vrsta lisnih uši, a najopasnije su Cavariella aegopodi, koja prezimljuje na vrbi i vrsta Semiaphis dauci.
Na paprici koju sadimo u polje, često nakon presađivanja velike štete mogu izazvati gusjenice sovica pozemljuša Agrotis sp. i Euxoa sp.
Pepelnica rajčice, bolest je novijeg datuma na rajčici, koja iz godine u godinu postaje sve veći problemom.

Kako se razvijaju mogućnosti i načini kemijske analize povrća, tako nas svako malo tisak, onaj stručni ili popularni, izvještava o dobrim zdravim i preporučljivim sastojcima neke vrste povrća. Tako je i s brokulom.

Makovi su oduvijek plijenili poglede. Sigurno vam nije mogao promaći prizor makova u polju dok ste se vozili kroz neki krajolik. Zaista ih je divno vidjeti kako se crvene uz rubove cesta, u poljima i na livadama. I dok vi uživate u tom pogledu, neki plaču zbog prevelike brojnosti makova u njihovim poljima.

Dušik, fosfor i kalij tri su glavna ili osnovna elementa kojih najčešće nema dovoljno u pristupačnom obliku u tlima, pa se u proizvodnji kukuruza moraju nadoknaditi organskom ili mineralnom gnojidbom.

Ako pregledom medišta ustanovimo da je u većem broju okvira med poklopljen i spreman za vrcanje, pristupamo vađenju okvira. Iz košnica nastavljača za vrcanje možemo uzeti cijeli medišni nastavak, a kod ostalih vadimo jedan po jedan okvir.

Naravno da ne možete imati biovrt ako ciljano ne gnojite tlo radi njegova poboljšanja. Vrijedi pravilo: biljkama, grmlju i drveću treba pomoći da budu zdravi te da se snažno razvijaju i izbjegavaju opasne napade štetočinja i različitih bolesti. Umjesto da posežu za kemijskim gnojivima i zaštitnim sredstvima, biovrtlari koji to rade i kao hobi koristit će se prirodnim zaštitnim sredstvima.

Ako ste strastveni uzgajivač povrća, ili ako želite na malo prostora uzgojiti više različita povrća, kako bi vaša obitelj uživala u svježem povrću od ranog proljeća do kasne jeseni, koristite se planiranim malim cjelinama povrtnjaka.

Krušku sorte Abbe Fetel uzgojio je 1866. župnik Fetel u Francuskoj. Od tada se počela uzgajati širom Europe, a posebice u Italiji. U Hrvatskoj je proširena pod imenom Fetelova, ali se često, neopravdano, koristi i talijansko ime Abate Fetel, jer su prve sadnice uvožene iz Italije.