Vlasnici poljoprivrednih zemljišta mogu biti fizičke i pravne osobe, ali i Republika Hrvatska. Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a bez poljoprivrednog zemljišta je nemoguće ostvariti kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju.
Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine koje su u katastru po načinu uporabe opisane kao: vrtovi, oranice, livade, vinogradi, pašnjaci. Nadalje maslinici, voćnjaci, ribnjaci, trstici i močvare te drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivrednim zemljištem mogu raspolagati njegovi vlasnici pa tako poljoprivrednim zemljištem u svom vlasništvu može raspolagati i Republika Hrvatska.
Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države podrazumijeva zakup, zakup za ribnjake, zakup zajedničkih pašnjaka, privremeno korištenje. Nadalje, zamjenu, prodaju, prodaju izravnom pogodbom, davanje na korištenje izravnom pogodbom, razvrgnuće suvlasničke zajednice. Također osnivanje prava građenja i osnivanje prava služnosti. Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju ,,Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države“. U daljnjem tekstu: Program raspolaganja.
Na prijedlog načelnika ili gradonačelnika, Program raspolaganja donosi općinsko ili gradsko vijeće za svoje područje. Uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva poljoprivrede (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Mišljenje za Grad Vlasnici poljoprivrednih zemljišta mogu biti fizičke i pravne osobe, ali i Republika Hrvatska. Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a bez poljoprivrednog zemljišta je nemoguće ostvariti kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju. Zagreb daje skupština Grada Zagreba uz suglasnost Ministarstva. Jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države prije donošenja Programa raspolaganja, na koji je suglasnost dalo Ministarstvo.
Natječaji za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države
Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se prodati na temelju javnog natječaja. Osim ribnjaka, zajedničkih pašnjaka, komasiranih, arondiranih površina poljoprivrednog zemljišta, poljoprivrednog zemljišta koje graniči s građevinskim područjem te osobito vrijedno obradivog (P1) i vrijedno obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta. Osobito vrijedno obradivo i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se samo iznimno prodati. I to pod uvjetima propisanim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Javnim natječajem mogu se prodati katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države čija je površina do 10ha u kontinentalnom području. Također, i površine do 1 ha u priobalnom području.
Jedan kupac može na području RH kupiti poljoprivredno zemljište u vlasništvu države, maksimalno do 50ha u kontinentalnom i do 5ha u priobalnom području. U maksimalnu površinu se uračunavaju sve površine državnog poljoprivrednog zemljišta koje je jedna fizička ili pravna osoba kupila po natječajima provedenim do stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Odnosno do 9. ožujka 2018.
Odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Na čijem se području zemljište nalazi uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva, odnosno Grada Zagreba uz suglasnost Ministarstva.
Tekst javnog natječaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države objavljuje se na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici jedinice lokalne samouprave u trajanju od 30 dana. Informacija o natječajima objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi.
Sudionik javnog natječaja za prodaju dužan je uz svoju ponudu priložiti i potvrdu jedinice lokalne samouprave o podmirenju svih obveza s osnove korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Također potvrdu Porezne uprave o podmirenju svih obveza s osnove javnih davanja, očitovanje nadležnog državnog odvjetništva da se protiv njega ne vodi postupak zbog predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta, izjavu da nema duga s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta na području Republike Hrvatske, izjavu o površinama poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je kupio po provedenim natječajima.
Uz navedenu dokumentaciju sastavni dio ponude je i Gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta. Gospodarski program se podnosi na propisanom obrascu. Treba sadržavati podatke o podnositelju ponude, opisu gospodarstva, vrsti poljoprivredne proizvodnje kojom se na zemljištu namjerava baviti. Nadalje lokalitetu zemljišta, podatke o planiranim investicijama te posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji. Odluku o izboru najpovoljnije ponude na javnom natječaju za prodaju donosi općinsko ili gradsko vijeće na čijem se području zemljište nalazi. Odluku donosi na prijedlog Povjerenstva za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva, odnosno odluku donosi Gradska skupština Grada Zagreba uz suglasnost Ministarstva.
Rokovi za žalbe i izdavanje mišljenja
Županija je dužna dati mišljenje u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije. Ako ne izda mišljenje u navedenom roku smatra se da nema primjedbi. Ministarstvo je dužno dati suglasnost u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije. Odnosno u istom je roku dužno dati obrazloženje o razlozima odbijanja davanja suglasnosti.
Na temelju odluke o izboru najpovoljnije ponude općinski načelnik, odnosno gradonačelnik u ime RH i ponuditelj sklapaju ugovor o prodaji u pisanom obliku. Prije potpisivanja ugovora, nacrt ugovora o prodaji dostavlja se na prethodno mišljenje o pravnoj valjanosti županijskom državnom odvjetništvu. Na čijem se području nalazi poljoprivredno zemljište koje je predmet prodaje. Mišljenje o pravnoj valjanosti županijsko državno odvjetništvo dužno je dati u roku od 30 dana od zaprimanja nacrta ugovora i potrebne dokumentacije. Ako nadležno državno odvjetništvo izda negativno mišljenje, ugovor o prodaji se ne može sklopiti. Ugovor o prodaji poljoprivrednog zemljišta treba sadržavati odredbe kojima se određuje predmet prodaje, visina, rok i način plaćanja kupoprodajne cijene te razloge raskida ugovora. Kupac je dužan kupoprodajnu cijenu platiti jednokratno u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora.
Ako ste kupili poljoprivredno zemljište u vlasništvu države, ne možete ga otuđiti u roku od deset godina od dana sklapanja ugovora o prodaji niti ga smijete dati u podzakup. Zabrana otuđenja i pravo prvokupa upisuju se u zemljišne knjige istodobno s upisom vlasništva kupca. Želite li nakon deset godina prodati zemljište prvo ga trebate ponuditi Republici Hrvatskoj koja ima pravo prvokupa po tržišnoj cijeni. Ako Ministarstvo ne prihvati vašu ponudu i ne iskoristi pravo prvokupa, predmetno zemljište ne možete prodati po cijeni koja je niža od one koju ste ponudili Ministarstvu. 
