Pčelarstvo

Košnice su pčelinji stanovi u koje ih ljudi smještaju mimo njihove volje. U slobodnoj prirodi one same traže smještaj i uređuju ga prema svojim potrebama. Nasuprot tome ljudi su njihove domove prilagodili svojim potrebama. S tim prilagodbama došlo se do jedne granice čiji prijelaz uzrokuje napuštanje ponuđenog smještaja.

Temeljem upita mnogih pretplatnika kako započeti s pčelarstvom donosimo kratki prikaz najosnovnijih radnji i razmišljanja o kojima treba voditi računa prije donošenja konačne odluke.

Danas je moderan čovjek već pomalo zasićen svim civilizacijskim ”dobrobitima” i vraća se prirodnijem načinu života. U tom povratku zdravijem životu, mijenjaju se i stavovi o prehrani. Tako pčelinji proizvodi ponovno postaju zanimljivi i dobivaju ulogu koju i zaslužuju.

Bagrem ili akacija je listopadno, trnovito, brzorastuće drvo iz porodice mahunarki koje tijekom svibnja raskošno cvjeta, širi uokolo ugodan miris i poznata je medonosna biljka. Svi dijelovi biljke, osim cvjetova, izrazito su otrovni, osobito kora i plodovi.

Medovina je najstarije alkoholno piće poznato ljudima. Naziv gvirc ili gverc potječe od njemačke riječi „Gewürze“ što znači „začin“. Vino od meda ne treba miješati s medicom ili likerom od meda, koji spada u skupinu jakih alkoholnih pića. Medovina se dobiva fermentacijom (vrenjem) otopine prirodnog meda i vode pomoću kvasaca. Može biti mirno vino, pjenušavo ili s ostatkom neprovrelog šećera. Ovisno o lokalnoj tradiciji i receptu, medovina može biti aromatizirana raznim začinima ili voćem. Alkoholne jakosti medovine kreću se od 13 – 14% vol.

U drugoj polovici rujna u kontinentalnom dijelu zemlje počinju se javljati dugotrajne magle i jake jutarnje rose. One ne dozvoljavaju pčelama izlazak iz košnica gotovo do podneva, a ponekad i cijeli dan. To nam je znak kako je došlo vrijeme za završno uređenje pčelinjaka prije zime.

Nekoliko košnica na povoljnom mjestu uz nešto opreme može donijeti zdrave, prirodne i vlastite pčelinje proizvode, koji će svoje mjesto pronaći i u kućnoj ljekarni. Na pčelinjaku tijekom cijele godine ima dovoljno posla. U aktivnom razdoblju, kada pčele izlaze iz košnica, pazimo na razvoj, osiguravamo im dovoljno prostora za leglo i med, vrcamo zreli med, a krajem ljeta pripremamo ih za zimu dohranom i suzbijanjem varoe. Razdoblje zimskog mirovanja pčela održava nas u pokretu pripremom i popravljanjem opreme, druženju na stručnim skupovima ili proučavanjem pčelarske literature.

Mnoštvo propisa kod eko pčelarstva stvara dodatni trošak koji se osjeti i u konačnoj cijeni meda. Uz izbor odgovarajućeg načina pčelarenja, zaštite zemljopisnog podrijetla, te vrste meda, potrebno je istovremeno raditi na izobrazbi i učinkovitijoj organiziranosti pčelara. Organiziranjem se proizvođači preko udruga i saveza mogu zaštititi prilikom dorađivanja legislative i lobirati kada je to potrebno.

Kadulja je u priobalju raširena posebno na otocima i kamenjaru dalmatinskog krša, gdje je korisna jer veže zemlju da je ne raznosi bura – stoga je često zovu najkorisnijim grmom u pošumljavanju krša. Najbolji predjeli kadulje su područje od Dubrovnika do Metkovića, srednjodalmatinski otoci i poluotok Istra. Biljka je punog svjetla, podnosi visoke temperature, sušu, ali i zimske niske temperature.

U pčelarstvu je ukinut dosadašnji sustav potpora prema broju košnica i po kilogramu meda, pa je za razdoblje do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju na nacionalnoj razini uspostavljen novi program koji bi trebao osigurati kontinuitet proizvodnje pčelarskih proizvoda. Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2011. do 2013. godine izradili su HPS i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a temelji se na odredbama Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda.

Poznato je da pčelarska godina započinje u kolovozu. Razlog leži u tome što tada zajednice počinjemo pripremati za zimu, a pčele izležene u jesen dočekaju sljedeću godinu i one su uz maticu pokretač proljetnog razvoja. Unatoč tome, ovaj podsjetnik radova po mjesecima, radi lakšega praćenja, započinjemo sa siječnjem koji se u ove vruće ljetne dane čini dalek.

Park prirode Lonjsko polje najveća je i jedna od posljednjih močvara u Europi. To jedinstveno područje vrijedno je i zbog velikih, također posljednjih, površina prirodnih pašnjaka. Nažalost, pašnjaci su počeli zarastati u amorfu. Ta biljka stočarima je glavna opasnost i krivac što se smanjuju pašnjaci u Lonjskome polju. Pčelari misle drugačije.

Vrcanje je iscjeđivanje zrelog meda iz stanica saća koje su bile poklopljene voštanim poklopcima. Zasniva se na centrifugalnoj sili koja djeluje na okvire, u posebno konstruiranim uređajima – vrcaljkama.

U vrijeme prehlada i gripa pčelinji proizvodi postaju popularniji, iako bi ih trebalo uzimati tijekom cijele godine. Tu svakako spada i matična mliječ, koja je uz med jedan od prirodnih imunostimulatora.

U vrijeme prehlada i gripa pčelinji proizvodi postaju popularniji, iako bi ih trebalo uzimati tijekom cijele godine. Tu svakako spada i matična mliječ, koja je uz med jedan od prirodnih imunostimulatora.

Nakon tretiranja protiv varoe, pčelama treba osigurati što veći mir na pčelinjaku tijekom zimskih mjeseci. Iako ova zima nije započela uobičajenim hladnoćama, unutar košnice ipak se odvijaju procesi zagrijavanja.