Ratarstvo

-Zbog rascjepkanosti parcela ne možemo ući u ozbiljniju proizvodnju nekih kultura poput šećerne repe, dok nam se “pod nosom” nalaze polja koja smo nekad obrađivali, a na kojima sad raste ambrozija u navodnoj eko...

Svjedoci smo netipično vrlo kišnog ljeta, stoga je sama kalcizacija otežana u ovom razdoblju. Poznato je da je za ratarske kulture kalcizaciju najbolje napraviti nakon žetve, u suhom periodu i to plitkom obradom tla tzv. prašenjem strništa. Ove godine takav zahvat bilo je gotovo nemoguće izvesti. Također, sada se pokazalo da je velika količina oborina dovela do ispiranja hraniva iz tla.

Na površinama koje obrađuje OPG Alena Šopara (OPG ŠOPAR) kod murskog Središća, na Danu polja prikazani su pokusi na parcelama na kojima su kukuruz i pšenica zasijani u usitnjenu pretkulturu ili malč, uz primjenu...

Uljana repica (Brasica napus. var. delitera) je specifična ozima kultura, postoji i jara ali se rijetko uzgaja, zbog nižih priroda, a s obzirom na to da je zeljanica, vrlo je teško pogoditi prave rokove sjetve i gnojidbu.

Soja u Hrvatskoj spada među tri najvažnije ratarske kulture. Izuzetno je značajna proteinska kultura za hranidbu životinja, stočarsku proizvodnju i proizvodnju prehrambenih proizvoda, a soja proizvedena u Hrvatskoj bez genetičke modifikacije ima posebnu važnost....

Sredinom lipnja već tradicionalno održan je Dan polja Bc strnih žitarica u sjedištu tvrtke u Rugvici, nedaleko Zagreba na kojem se okupio velik broj posjetitelja.

Klimatske prilike tijekom jesenskog razdoblja 2007. godine za sjetvu pšenice uglavnom nisu bile povoljne. Zbog obilnih količina oborina tijekom listopada, zaustavljeni su svi radovi na slavonskobaranjskim poljima.

Cikorija se uzgaja zbog zadebljaloga mesnatoga i sočnog korijena, koji se osušen i pržen prerađuje u kavovine. Zahvaljujući “fruktošećerima” ili oligosaharidnim ekstraktima, cikorija se koristi za mnoge prehrambene proizvode kao što su saharini, edulkuranti ili razgrađivači masti. Iz svježeg korijena izlučuje se inulin i koristi u farmaceutske svrhe (čajevi i kapsule od cikorije). Cikorija se koristi i u narodnoj medicini kao ljekovita biljka (korijen, cvijet i listovi). Inulin utječe na lučenje inzulina i glukagona pa samim time regulira metabolizam lipida i ugljikohidrata te razinu glukoze u krvi. Svježi korijen cikorije sadržava 13 - 19 % inulina.

Grana gospodarstva čija proizvodnja najviše ovisi o vremenskim prilikama je poljoprivreda, koju često nazivamo „tvornica na otvorenom“. Posljednjih godina svjedoci smo stalnih promjena vremenskih prilika koje predstavljaju veliki izazov poljoprivrednim proizvođačima na koji način...

U zadnjoj smo se kolumni, u broju 2 Gospodarskog lista, od 1.veljače 2024., dotakli teme rizika i vjerojatnosti. Logičan slijed i nastavak je tema osiguranja. Ratari i proizvođači općenito su u svom jednogodišnjem ciklusu...

Ovisno o tipu tla i vremenskim prilikama, osnovna gnojidba kukuruza obavlja se ujesen ili u proljeće. Skidanje predkulture ujesen uvjetuju vremenske prilike. Ako nema oborina, skidat će se ranije pa se u tom slučaju može obaviti pravodobna osnovna gnojidba i obrada tla.

O čemu treba voditi računa pri sjetvi kukuruza? Kukuruz je najzastupljenija poljoprivredna vrsta u Republici Hrvatskoj. Struktura sjetve i ostvareni urodi kukuruza u razdoblju 10 godina (2011. – 2020.) prikazani su u tablici 1. Izbor parcele...

Ječam kod nas prema zasijanim površinama zauzima drugo mjesto iza pšenice. Imamo vrlo kvalitetne domaće sorte ječma stvorene u našim institutima za naše agroekološke uvjete što olakšava proizvodnju ječma osobito u današnjim vrlo izazovnim...

Konoplja (Cannabis sativa L.) je jedna od najstarijih i najvažnijih biljaka koja ima vrlo široku primjenu u različitim industrijskim granama. Pored vlakna, konoplja daje sjeme iz kojeg se dobiva ulje i uljane pogače. Drvenasti dio stabljike - pozder uspješno se koristi za proizvodnju celuloze, papira, te ekološkog građevinskog materijala za zvučnu i toplinsku izolaciju.

Pir, krupnik ili dinkl (Triticum aestivum spp. spelta), zdrava je žitarica koja obiluje proteinima. Iako se uzgajala od davnina, stvaranjem visokorodnih sorti žitarica, ova vrlo značajna vrsta gotovo je izčezla, te je održavana samo u bankama gena diljem svijeta. Međutim, počela se ponovno sijati 70.-ih godina 20. stoljeća, buđenjem ekološke svijesti stanovništva, i neophodnosti konzumiranja „zdrave“ hrane.

Pred vratima je zasigurno jedna od najneobičnijih situacija po pitanju sjetve najraširenije naše kulture na oranicama. Naravno radi se o kukuruzu, a ono što konstataciju iz prve rečenice ovoga teksta potvrđuje jesu sljedeće činjenice: trenutno...