Stočarstvo

Magarac je zadnjih desetljeća bio u značajnoj mjeri zapostavljena i zaboravljena domaća životinja, i često se s podsmjehom govorilo o magarcima, kao nevažnim domaćim životinjama. Minulih je stoljeća magarac bio uglavnom u „službi” siromašnijeg puka, posebice u priobalnom i otočnom dijelu Hrvatske. Prvi pisani spomen magarca u našim krajevima datira iz 1214. godine u Statutu grada i otoka Korčule, no spominje se i u Statutu grada Dubrovnika iz 1272. godine. Međutim, magarci su nazočni u cijelom svijetu, ponajviše europskom Sredozemlju, Aziji i Africi.

Janjenje ovaca najvažniji je dio ovčarske proizvodnje. Iako se ovce razmjerno lako janje, gubici mogu biti i do 20 posto. Nastaju pri janjenju mladih ovaca i onih koje nose dva i više plodova.

Sezona jarenja i janjenja je u punom zamahu i na velikom broju farmi počinje mužnja. Upravo u ovom razdoblju vrlo često dolazi do pojave upale mliječne žlijezde (mastitis) koja može dovesti do velikih gubitaka...

Meso goveda čovjek je u svojoj prehrani koristio od davnina, i prije no što ih je udomaćio. Nakon udomaćivanja, goveda su čovjeku činila živu rezervu vrijednih namirnica, mesa i mlijeka, pomagala mu u svakodnevnom radu kao vučne životinje, osiguravala stajnjak za popravljanje plodnosti tla i dr. Do prije jednog stoljeća ondašnji farmeri uglavnom su svoju proizvodnju temeljili na lokalnim (autohtonim) pasminama goveda stvarajući pritom skromne viškove proizvoda za prodaju.

Uzgajivači ovaca i koza vrlo često se susreću s uginućem manjeg ili većeg broja janjadi ili jaradi. Uzroci uginuća su brojni, međutim kvalitetnom tehnologijom uzgoja i veterinarskim preventivnim zahvatima rizik od uginuća možemo smanjiti...

U Hrvatskoj se tradicionalno proizvodi veliki broj suhomesnatih proizvoda od svinjskog mesa. Slavonski specijaliteti kao što su slavonska šunka, slavonski kulen, kulenove seke, različite vrste kobasica, zatim pršuti od istarskog do dalmatinskog, pancete i razni drugi proizvodi, prepoznatljiv su znak hrvatske gastronomske ponude. Takva proizvodnja zahtijeva odgovarajuću sirovinu koja će osigurati dobru kakvoću krajnjeg proizvoda. Danas na tržištu svinja postoji veći broj pasmina, ali i sve više hibrida svinja, koji dodatno unose zbrku prilikom odabira tovnih svinja za preradu u suhomesnate proizvode.

Virus se iz inficirane svinje izlučuje putem sline, suza, nosnog sekreta, urina, fecesa i sekreta genitalnog trakta. U divljih svinja obično prolazi bez simptoma i razvija perzistentnu infekciju, a nasuprot tome u domaćih svinja...

Prema broju zastupljenosti ovaca u RH, može se zaključiti da su one upravo zahvaljujući svojoj skromnosti, otpornosti te iznimnoj pokretljivosti i živahnosti dominantne u krškim područjima (priobalje, otoci), koja zauzimaju oko 50 % kopnenog dijela teritorija Hrvatske. Prirodna ispaša ovaca sastavni je dio sveukupnog sustava proizvodnje u tim krajevima, bez obzira na razinu intenzifkacije. Stoga je ovčarstvo grana poljoprivredne proizvodnje koja u ovim područjima ima najbolje preduvjete i koja može dati znatan doprinos gospodarskom razvoju tih područja. Osim toga, ispaša pomaže funkcioniranju pašnjačko- šumskih ekosustava i smanjuje mogućnost izbijanja šumskih požara, širenja šikare i /ili erozije tla.

Hrana za životinje ili učestalijim nazivom, stočna hrana je pojam koji obuhvaća krmiva, krmne smjese i dopuštene dodatke koji za životinje predstavljaju izvor jedne ili više hranjivih i djelatnih tvari. Krmiva su proizvodi biljnog, životinjskog, odnosno mineralnog porijekla, koji služe za hranidbu životinja, a nisu štetni za njihovo zdravlje, niti za zdravlje ljudi koji upotrebljavaju prehrambene proizvode životinjskog porijekla. Dakle, pored hranjive vrijednosti, krmiva moraju biti besprijekorne mikrobiološke kvalitete i bez štetnih tvari (mikotoksina, teških metala i drugih nepoželjnih tvari.)

Koze odlikuje visok stupanj prilagodljivosti na različite okolišne uvjete, pa se danas uzgajaju u svim klimatskim zonama; od semiaridnih savanskih područja do kišnih tropa. Jedina mjesta na kojima nije zastupljen značajniji broj koza jesu Artika i Antarktika. U pravilu, obitavaju tamo gdje ne može opstati niti jedna druga vrsta stoke. Od najstarijih vremena, sve do danas uzgajivači i stručnjaci nastoje stvoriti kozu koja će biti proizvodno najučinkovitija u određenim uvjetima okoliša. Određenim zahvatima mijenjaju se populacije životinja, da bi bile što prikladnije proizvodnji mlijeka, mesa, vlakna i kože. U nastavku priloga opisat će se najznačajnije svjetske pasmine, te dragocjene hrvatske izvorne pasmine koza.

Uzgoj ovaca i koza važna je stavka stočarske proizvodnje. Ovce se ponajviše uzgajaju zbog mesa, odnosno janjetine. Od ovaca, mlijeko je još jedan proizvod koji se najčešće dalje prerađuje u sir ili jogurt, kao...

Jovan Karapandža jedini je poljoprivrednik u selu Mlaka Antinska te obrađuje 100 hektara zemlje. Još samo on u selu ima muzne krave te Vindiji dnevno isporučuje 700 litara mlijeka. Na svom OPG-u trenutno ima...

Hrvatska ima četiri autohtone vrste konja: hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, međimurski konj, te lipicanac. Imati četiri pasmine konja u jednoj zemlji pravo je bogatstvo

U Hrvatskoj se tradicionalno troši mnogo svinjskog mesa, od čega se značajan dio prerađuje i konzumira u obliku različitih prerađevina, poglavito kobasičarskih i suhomesnatih proizvoda. Uz širok asortiman proizvoda iz mesno-prerađivačke industrije, posebno traženi tržni segment čine tzv. „domaći“ proizvodi nastali tradicionalnom preradom mesa svinja na seoskim gospodarstvima. Neki od njih su poznate gastronomske delicije poput slavonskog kulena (kulina), kulenovih seka, pršuta, kobasica i ostalog.

Pretplatnik iz Zadra zanima se za uzgoj kunića, pa donosimo preporuke kako krenuti s uzgojem i koji su uvjeti potrebni za držanje kunića. Kuniće kakve danas poznajemo nastali su pripitomljavanjem divljih kunića, a prvotno su...

Uzgojni programi u svinjogojstvu podrazumijevaju skup postupaka koje za cilj imaju postizanje određenog uzgojnog cilja koji je uvjetovan zahtjevima tržišta i postizanjem ekonomične proizvodnje. Tako su najčešći uzgojni ciljevi vezani uz poboljšanje proizvodnih svojstava (npr. visoki dnevni prirast, visoka mesnatost), plodnosti svinja (npr. veličina legla) ili kakvoće mesa.