Vinogradarstvo

U našim vinogorjima u rujnu je vrhunac sezone koju obilježava berba grožđa i početak proizvodnje vina. Cijele godine vinogradari su mukotrpno obavljali radove u vinogradu, štitili svoje trsove od bolesti i štetnika da bi...

Riječ 'održivo' od svoje prve upotrebe 1970-ih godina do danas bilježi eksponencijalan rast. Naročito nakon 2000. godine kad jača svijest o očuvanju prirode kroz koncept uravnoteženja ekonomske, društvene i ekološke održivosti. Ne samo kao...

Nekad su se u Hrvatskoj pjenušci, uglavnom oni jeftini, otvarali ponajviše radi pucnja pri izletavanju čepa iz butelje, uglavnom tek u ponoć da se dodatnom bukom obilježi prijelaz iz Stare u Novu godinu. Danas...

Sorta grožđa Solaris (Pravilnik o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze NN 25/2020.) definitivno je našla svoje mjesto  među standardnim sortama vinove loze na području Varaždinske županije. Manjih i većih vinograda zasađenim tom sortom,...

Zakonom o ekološkoj poljoprivredi i smjernicama za vinogradarsku proizvodnju upotreba konvencionalnih sredstava za zaštitu bilja gotovo je u potpunosti zabranjena. Na listi dopuštenih sredstava nalaze se tradicionalni vinogradarski fungicidi na bazi bakra i sumpora, međutim u nepovoljnim godinama oni ne osiguravaju dovoljnu zaštitu, a uz to količina bakra kao teškog metala je ograničena, i njegova upotreba bit će ubrzo u potpunosti zabranjena. Ostala dopuštena sredstva za zaštitu imaju bitno manju učinkovitost, te se proizvođači teško odlučuju za prelazak na ekološku proizvodnju zbog opravdane bojazni da neće moći rentabilno proizvoditi. Najučinkovitiji je način za rješenje ovog problema, koji nudi smjernice za ekološku vinogradarsku proizvodnju, uzgoj sorata otpornih prema gljivičnim bolestima.

Peta generacija obitelji Željka Kosa iz Nespeša kod Sv. Ivana Zeline njeguje stoljetnu vinsku tradiciju, a od ranih 90-ih godina, prije punih 30 godina, potpuno su se posvetili vinarstvu na 5 ha, a jedna...

U vinogradima se širi najštetnija bolest drva - apopleksija. Nakon katastrofalnih tuča u većem dijelu hrvatskih vinorodnih regija tijekom zadnjih nekoliko godina, sve više se širi apoplektično propadanje trsja ("eska"). Naročito je prisutna...

Prvi korak kod podizanja vinograda je odabir odgovarajuće lokacije, odnosno položaja. Prilikom odabira položaja valja uzeti u obzir više različitih čimbenika koji utječu na klimu pojedinog područja. Čimbenici koji utječu na klimu pojedinog područja su...

S obzirom na to da se svake godine iz tla odnose značajne količine kalija, kalcija, fosfora, dušika i ostalih hranjiva, potrebno ih je gnojidbom nadoknaditi. Unošenjem hranjiva preko tla ili preko lista (folijarno), osiguravamo vinovoj lozi brz rast i razvoj, održavamo ravnotežu, opseg i kvalitetu uroda, te općenito utječemo na zdravstveno stanje vinove loze.

Žutilo vinove loze je vrlo opasna bolest koja postaje sve veća prijetnja hrvatskom vinogradarstvu. Uzrokuju je mikroorganizmi smješteni u žilnom staničju floema, stanične strukture slične bakterijama, ali bez čvrste stijenke. Kad se uzročnici ove bolesti...

Punjenje vina u boce predstavlja završnu fazu odnosno završetak svih postupaka s vinom (njege, dorade i stabilnosti vina ), a obuhvaća glavne radnje kao što su pranje boca, sterilizacija boca, punjenje stabilnog vina u bocu, čepljenje, etiketiranje te slaganje boca u transportnu ambalažu.

U Gospodarskom listu od 1.veljače 2020. objavljen je prvi dio teksta o rezidbi vinove loze u kojem su navedena opća pravila rezidbe. Taj tekst možete pronaći u Digitalnoj kolekciji 2016. - 2020. godine na...

Siva plijesan grožđa koju uzrokuje polifagni kozmopolit Botrytis cinerea, jedna je od rijetkih bolesti vinove loze koja pored izravnih šteta na količini uroda uzrokuje i neizravne posljedice na kakvoću mošta, odnosno vina. Uzročnik Botrytis cinerea...

Cvatnja vinove loze jedna je od najvažnijih fenofaza u razvoju vinove loze. Cvatnja omogućuje oplodnju cvjetića vinove loze, što je preduvjet za urod grožđa. Cvatnja vinove loze, odnosno otvaranje razvijenog cvijeta, započinje savijanjem vrhova...

Svi oni koji u jesenskom roku nakon berbe nisu obavili osnovnu gnojidbu NPK gnojivima, to svakako trebaju učiniti prije početka kretanja vegetacije, čim vremenske prilike dozvole, primjenom nekog NPK gnojiva s naglašenim sadržajem fosfora i kalija.

Za sve načine cijepljenja koji se obavljaju u proljeće (cijepljenje pod koru, cijepljenje na jezičac, proljetna okulacija i proljetna čip – okulacija), plemke se moraju uzeti u vrijeme mirovanja dok još u njima ne kolaju sokovi, ali ne u vrijeme jakih hladnoća, i čuvati dok u podlozi ne krenu sokovi.