Povrćarstvo

Na ovogodišnjem seminaru „Hrvatsko povrće“, 2. stručnom skupu o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, koji će se održati 30. studenog - 2.prosinca u Svetom Martinu na Muri, bit će zastupljene aktualne teme i problematika povrćarske proizvodnje poput industrijske proizvodnje povrća. Trenutno u Istri raste više od četiri milijuna sadnica industrijske rajčice koje bi trebale dati urod veći od deset tisuća tona.

Temelj za zdravu i otpornu biljku ostvaruje se uspostavljanjem održivog sustava kojim se poštuje prirodni sustav i ciklus, održava prirodna ravnoteža i pridonosi visokoj razini biološke aktivnosti. Sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi, održavanje zdravlja bilja provodi se preventivnim mjerama, poput izbora odgovarajućih vrsta i sorti otpornih na štetne organizme, pravilnim plodoredom, za čiju je izradu potrebno napraviti spisak povrća koje se želi uzgajati i svrstati ih prema botaničkim porodicama. Zaštita prirodnih neprijatelja, te mehaničke i fizikalne mjere trebaju spriječiti ili smanjiti onečišćenje okoliša na najmanju moguću mjeru, zaštititi korisne vrste i osigurati proizvodnju plodova bez štetnih ostataka.

Paprika je uz rajčicu i krastavac najčešće uzgajana vrsta plodovitog povrća kod nas. Ima višestruku upotrebu. Može se konzumirati svježa u tehnološkoj i fiziološkoj zrelosti ili prerađena sušenjem, mariniranjem i pečenjem. Budući da se radi o termofilnoj vrsti, uzgoj na otvorenome, ali i u zaštićenim prostorima započinje sjetvom za proizvodnju presadnica. Uzgojem iz presadnica osigurava se dovoljno dugo vegetacijsko razdoblje na otvorenom za postizanje zadovoljavajuće kvalitete i prinosa.

Zadnjih godina u našoj zemlji postoji sve veći interes poljoprivrednih proizvođača za uzgoj posebne forme obične tikve (Cucurbita pepo), uljne tikve ili tikve uljanice (Cucurbita pepo L. var. oleifera = var citolina/L:/Greb. var. styriaca) koja se uzgaja zbog sjemena bogatog uljem.

Jedno od posebnih načela i proizvodnih pravila u ekološkoj poljoprivredi uključuje održavanje prirodne plodnosti i stabilnosti tla, što se postiže redovitom prostornom i vremenskom izmjenom kultura na površini (plodored), ali i uzgojem u konsocijacijama.

Krastavac je biljka tople klime, osjetljiva na niske temperature, pa zahtijeva uzgojna područja sa što duljim bezmraznim razdobljem. Međutim, zbog kratke vegetacije do početka plodonošenja može se uzgajati i u hladnijim područjima, ali je u tom slučaju razdoblje berbe kraće i prinos manji.

Svaka ponosna vrtlarica zna da nema ničeg ljepšeg od uređenog balkona i vrta: lončanice s biljem punim života i zelenih gredica koje nam donose osjećaj zadovoljstva i ponosa. Naravno, da bi se to postiglo potrebno je, osim kvalitetnih sadnica, imati i kvalitetno tlo.

Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka i jedna od najraširenijih namirnica na svijetu. Danas je krumpir na četvrtom mjestu kao uzgojna biljka iza riže, pšenice i kukuruza. Suvremena proizvodnja krumpira zahtijeva puno tehnoloških operacija i primjenu suvremene mehanizacije. Samo tako se određene radne operacije (priprema tla, sadnja, navodnjavanje, gnojidba, zaštita i berba-vađenje) mogu obaviti pravovremeno i kvalitetno. Konkurencija na tržištu je nemilosrdna. Troškove proizvodnje krumpira treba svesti na minimum (cca. 0,80 kn/kg) kako bi se uz kvalitetu, količinu i kontinuiranu opskrbu tijekom cijele godine opstalo na tržištu.

Presadnice su sadnice zeljastih biljaka, uzgojene iz sjemena, rjeđe iz vegetativnih biljnih dijelova. Ovisno o roku i načinu uzgoja, presadnice rajčice se najčešće proizvode u grijanim zaštićenim prostorima, a sade u negrijane zaštićene prostore ili na otvoreno. Pri uzgoju iz presadnica troši se više ljudskog rada nego izravnom sjetvom sjemena, ali ima više drugih prednosti.

Haifa Chemical je multinacionalna korporacija i vodeći svjetski opskrbljivač kalijeva nitrata, specijaliziranih gnojiva i tvorničkih kemikalija. Haifa razvija i proizvodi proizvode od kalij-nitrata, vodotopiva gnojiva za fertirigaciju, folijarna gnojiva i gnojiva s kontroliranim otpuštanjem.

Grah, grašak i bob su naše najvažnije kultivirane povrtlarske vrste leguminoza ili mahunarki. Na njima se može javiti veći broj bolesti, od kojih samo jedan manji broj uzrokuje veće štete. Najvažnije i najčešće bolesti kod nas su na grahu - smeđa pjegavost ili antraknoza, hrđa i bakterioza graha, na grašku - palež ili antraknoza, plamenjača i pepelnica, a na bobu – hrđa.

Uz stalan porast stanovništva i istovremeno globalno smanjivanje poljoprivrednih površina potrebno je povećanje poljoprivredne proizvodnje po jedinici površine. Da bi se zadovoljili sve veći zahtjevi kakvoće proizvoda na tržištu, nužno je imati mogućnost natapanja u proizvodnji povrća.

Za uspješnu organizaciju proizvodnje povrća u kućnom vrtu ili na većim površinama, potrebno je poznavati biološke i ekološke zahtjeve uzgajanih vrsta, duljinu vegetacije, mogućnost uzgoja u monokulturi ili potrebu za plodoredom itd. Biološki i ekološki zahtjevi se odnose na potrebne klimatske uvjete, potrebe za vodom i biljnim hranivima, zahtjeve za određenim fizikalnim i kemijskim značajkama tla. Potrebni klimatski uvjeti određuju vrijeme i način uzgoja, te izbor vrste povrća.

Uzgojiti rajčice na ekološki prihvatljiv način bez korištenja kemijskih preparata za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, uz postizanje zadovoljavajuće kvalitete i uroda predstavlja pravi izazov. Ekološkim uzgojem rajčica iz presadnica omogućuje se dulje razdoblje plodonošenja, manji utrošak sjemena po jedinici površine i bolja iskorištenost kapaciteta rodnosti biljke u odnosu na uzgoj rajčica izravnom sjetvom.

Bundeve i tikve uzgajaju se od davnina i jedne su od najstarije kultiviranih vrsta. Smatraju se i kao najraznovrsnije među svim biljkama u prirodi. Uslijed prilagodljivosti različitim uvjetima okoliša raširene su po cijelom svijetu, a raznolikost im omogućuje bezbroj načina uporabe. Zanimljivost je u tome što pojedine vrste daju plodove koji mogu postići masu veću od 1 tone.

Među lisnatim povrćem koje uzgajamo u jesenskom razdoblju špinat (Spinacia oleracea) i matovilac (Valerianella locusta) omiljeni su zbog nutritivno-zdravstvenih vrijednosti. Špinat iz skupine “lobodnjača” je vrlo bogat dušikom, a matovilac iz grupe «odoljena» kao vrsta podrijetlom iz livadne flore ima veću hranidbenu vrijednost od salate.