fbpx

Vinogradarstvo

Lozne podloge za primorske vinograde

0
Uspješnost vinogradarske proizvodnje jako ovisi o dobro odabranoj loznoj podlozi, osobito ako se vinograd podiže na nepovoljnim tlima i klimatski zahtjevnim terenima. Neodgovarajuća lozna podloga nepovoljno utječe na urode i kakvoću grožđa te na trajnost vinograda. Posljedice lošeg odabira lozne podloge najviše se očituju u većim troškovima održavanja i kraćem životnom vijeku vinograda.

PRILOG BROJA: Sorte vinove loze otporne na gljivične bolesti

Zakonom o ekološkoj poljoprivredi i smjernicama za vinogradarsku proizvodnju upotreba konvencionalnih sredstava za zaštitu bilja gotovo je u potpunosti zabranjena. Na listi dopuštenih sredstava nalaze se tradicionalni vinogradarski fungicidi na bazi bakra i sumpora, međutim u nepovoljnim godinama oni ne osiguravaju dovoljnu zaštitu, a uz to količina bakra kao teškog metala je ograničena, i njegova upotreba bit će ubrzo u potpunosti zabranjena. Ostala dopuštena sredstva za zaštitu imaju bitno manju učinkovitost, te se proizvođači teško odlučuju za prelazak na ekološku proizvodnju zbog opravdane bojazni da neće moći rentabilno proizvoditi. Najučinkovitiji je način za rješenje ovog problema, koji nudi smjernice za ekološku vinogradarsku proizvodnju, uzgoj sorata otpornih prema gljivičnim bolestima.

Od berbe do mladog vina

0
Ovim prilogom želimo, prvenstveno vinarima – amaterima na jednostavan, ali stručan način prikazati suvremene načine prerade bijelog i crnog grožđa, od berbe do prvog pretoka. To ne znači da i vinogradari i podrumari koji žive od vina neće moći pročitati nešto o novim saznanjima jer knjiga sadrži neka sasvim nova poglavlja.
muškat momjanski kabola

Muškat momjanski, Kabola i EU

0
Muškat momjanski postao je 18. hrvatsko vino sa zaštićenom oznakom izvornosti u EU. Tako je došlo naše vrijeme za posjet Momjanu i podrumu Marina Markežića Kabole. Momjan je slikovit gradić sa selima razasutim po...
pušipel

Pušipelovi trsovi prelaze županijske granice

0
Pušipel je vodeća sorte vinove loze u Međimurskoj županiji. David Štampar u ime društva vinogradara i vinara HORTUS CROATIAE Međimurje, međimurski župan Matija Posavec i izv. prof. dr. sc. Darko Preiner u ime Agronomskog...

Domaći destileri su na dobrom putu!

0
Miljenko Brigljević iz Velike Gorice bio je već iskusni destiler jer je obiteljsku destileriju Brigljević osnovao još 2002. godine, kad je, nakon što je godinama uspješno proizvodio rakije i likere, o čemu svjedoče i...

Uzgoj vinove loze na kiselim tlima

0
Vinovoj lozi najviše odgovaraju tla neutralne, blago kisele ili blago alkalne reakcije. Na kiselim tlima, prije sadnje vinograda, treba izvršiti popravljanje tla i odabrati otporniju loznu podlogu, dok će se kasnije velika pažnja morati posvetiti pravilnoj gnojidbi.

Vrhunska vina

0
Kako i sam naziv kaže, vrhunska vina po kakvoći spadaju u sam vrh vinarske proizvodnje i predstavljaju pravu osobnu kartu svake vinarske zemlje. Osobnu kartu po kojoj će se ona ne samo hvaliti, nego po kojoj će biti i prepoznatljiva.

Rezidba vinove loze

0
Životni ciklus vinove loze zahtjeva svakogodišnji rez kojim se regulira rast, rodnost, odnosno veličina i kakvoća grožđa te održavanje uzgojnog oblika. Loza se reže za vrijeme mirovanja, to je prikraćivanje jednogodišnjeg drva rozgve na...

Klonska selekcija vinove loze

0
Vinova loza je kultura čiji se uzgoj danas bazira na sortama koje su prikladne za određena uzgojna područja, ali i pojedine tehnologije proizvodnje. Svaka sorta vinove loze nastala je samo iz jedne sjemenke, iz koje je izrastao prvi trs. Svaki trs koji je nastao iz sjemenke je različit. Kod vinove loze koristi se tzv. vegetativno razmnožavanje kod kojeg se novi trsovi dobivaju iz vegetativnih dijelova (vegetativnih pupova), što znači da je svaki novi trs koji se dobije na ovaj način jednak ishodišnom trsu i ima istu genetsku osnovu (isti genom). Grupa (populacija) trsova koji su nastali na ovaj način u vinogradarskom smislu naziva se sorta. Ovakav način razmnožavanja u biološkom smislu nazivamo kloniranje.

Kako odabrati pjenušac?

0
Pjenušavo vino proizvodili su pa u njemu i uživali još stari Rimljani, o čemu govori rimski pjesnik zlatnog Augustova doba Virgilije. Osim tog spomena pjenušavog vina, nađene su prilikom arheoloških iskapanja čaše koje podsjećaju na današnje.
satanak ministrice, vinara i vinogradara

Održan sastanak s predstavnicima vinara i vinogradara

0
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je u nazočnosti ravnateljice Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Sandre Zokić i ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Darje Sokolić održala sastanak s predstavnicima regionalnih organizacija...

Širi se apopleksija vinove loze

0
Danas suvremenu vinogradarsku proizvodnju ugrožava potencijalna opasnost od unošenja žutice vinove loze iz skupine fitoplazmi stolbur (Bois noir = BN) i zlatne žutice (Flavescence dorée = FD), bakterijskog raka (Agrobacterium tumefaciens), te pojave apopleksije u mladim vinogradima. Njihov je značaj posljednjih godina u porastu, a opasnost povećava spoznaja da se mogu prenositi latentno (skriveno) zaraženim loznim cijepovima. U mnogim su vinogorjima širom Hrvatske u protekle tri godine otkriveni slučajevi sadnje zaraženih loznih cijepova sa svim navedenim patološkim poremećajima, a naknadno se takvi slučajevi ne mogu liječiti.

Podizanje vinograda u Primorju

0
Vinograd je dugogodišnji nasad koji bi se morao rentabilno koristiti najmanje 25 godina, u primorskim krajevima i desetak godina više. Stoga su poslovi od same pripreme terena do sadnje i njege u prvim godinama uzgoja od osobita značaja.

Uredimo podrum, bačve i pribor

0
Vrlo je važno urediti podrum, bačve, pribor, uoči berbe i prerade. Obvezno treba pregledati ispravnost strojeva - preše, crpke, runjače - muljače, crijeva i slično. Svo suđe koje ćemo koristiti u berbi treba biti besprijekorno čisto (kace, plastični sanduci, kante, brente, itd.).

Kvasac uzročnik kvarenja vina

0
Danas je već poznat velik broj mikroorganizama koji svojom prisutnošću u vinu utječu na organoleptička svojstva, kako u pozitivnom smislu tako i u negativnom. Od negativnih mikroorganizama osim bakterija i plijesni, zastupljene su i neke vrste kvasaca. Kvarenje se očituje u promjenama mirisa vina na plastiku, spaljeno, mokraću itd. Enolozi to nazivaju “brett“ mirisom. Pojava ovog kvasca češće je zabilježena u crnim vinima.