Kukuruz za silažu čitave stabljike najzastupljenija je krmna kultura kod svakog poljoprivrednog proizvođača mlijeka i mesa. Za razliku od suhog zrna kukuruza, kukuruzna silažna masa nije tržna roba. Svaki je poljoprivrednik proizvodi isključivo za potrebe na svom gospodarstvu. U ekstremnim godinama, kakva je zbog suše bila prošla, ili kod nekih drugih poremećaja, kukuruzna silaža redovito je tražena voluminozna krma koju je gotovo nemoguće nabaviti na tržištu. Situacija će se uskoro vjerojatno promijeniti i u Hrvatskoj, jer se u svijetu od biomase proizvodi bioplin koji se koristi (proizvodnja obnovljivih izvora energije), a jedna od sirovina je upravo silažna masa kukuruza.

Velik je izbor hibrida kukuruza, različitih osobina i duljine vegetacije namijenjenih proizvodnji silaže od čitave stabljike kukuruza.

Visina i kakvoća prinosa

Poznavanje duljine vegetacije odabranog hibrida direktno utječe na visinu i kakvoću prinosa. Ukoliko odaberemo prerani hibrid, postići ćemo manji prinos. Kod odabira prekasnog hibrida, kvaliteta silažne mase bit će niža radi premalog učešća zrna. Prinos jako ovisi o postignutom sklopu (broj biljaka po jedinici površine) i svaka oplemenjivačka tvrtka daje preporuku optimalnog sklopa za svaki pojedini hibrid. Kod uzgoja kukuruza namijenjenog proizvodnji silaže od čitave stabljike, gustoće trebaju biti 10% veće u odnosu na proizvodnju kukuruza za zrno. U praksi se često događa da je posijan premali broj zrna po jedinici površine, što ima za posljedicu manji prinos. Rjeđi su slučajevi pregustog sklopa. U tim slučajevima, klipovi kukuruza se slabije razviju, učešće zrna u masi je premalo, pa je i kvaliteta silaže manja. Za visinu prinosa presudna je agrotehnika, zatim vrsta i tip tla, hibridna svojstva te vremenski uvjeti kroz vegetaciju. Još uvijek je kod većine poljoprivrednika nepoznata opskrbljenost tla hranjivima, a jedino kvalitetna analiza tla nudi mogućnost planiranja gnojidbe potrebne za postizanje planiranog prinosa. Prosječan prinos silažne mase od čitave stabljike kukuruza u našim uvjetima proizvodnje kreće se u velikom rasponu ovisno o ranije navedenim čimbenicima. Prosjek prinosa je 55-60 t/ha, osim u ekstremnim godinama kakva je bila prošla, kad su prosječni prinosi bili i dvostruko niži.

Kvalitetna silaža

Poljoprivrednim proizvođačima koji se bave stočarskom proizvodnjom u interesu je imati što kvalitetniju silažu. Ukoliko prijevremeno započnemo silirati, u silažnoj masi bit će manje zrna, a to znači i manje energije. Prilikom prekasnog siliranja, prenizak sadržaj vode u masi otežava sabijanje mase. Osim o suhoj tvari, kvaliteta silažne mase ovisi i o učešću zrna, lista i stabljike u ukupnoj silažnoj masi: u silažnoj masi treba biti 40-50% zrna i 20-30% listova. Prilikom ubiranja silažnog kukuruza moramo voditi računa o visini reza (optimalna je 25 cm). Ukoliko silažni kombajn odreže stabljiku kukuruza na 40 cm ili čak više od tla, umanjit će prinos silažne mase za otprilike 5%, a porast će njena probavljivost. Češće se događa da je visina reza niža od optimalne. Tada s prenisko odrezanom stabljikom unosimo u silos čestice zemlje, time i uzročnike kvarenja. Na kraju, moramo voditi računa i o dužini sječke. Kraći rez omogućuje bolje gaženje i sabijanje biljne mase, ali iziskuje više energije radnog stroja. Osim potpunog reza biljne mase, za kvalitetu kukuruzne silaže važno je da je silokombajn opremljen procesorom za rezanje, gnječenje i otvaranje svakog kukuruznog zrna (“corn-cracker”). Takva silažna masa bolje se konzervira, a životinje je bolje probave. Sve navedeno utječe na prinos i kvalitetu silažne mase. Vrlo često svi uvjeti nisu mogli biti zadovoljeni, pa se tada koriste mikrobiološki pripravci (inokulanti) i prilikom izračuna troškova proizvodnje kukuruzne silažne mase moramo dodati trošak njihove primjene.

Troškovi

Navedeni parametri kalkulacije koji čine troškove, osim obračuna mehanizacije, iz ovogodišnjih su tvorničkih cjenika (bez obračunatog PDV-a, mogućih marži ili rabata), a čine ih mineralna gnojiva Petrokemije Kutina s odgovarajućim količinama, trošak zaštite od korova, koji čini prosjek nekoliko različitih varijanti herbicida za različite okolnosti koje su moguće (zaštita od korova poslije sjetve, a prije nicanja, nakon nicanja kukuruza i korova u vrlo ranim fazama i slično u nešto kasnijoj fazi ili split aplikaciji), te trošak sjemena koji je prosjek više ovogodišnjih tvorničkih cjenika i cjenovnih grupa hibrida. Poljoprivrednici govedarske specijalnosti prilikom gnojidbe koriste organsko gnojivo s vlastitih farmi u različitom stanju (kruti ili tekući) i u različitim količinama po jedinici površine, pa te vrijednosti nisu uvrštene u kalkulaciju, ali ih treba uvažiti prilikom izračuna potrebnih količina hranjiva za postizanje planiranog prinosa.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDvobojna torta
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.