Vinogradarstvo

Grožđe je grožđe, zar ne? Ipak nije tako jednostavno. Grožđe se prema namjeni dijeli na grožđe za proizvodnju vina, za konzumaciju u svježem stanju, za sušenje te za proizvodnju sokova, džemova, destilata, itd. Razlika između grožđa za potrošnju u svježem stanju i grožđa za proizvodnju vina prvenstveno je u izgledu. Stolno grožđe prije svega mora biti fizički privlačno, velikih bobica i grozdova, bez ili s malo jedva primjetnih sjemenki. Meso mora biti sočno i hrskavo, a kožica tanka i jedva osjetna u ustima. Također, grožđe mora moći izdržati dugo razdoblje skladištenja i transporta do potrošača.

Prva ovogodišnja kušanja i izložbe vina (primjerice 21. izložba mladih vina u Ludbregu) pokazala su da imamo dosta veliki broj vina s većim ili manjim ostatkom šećera. Takva vina s obzirom na ostatak neprovrela šećera svrstavamo u red polusuhih ili čak polu-slatkih vina.

U tradicionalnom smislu ovaj je proizvod rezultat vinifikacije na trsu ili nakon berbe prosušenog grožđa bez ikakvih dodataka. Posebno dugu tradiciju ovo vino ima u Dalmaciji.

Vinjak je jako alkoholno piće dobiveno destilacijom vina s ili bez vinskog taloga koje nakon destilacije dozrijeva u bačvi. Kao gotov proizvod mora sadržavati najmanje 37,5% vol. alkohola. Vinjak se uglavnom kao krajnji proizvod dobiva kupažiranjem vinjaka različitih godišta. Zbog odležavanja u bačvi otpuštanjem tanina dobiva zlatno žućkastu boju, a miris i okus daju lijepe, lepršave note vanilije i kokosa.

Vinova loza je biljka penjačica i traži naslon uz kojeg se penje i povija. Pri tome ima sposobnost prilagodbe na različite ampelotehničke zahvate, tako da se redovitim i usmjerenim rezom može podvrgnuti različitim uzgojnim oblicima i načinima uzgoja.

Životni ciklus vinove loze zahtjeva svakogodišnji rez kojim se regulira rast, rodnost, odnosno veličina i kakvoća grožđa te održavanje uzgojnog oblika. Loza se reže za vrijeme mirovanja, to je prikraćivanje jednogodišnjeg drva rozgve na...

Blagdanski su dani na pragu. Kako je običaj da svečani stol bude dosta bogatiji i privlačniji nego inače, posebice što se tiče vina, nužno se kvalitetno pripremiti, a upravo ovim prilogom nastoji vam se pomoći u pametnom izboru plemenite kapljice i putokazom kamo da pođete po nju. Naravno, dobre naslove i dobre adrese valja znati ne samo za sada, nego i za razdoblje od blagdana do drugog blagdana…

Nekad su se u Hrvatskoj pjenušci, uglavnom oni jeftini, otvarali ponajviše radi pucnja pri izletavanju čepa iz butelje, uglavnom tek u ponoć da se dodatnom bukom obilježi prijelaz iz Stare u Novu godinu. Danas...

Zakonom o ekološkoj poljoprivredi i smjernicama za vinogradarsku proizvodnju upotreba konvencionalnih sredstava za zaštitu bilja gotovo je u potpunosti zabranjena. Na listi dopuštenih sredstava nalaze se tradicionalni vinogradarski fungicidi na bazi bakra i sumpora, međutim u nepovoljnim godinama oni ne osiguravaju dovoljnu zaštitu, a uz to količina bakra kao teškog metala je ograničena, i njegova upotreba bit će ubrzo u potpunosti zabranjena. Ostala dopuštena sredstva za zaštitu imaju bitno manju učinkovitost, te se proizvođači teško odlučuju za prelazak na ekološku proizvodnju zbog opravdane bojazni da neće moći rentabilno proizvoditi. Najučinkovitiji je način za rješenje ovog problema, koji nudi smjernice za ekološku vinogradarsku proizvodnju, uzgoj sorata otpornih prema gljivičnim bolestima.

Svi oni koji u jesenskom roku nakon berbe nisu obavili osnovnu gnojidbu NPK gnojivima, to svakako trebaju učiniti prije početka kretanja vegetacije, čim vremenske prilike dozvole, primjenom nekog NPK gnojiva s naglašenim sadržajem fosfora i kalija.

Što utječe na kakvoću ili vrsnost vina, kako osigurati autentičnost i originalnost vina kao poljoprivrednoprehrambenog proizvoda. Kakvoću vina možemo definirati dvojako. S motrišta potrošača, kakvoća pojedinog vina ukupnost je svih njegovih svojstava koja ga čine prihvatljivim i poželjnim. S gledišta struke i znanosti, podrazumijeva se prirodan i skladan odnos kemijskog sastava i senzornih (osjetilnih-čulnih) svojstava vina, koji optimalno djeluju na ljudska osjetila i zdravlje.

S obzirom na to da se svake godine iz tla odnose značajne količine kalija, kalcija, fosfora, dušika i ostalih hranjiva, potrebno ih je gnojidbom nadoknaditi. Unošenjem hranjiva preko tla ili preko lista (folijarno), osiguravamo vinovoj lozi brz rast i razvoj, održavamo ravnotežu, opseg i kvalitetu uroda, te općenito utječemo na zdravstveno stanje vinove loze.

Riječ 'održivo' od svoje prve upotrebe 1970-ih godina do danas bilježi eksponencijalan rast. Naročito nakon 2000. godine kad jača svijest o očuvanju prirode kroz koncept uravnoteženja ekonomske, društvene i ekološke održivosti. Ne samo kao...

Punjenje vina u boce predstavlja završnu fazu odnosno završetak svih postupaka s vinom (njege, dorade i stabilnosti vina ), a obuhvaća glavne radnje kao što su pranje boca, sterilizacija boca, punjenje stabilnog vina u bocu, čepljenje, etiketiranje te slaganje boca u transportnu ambalažu.

Za sve načine cijepljenja koji se obavljaju u proljeće (cijepljenje pod koru, cijepljenje na jezičac, proljetna okulacija i proljetna čip – okulacija), plemke se moraju uzeti u vrijeme mirovanja dok još u njima ne kolaju sokovi, ali ne u vrijeme jakih hladnoća, i čuvati dok u podlozi ne krenu sokovi.

Danas su bakreni fungicidi važan dio programa zaštite brojnih poljoprivrednih kultura diljem svijeta. Vrlo je važno njihovo korištenje za suzbijanje plamenjače, pjegavosti i ostalih bolesti vinove loze i drugih kultura. Zbog globalnog zagađenja tla teškim metalima, pa i ostacima bakra iz biljne proizvodnje, prisutan je trend smanjenja dozvoljene količine bakra po jedinici površine u jednoj proizvodnoj sezoni. Zbog toga se sve manje koriste stare formulacije i bakreni pripravci koji su primjenjivani u visokim dozama, te su se ispirali u tlo u velikim količinama.