Povrćarstvo

Uzgoj komorača može se odvijati i na kontinentalnom i na mediteranskom području. Komorač je prirodno na području oko Sredozemnog mora odakle i potječe. Postoje...

Ekološki uzgoj paprike je sve više zastupljen, jer potrošači iz zdravstvenih razloga žele hranu proizvedenu bez korištenja pesticida i mineralnih gnojiva. Paprika se najčešće...

Glavna značajka povrtnih vrsta koje uzgajamo na armaturi ili bilo kojem drugom obliku potpore je dugačka, puzajuća stabljika. Bez potpornja rajčica bi puzala po...

Patlidžan ima velike zahtjeve za toplinom i zbog toga se, osim u kućnim vrtovima na otvorenome, uglavnom uzgaja u zaštićenim prostorima. Za uspješan uzgoj...

U ekološkoj proizvodnji biljke se tretiraju biljnim pripravcima, korovi uglavnom odstranjuju mehaničkim putem, a biljke dobivaju hraniva iz organskih gnojiva. Jedna od temeljnih razlika...

U malim vrtovima rokovi sjetve korjenastog povrća lako se pomiču. Tamo glavni cilj nije dobivanje visokih prinosa i prodaja, nego podmirivanje potreba kućanstva....

Na jednom hektaru se mnogo toga može početi uzgajati te ako imate taj početni potencijal moguće je ostvariti manju, ali zadovoljavajuću proizvodnju. Po nekima...

Tlo se sastoji od čvrstih tvari (minerali i organske tvari), tekućine (voda i otopljene tvari), plinova (uglavnom kisik i ugljikov dioksid) i sadrži žive...

Stranice u tiskanom izdanju: 49 - 57 Uzgojem povrća i ukrasnog bilja u zaštićenim prostorima, gdje zbog specifičnih svojstava pokrovnih materijala vladaju povoljniji mikroklimatski uvjeti...

Osnova za najnovije tehnologije u uzgoju povrća su poznata pravila iz područja ishrane bilja, fiziologije bilja, pedologije, mikrobiologije, biokemije… Gotovo sve što modernom tehnologijom...

Gnojidba značajno utječe na plodnost tala, a time i na stabilnost prinosa jer veća plodnost podrazumijeva veću sposobnost tala da neutralizira stresne uvjete i nepovoljne učinke nedostatne ili suvišne gnojidbe. Nedostatna gnojidba rezultira nižim prinosom, a prekomjerna gnojidba je nepotreban trošak, potencijalno opterećenje okoliša uz luksuznu opskrbu biljke hranivima s lošijom kvalitetom.

Velik broj Bjelovarčana zasigurno je čuo za „OPG Ravenšćak“ iz Bjelovara o kojem se najviše brine vlasnik, Jurica Ravenšćak. Cvjećarskim poslom obitelj Ravenšćak bavi se posljednje 23 godine, a proizvodnju su podijelili u četiri dijela, odnosno sezone. U sezonu Valentinova tako spadaju jaglaci, potočnice, ranankule, papučice, cinerarije. Druga sezona je proljetno-ljetna i tijekom nje se proizvodi balkonsko cvijeće i cvijeće za gredice. Treća sezona je rezervirana za blagdan Svih svetih kad je najznačajnije cvijeće za groblje, odnosno krizantema grandiflora i multiflora. Četvrta sezona je božićno blagdansko razdoblje sa božićnim zvijezdama.

„Babyleaf salate“ se sve više šire na domaćem tržištu i pretežno se uzgajaju u zaštićenom prostoru. U neke od vrsta koje su zastupljene na tržištu ubrajaju se i sitnolisni kultivari salate koje su oplemenjivanjem dobivene od sorte endivije i rimske salate. Bere se mlado lišće odjednom ili se reže sukcesivno po potrebama.

Krajem proljeća 2018. u različitim je medijima objavljena vijest o značajnim štetama od uzročnika „crvljivosti“ češnjaka koju su zabilježili tržni proizvođači u Slavoniji, unatoč tome što su poduzeli preporučene mjere aplikacije dopuštenim insekticidima. Nažalost, zbog globalnih klimatskih promjena protekla je zima 2017./18. značajno odstupala od očekivanih vrijednosti prema izmjerenim oborinama i prosječnim temperaturama zraka (vidi Tablicu 1.), pa je moguće da se uzročnici crvljivosti zimskog lukovičastog povrća razvijaju već tijekom siječnja (npr. češnjakova muha).

Batat (Ipomoea batatas L.) višegodišnja je povrtna kultura tropskog i suptropskog klimatskog područja, podrijetlom iz Srednje i Južne Amerike i pripada botaničkoj porodici slakova. Iako ga na engleskom govornom području popularno zovu slatki krumpir, batat zapravo nema nikakve veze s krumpirom.

Kod povrća postoje dva stadija zrelosti: tehnološka i fiziološka. Kod lubenice se ova dva stadija podudaraju tako da se lubenica bere u punoj fiziološkoj zrelosti jer se okus tijekom čuvanja ne poboljšava. Za razliku od lubenice, dozrijevanje dinje se nastavlja i poslije berbe. Poboljšava se aroma i miris, ali se ne povećava sadržaj šećera.