Svi znamo da je ukusno sitno voće poput jagoda, borovnica ili malina prava riznica vitamina. U vašem vrtu zaslužuju sasvim posebno mjesto, a samim time i njegu. 

U domaćem vrtu možemo uzgojiti veliku količinu bobičastog voća na maloj površini koje možemo konzumirati zamrznuto u kasnoj zimi ili od njega napraviti marmeladu i sokove. 

Obiteljski vrt s bobičastim voćem trebao bi biti dimenzija 7 x 7 m ili veći ako želite posaditi različite vrste jagodičastog voća čiji prinos zadovoljava vaše potrebe.

Stvorimo uvjete za gredicu bobičastog voća

Prvi je uvjet osunčani položaj. Bobičasto voće nikada se ne smije saditi na sjenovitoj lokaciji kao nisko raslinje ili iza zgrada. Grmovi moraju biti posađeni na mjestu s dovoljno svjetlosti i prostora. Tlo za bobičasto voće mora biti meko, pomalo kiselo i humusno. Bobičasto voće nikada se ne sadi u tvrdom glinovitom tlu i bitno mu je osigurati dovoljno, ali ne i previše vode.

Bez vode  biljke bi uvele tijekom vrućih ljetnih dana kada ih većina počinje dozrijevati. Biljke najprije slabo rastu zbog neodgovarajućih uvjeta rasta. Malo je zemljišnih i bočnih rodnih izdanaka. Iduće godine biljke bujno cvatu te su prekrivene brojnim plodovima i listovima, dok se u trećoj godini osuše. Proces odumiranja još se brže manifestira kod jagoda.

Kako saditi bobičasto voće?

Bobičasto voće najbolje je saditi u redove. Time si olakšavate održavanje prostora ispod grmova u koji stalno prodire korov. Grmove možete saditi na foliji protiv korova, što vam znatno olakšava posao. Sadnjom u redove omogućujemo i protok zraka između grmova, što pomaže u održavanju suhih i prozračenih grmova.

Redove sadnica koje imaju isti vijek trajanja ili trebaju podršku u uzgoju sade se zajedno. Time osiguravamo istodobnu obnovu nasada, što je iznimno bitno kod bobičastog voća. Zajedno se sade i redovi sadnica koje moramo pokrivati, tj. prikladno zaštititi (mreže), od ptica koje odnose plodove.

Bobičasto voće možemo saditi i kao živu ogradu. Za to su vrlo prikladni crni ribiz i aronija, zato što njihovi plodovi ne privlače nepozvane berače, a grmovi lijepo rastu u ograničenom broju. A može se uzgajati i na balkonima u posudama (maline, borovnice…) ili u visećim posudama (jagode). 

Jagodama, voću i povrću potrebne su hranjive tvari

Jagode i ostalo voće i povrće zahtjevni su u vezi s dohranom. Plodovi će biti sočni i bogati antioksidansima i vitaminima jedino ako osigurate kvalitetne hranjive tvari koje su im prilagođene. Za veće površine tlo ćemo u jesen pripremiti najboljim 100 % organskim gnojivom Plantella Organikom ili Biogrenom.

Uzgoj jagoda
Jagode zasađene na raznim razinama
Jagode uzgojene uz potporanj

Na gredicama za jagode, maline, kupina i sl. najbolje je upotrijebiti 1 kg Plantella  gnojivo za jagode. Za idealnu ishranu biljke gnojimo tri puta godišnje: prvi put na početku cvatnje (u travnju), drugi put tijekom vegetacije (prije početka bojenja plodova), a treći put tjedan dana nakon berbe. Gnojivo jednostavno rasporedimo oko biljaka, zagrabljamo u zemlju i zalijemo vodom. Gnojimo u količini od 50 g / m².

Na većim površinama kompletnog vrta od 100 m² najbolje je upotrijebiti Plantella vrtlarsko gnojivo od 3 kg. Riječ je o kompleksnom brzodjelujućem gnojivu koje sadrži sva hranjiva i minerale, posebno visok udio dušika za intenzivan rast i formiranje ploda te magnezij za kvalitetu ploda. Tako se biljkama u vrtu, voćnjaku, travi i cvijeću osiguravaju sve potrebne hranjive tvari za obilat prinos ukusnog voća, bujnu rast i  cvjetanje.

Ukrasni vrt
Ukrasni vrt u kojem je u prvom planu tamnolisna bazga

Za idealnu ishranu u ukrasnom vrtu kraljici vrta – ruži dodajemo Plantella gnojivo za ruže kod sadnje, zatim u rano proljeće te dodatno u svibnju i kolovozu. Gnojivo se jednostavno rasporedi oko biljaka, zagrablja u zemlju i zalije vodom. Gnojimo u količini od 30 – 50 g/ m². Isto važi i za četinjače. Žućenje starijih grana kod četinjača ukazuje na nedostatak magnezija. Za gnojidbu je stoga najbolje Plantella Mineralno gnojivo za četinjače koje sadrži i magnezij.

Stručni savjetnik za Plantellu Milica Sekulić, bacc. ing. agr.

Unichem Agro d.o.o.

Savjetujte se s nama!!!! 092 194 1694

info@plantella.hr

Prethodni članakKako organizirati ekstenzivni voćnjak?
Sljedeći članakDroneDays 2023: najiščekivaniji događaj posvećen dronovima u regiji!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.