Vinogradarstvo

Vrijeme sadnje ovisi o klimatskim uvjetima, tipu tla i načinu proizvodnje sadnog materijala. Jednogodišnji cjepovi mogu se zapravo saditi od vremena njihova vađenja iz prporišta pa sve do kasnog proljeća. U lakim i propusnim tlima toplijega klimata sadnja se može obaviti tijekom jeseni i zime, ako to vremenske prilike dopuštaju, dakle, u onim područjima gdje nema opasnosti od jakih zimskih mrazeva. To se preporučuje zbog toga što korijen cijepa, kad nastupi toplije vrijeme, započinje s rastom i drugom aktivnošću.

Grožđe je grožđe, zar ne? Ipak nije tako jednostavno. Grožđe se prema namjeni dijeli na grožđe za proizvodnju vina, za konzumaciju u svježem stanju, za sušenje te za proizvodnju sokova, džemova, destilata, itd. Razlika između grožđa za potrošnju u svježem stanju i grožđa za proizvodnju vina prvenstveno je u izgledu. Stolno grožđe prije svega mora biti fizički privlačno, velikih bobica i grozdova, bez ili s malo jedva primjetnih sjemenki. Meso mora biti sočno i hrskavo, a kožica tanka i jedva osjetna u ustima. Također, grožđe mora moći izdržati dugo razdoblje skladištenja i transporta do potrošača.

Vrlo često nailazimo na vidljivo oboljele mlade trsove fitoplazmom ili drugim bolestima drva vinove loze (GTD -  Grapevine Trunk Diseases) čak dva mjeseca ili godinu dana nakon sadnje. Na zaraženom mladom trsu vidimo da...

U tradicionalnom smislu ovaj je proizvod rezultat vinifikacije na trsu ili nakon berbe prosušenog grožđa bez ikakvih dodataka. Posebno dugu tradiciju ovo vino ima u Dalmaciji.

Prva ovogodišnja kušanja i izložbe vina (primjerice 21. izložba mladih vina u Ludbregu) pokazala su da imamo dosta veliki broj vina s većim ili manjim ostatkom šećera. Takva vina s obzirom na ostatak neprovrela šećera svrstavamo u red polusuhih ili čak polu-slatkih vina.

Drvena bačva jedan je od najpoznatijih simbola vezanih uz proizvodnju vina. Ljudi se uglavnom toliko vežu uz svoje bačve i dozrijevanje vina u njima. Tako ih često i nakon upotrebe u podrumu zadržavaju pretvarajući...

Vinjak je jako alkoholno piće dobiveno destilacijom vina s ili bez vinskog taloga koje nakon destilacije dozrijeva u bačvi. Kao gotov proizvod mora sadržavati najmanje 37,5% vol. alkohola. Vinjak se uglavnom kao krajnji proizvod dobiva kupažiranjem vinjaka različitih godišta. Zbog odležavanja u bačvi otpuštanjem tanina dobiva zlatno žućkastu boju, a miris i okus daju lijepe, lepršave note vanilije i kokosa.

Vinova loza je biljka penjačica i traži naslon uz kojeg se penje i povija. Pri tome ima sposobnost prilagodbe na različite ampelotehničke zahvate, tako da se redovitim i usmjerenim rezom može podvrgnuti različitim uzgojnim oblicima i načinima uzgoja.

Djelomična defolijacija u zoni grožđa često je korištena ampelotehnička mjera u vinogradu. Glavni cilj joj je povećanje intenziteta sunčevog zračenja i cirkulacija zraka u zoni grožđa. Zahvatom utječemo i na smanjenje bujnosti, a time i relativne...

Dio vinogradara neugodno se iznenadio u rezidbi loze vidjevši „crnu rozgvu“, simptome zaraze uzročnikom bolesti poznate pod nazivom crna pjegavost (Phomopsis viticola) koji su nastali tijekom prošlog ljeta i u nekim vinogradima su jako...

Uz ovogodišnji smanjeni urod grožđa, a ujedno porast troškova, na domaće vinare pritisak je i zbog uvoza vina sumnjive kvalitete i podrijetla, a koja po dampinškim cijenama završavaju u trgovačkim lancima. Iz Udruge Graševina...

Među najvažniju (i neizlječivu) bolest koja posljednjih deset godine u Međimurju ugrožava uspješan uzgoj vinove loze ubrajamo zlatnu žuticu (Grapevine flavescence dorée). Bolest se aktivno prenosi zaraženim cjepovima ("skrivene zaraze"), a prirodni širitelj je...

Listovi u donjem djelu trsa zaklanjaju sunčevu svjetlost i toplinu. Odstranjivanjem iz zone grozda (pojas 25 – 30 cm visine) pospješujemo zriobu i preventivno umanjujemo mogućnost zaraze grozda biljnim bolestima. U kontinentalnoj Hrvatskoj s defolijacijom...

Životni ciklus vinove loze zahtjeva svakogodišnji rez kojim se regulira rast, rodnost, odnosno veličina i kakvoća grožđa te održavanje uzgojnog oblika. Loza se reže za vrijeme mirovanja, to je prikraćivanje jednogodišnjeg drva rozgve na...

Što utječe na kakvoću ili vrsnost vina, kako osigurati autentičnost i originalnost vina kao poljoprivrednoprehrambenog proizvoda. Kakvoću vina možemo definirati dvojako. S motrišta potrošača, kakvoća pojedinog vina ukupnost je svih njegovih svojstava koja ga čine prihvatljivim i poželjnim. S gledišta struke i znanosti, podrazumijeva se prirodan i skladan odnos kemijskog sastava i senzornih (osjetilnih-čulnih) svojstava vina, koji optimalno djeluju na ljudska osjetila i zdravlje.

Blagdanski su dani na pragu. Kako je običaj da svečani stol bude dosta bogatiji i privlačniji nego inače, posebice što se tiče vina, nužno se kvalitetno pripremiti, a upravo ovim prilogom nastoji vam se pomoći u pametnom izboru plemenite kapljice i putokazom kamo da pođete po nju. Naravno, dobre naslove i dobre adrese valja znati ne samo za sada, nego i za razdoblje od blagdana do drugog blagdana…