Kaptur F1 – vodeći hibrid kapija paprike na tržištu
Paprike kapija tipa („roge“), izrazito crvene boje, vrlo su popularne na
našem tržištu. Osim za preradu, povećava se količina koja se potroši u
svježem stanju, pogotovo tijekom turističke sezone.
Gnojiva za hidropon (mono gnojiva)
Haifa Chemicals je izraelska tvrtka s više od 50 godina tradicije. Vodeći
je globalni izvoznik kalij-nitrata i specijalnih gnojiva, koja su prilagođena
krajnjem proizvođaču. Haifa Chemicals gnojiva obogaćena su mikroelementima
i potpuno su vodotopiva.
Hrvatske stare sorte povrća
Spontanim križanjima, prirodnom selekcijom pod utjecajem okoline, te
pomnim odabirom uzgajivača, kroz dugi niz godina u mnogim su našim
krajevima stvorene brojne vrijedne ekopopulacije povrća različitih osobina.
Samo one koje su se najbolje prilagodile lokalnim uvjetima i davale
zadovoljavajuće prinose, te imale prepoznatljivu kvalitetu služile su za
daljnju reprodukciju. Dio tog biološkog nasljeđa koji ima dužu tradiciju
uzgoja upisan je Sortnu listu Republike Hrvatske kao čuvane sorte.
Kako zalijevati biljke zimi?
Daleko više sobnog bilja strada zbog prekomjernog zalijevanja, negoli
zbog manjka vode. Problem kod prekomjernog vlaženja supstrata javlja
se zbog nedovoljne količine korijenu dostupnog kisika. Da bi biljka mogla
normalno rasti i razvijati se potrebno je korijenu osigurati dovoljno kisika,
vlage i hraniva. Poseban problem predstavlja jesensko-zimsko razdoblje
kad ima manje prirodnog svjetla.
Zimski luk – vrijedno povrće niskih zahtjeva
Zimski luk (Allium fistulosum) nije široko
rasprostranjena vrsta u našim krajevima i
uglavnom se uzgaja kao višegodišnja biljka
u kućnim vrtovima. Ne formira krupne
lukovice tako da se najčešće koristi lažna
stabljika i zeleno lišće kao mladi luk. Može
se koristiti i samo lišće kao začin dodavanjem
kuhanim jelima i salatama.
Agrovit – visokoučinkovito hranivo za poljoprivredne kulture
Prekomjerno korištenje sintetskih tvari u poljoprivredi, nekontrolirano
zagađivanje prirode otpadnim tvarima iz industrije, prometa
i drugih ljudskih djelatnosti ozbiljno ugrožavaju sposobnost
cjelokupnog biosustava da se kvalitetno obnavlja.
Kako posaditi češnjak?
Češnjak potječe iz središnje Azije, odakle se proširio po cijelom svijetu.
Zbog intenzivnog mirisa i okusa češnjak se ne koristi kao povrće u užem
smislu, nego prvenstveno kao dodatak brojnim jelima. Prema svojem sastavu
ima veliku hranidbenu vrijednost u odnosu na drugo povrće, ali zbog
male količine koja se koristi kao namirnica to nema većeg značenja.
AgroChem MAKS hrvatskim povrćarima osigurava nove napredne hibride povrća
Seminis je najveći svjetski proizvođač sjemena povrća i zajedno s tvrtkom
De Ruiter predstavlja vodeću svjetsku kompaniju u selekciji i proizvodnji.
Hibridi razvijeni od strane Seminisa nude visoku rodnost, vrhunsku
kvalitetu, ujednačenost i okus, kao i bolju otpornost na štetne kukce,
gljivične bolesti, bakterioze, viroze i stresne uvjete u proizvodnji. Hibridi
selekcije De Ruiter/Seminis osiguravaju otpornost na bolesti i štetnike,
pa tako u proizvodnji imamo veću sigurnost, trošimo manje sredstava
za zaštitu bilja i održavamo nasad zdravim i čistim od viroza i bakterioza.
Na tržištu se traži domaća cvjetača
U Hrvatskoj postoji velika mogućnost povećanja
proizvodnih površina pod cvjetačom,
koja ima veliku funkcionalnu važnost u prehrani,
ali je i dohodovna kultura, stoga bi se
trebala češće naći na našim poljima i biti poticaj
povrćarima za povećanje prihoda.
Seminar „Hrvatsko povrće“ – mjesto ideja i ostvarenja planova
Na prošlogodišnjem 1. stručnom seminaru o proizvodnji
povrća u Hrvatskoj, pojedini proizvođači iskoristili su
mogućnost razmjene iskustava, ali i kontakata. Priliku
tada nije propustio niti agronom Vjekoslav Budanec, čiji
su planovi, o kojima je već dulje vremena razmišljao,
tada krenuli u pravom smjeru. Inicirao je okupljanje proizvođača
s područja Bjelovarsko-bilogorske županije,
pa su nakon osnutka poljoprivredne zadruge „Plodovi
Moslavine“ krenuli u suradnju s Podravkom.
Podizanje i opremanje zaštićenih prostora
Za pravilan rast i razvoj biljaka u zaštićenom prostoru potrebno je osigurati kvalitetnu kontrolu optimalnih uvjeta. Svjetlo, temperatura, relativna vlaga zraka, koncentracija CO2, utjecaj vjetra, kiše i sunčeve radijacije, samo su neki od čimbenika koji se moraju optimizirati u staklenicima i plastenicima. Nove tehnologije prikupljanja informacija, njihovo procesuiranje i upravljanje u cilju regulacije traženih uvjeta, povećavaju učinkovitost proizvodnje povrća. Primjena najsuvremenijih tehnoloških dostignuća povećava točnost regulacije i uspostave željenih uvjeta u zaštićenim prostorima.
Krumpir obojanog mesa
Krumpir obojenog mesa (mekote) gotovo je nepoznat, možemo
ga naći u nekim supermarketima
kao „egzotično“ povrće i prava
je šteta da nam nije poznato koliko
je to nutricionistički i zdravstveno
vrlo vrijedna namirnica,
koja kulinarski i dekorativno pruža
neslućene kreativne mogućnosti.
To nije nikakva GMO kreacija, već
su to nove sorte dobivene klasičnim
križanjem izvornih materijala
iz Anda, pradomovine krumpira,
gdje seljaci i danas uzgajaju, jedu
i trže te stare sorte nađene u prirodi,
kao i nove nastale njihovim
međusobnim križanjem.
Voluharice i krtice u vrtu
Poljska voluharica i vodena voluharica su najčešće vrste štetnih voluharica
u polju i voćnjaku kod nas. Žive u kolonijama do 300 članova i brzo
se razmnožavaju. Kao i voluharice i krtice su sisavci, a značajno je što su
samotnjaci i agresivni na druge krtice.
Sjeme- sakupljanje i čuvanje
Visokokvalitetno sjeme je preduvjet uspješne biljne proizvodnje. Ono se sastoji od sjemene ljuske, klice i rezervnog hranjivog staničja (endosperma). Sjeme je potrebno nakon žetve, berbe ili sakupljanja očisti od nečistoća, sjemena drugog bilja i korova, te je potrebno izdvojiti sjeme lošije kvalitete.
Zašto povrćari nedovoljno osiguravaju svoju proizvodnju?
Da je tema osiguranja u povrćarskoj proizvodnji vrlo aktualna, ali i za mnoge proizvođače bolna, potvrđuje u razgovoru za Gospodarski list Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara (ZUHP), koji je i sam korisnik osiguranja.
Postoji li mogućnost povećanja proizvodnje kupusa u Hrvatskoj?
Kupus je jedna od glavnih povrtnih kultura. Po površinama i proizvodnji u svijetu je na četvrtom mjestu. Prosječni je prinos u svijetu 24,0 t/ha, u Europi 21,9, a najveći prosječni prinos imaju Njemačka 51,6 i Poljska 39,6 t/ha. Oko polovice te proizvodnje prerađuje se kiseljenjem. Što se tiče uzgoja povrća u Hrvatskoj, ako se izuzme krumpir, kupus je na prvom mjestu s oko 9000 ha, a velikim dijelom se uzgaja u Varaždinskom i Ogulinskom kraju gdje klima i okolišni uvjeti odgovaraju proizvodnji.