Neprilike s raznim kukcima obično povezujemo s toplim mjesecima, no svjedoci smo da se sezona u kojoj nam dosađuju poprilično produljila. Tako nije rijetkost da nam pokoji komarac dosađuje u kasnu jesen, pa čak i zimi. Slično je i s drugim kukcima jer su zime postale blaže, pa oni nastavljaju sa svojim aktivnostima. Ponajviše glavobolje nam zadaju komarci, muhe, krpelji, mravi, buhe… Zuje, pužu po nama, ulaze u kuću, hodaju po hrani, nastanjuju se posvuda i razmnožavaju. Neki od njih i bodu te mogu prenijeti neke bolesti što je još jedan od razloga zašto bismo ih trebali potjerati iz svoje blizine.

Mnogo je načina da se riješimo ovih dosadnih napasnika, no ovdje ćemo govoriti o neškodljivim, jednostavnim i prirodnim pripravcima – repelentima koji se lako spravljaju i uvijek nam mogu biti pri ruci.

OGLAS

Repelenti

Ukratko, repelenti su tvari koje svojim mirisom, ponekad i okusom odbijaju kukce. Postoje sintetski repelenti koji sadrže razne kemijske spojeve. Obično su veoma učinkoviti, no mogu izazivati iritacije pa čak biti i otrovni. S druge strane, prirodni repelenti mnogo su blaži i prihvatljiviji i za nas i za prirodu. Za izradu takvih pripravaka možemo koristiti svježe ili sušene dijelove biljaka, ali i njihova eterična ulja te ocat i neka bazna ulja.

Ocat svojim mirisom odbija mnoge kukce, pa ga možemo upotrijebiti na mjestima gdje dolaze i/ili obitavaju. On im neće naškoditi, samo ih zbog prodornog, neugodnog mirisa može odvratiti od tog mjesta. Ocat brzo hlapi pa češće trebamo ponoviti postupak. Možemo ga koristiti nerazrijeđenoga, ali i razrijeđenoga s vodom u omjeru 1:1. Prema želji možemo dodati i eterična ulja. Ocat možemo upotrijebiti u prskalici ili ga nanesemo na željenu površinu. Dobra zamisao je i njime namočiti spužvu, jer će se tako dulje zadržati, tj. sporije će hlapiti.

Biljke su vrlo korisne u odvraćanju neželjenih kukaca jer su mnoge od njih intenzivnoga mirisa. Možemo upotrijebiti svježe ili osušene biljke, čajeve, ekstrakte, hidrolate i eterična ulja. Eterična ulja uglavnom najbolje djeluju jer su koncentrirana. Radi li se o otvorenome prostoru, možemo boraviti uz biljke čiji miris kukci općenito ne vole; to su orah, bazga, metvica, pelin, lavanda,bosiljak, ružmarin, eukaliptus itd. Ako ih nemamo, svakako bi ih bilo dobro posaditi. Kako bi miris bio intenzivniji, biljku trebamo povremeno protresti i/ili joj protrljati listove.

Ulje neema odbija kukce i obično ga ne koristimo samog već ga s eteričnim uljima dodajemo u druga bazna ulja za mirisno ulje za tijelo.

Važne napomene

Pri korištenju eteričnih ulja trebamo biti oprezni. Ona su koncentrirana i jaka te ih nikada ne smijemo nanositi na kožu nerazrijeđena. Koristimo ih u vodi, alkoholu ili uljima. Kako eterična ulja razmjerno brzo ishlape (osobito po vrućinama), pripravke ih češće koristiti – otprilike svaka 2 do 3 sata ili prema potrebi.

Kada pripravak prvi puta nanosimo na kožu, trebali bismo ga najprije isprobati tako da sasvim malu količinu stavimo na unutarnju stranu podlaktice kako bismo vidjeli kako nam koža reagira. Ako se javi svrbež, peckanje i/ili crvenilo to je znak da nam neki sastojak ne odgovara te pripravak ne bismo trebali koristiti na koži. Umjesto toga, možemo ga upotrijebiti, primjerice za prskanje mjesta ili prostorije gdje boravimo.

Eterična ulja nadražuju sluznice, pa trebamo pripaziti da pripravke ne koristimo u blizini oči i usta. Mala djeca i bebe imaju jako nježnu i osjetljivu kožu, pa je za njih najsigurnije koristiti hidrolate jer su mnogo blaži.

Trebamo znati da većina kućnih ljubimaca baš neće biti oduševljena eteričnim uljima, jer su im mirisi preintenzivni. Ako tretiramo prostorije i ležajeve, ljubimci će ih izbjegavati. Mačkama su neka ulja toksična (osobito metvica i ružmarin), pa ih ne koristimo. Stoga je kod jačih napada buha najbolje potražiti savjet veterinara.

Najbolji odabir protiv dosadnih napasnika

Razni kukci dosađuju nam na otvorenome, a ni u kući nismo mirni jer često ni mrežice na prozorima i vratima nisu dovoljne da spriječe ulazak najrazličitijih kukaca. Ovdje donosimo pregled najčešćih kukaca s kojima se moramo boriti te najdjelotvornija prirodna sredstva koja ih odbijaju.

Uvijek je korisno poprskati štokove prozora i vrata, prostorije te mjesta gdje se najčešće zadržavaju jedine vrste kukaca. Većina ne voli mirise octa i agruma, pa štokove možemo poprskati octom ili protrljati koricom limuna, naranče ili drugih citrusa. Kako bismo ih odvratili dobro je što češće uključiti difuzer, a na police i u ormare staviti mirisne vrećice.

Komarci ne vole miris octa i češnjaka. Za spravljanje spreja i ulja možemo upotrijebitieterična ulja citronele, limunske trave, ružmarina, bosiljka, metvice, lavande, limunskog eukaliptusa i geranija. Ose i stršljeni ne vole miris eteričnih ulja kao što su metvica, citronela, limunska trava, klinčić i geranij.

Muhe, obade i razne mušice odbija miris lavande, ružmarina, bosiljka, metvice, čajevca, eukaliptusa i klinčića. Krpelje odbijaocat, ulje neema,eterična uljalavande, geranija, ružmarina, limunskog eukaliptusa i cedra.Na mjestima gdje mravi ulaze u kuću možemo upotrijebitiocat, eterična ulja kao što sumetvica, čajevac, limunska trava, eukaliptus, klinčić,pačuli. Ondje možemo obilno posipati začine u prahu: ljutu papriku, papar, češnjak, cimet ili klinčić. Buhe i grinje ne podnoseocat, ulje neema te eterična ulja klinčića, cedra, metvice, lavande, ružmarina, limunske trave i pačulija. Moljce privlači suha hrana poput sjemenki i žitarica (osobito brašna) te odjeća (osobito pamuk, lan, vuna). Najdjelotvornija eterična ulja su lavanda, citronela, cedar, klinčić i pačuli. Pauci ne vole miris metvice, lavande, čajevca, eukaliptusa.

Mirisne vrećice

Ove platnene vrećice istovremeno su lijepe i praktične. U njih stavljamo osušeni biljni materijal prema ukusi i potrebi. Najčešće je to lavanda, klinčići, narančinu kora, komadići ili kolutići cedra. Kada miris oslabi, komadić cedra lagano pobrusimo brusnim papirom, a vrećice možemo pokapati odabranim eteričnim uljima. Možemo ih objesiti negdje u prostoriji i u ormarima, staviti ih u ladice i na police.

Mirisne vrećice s lavandom (Foto: Pixabay)

Možete sami napraviti i svoj sprej u bočici koja uvijek može biti pri ruci, pa možemo poprskati sebe i prostor u kojem boravimo. Također vrlo je praktična za boravak u vrtu ili bilo gdje u prirodi.

Sastojci: bočica s raspršivačem od 100 ml; 50 mlvode (po mogućnosti destilirane); 40 ml medicinskoga alkohola; 30 kapi eteričnih ulja prema izboru.

U bočicu najprije ulijemo alkohol i ulja te sve dobro protresemo. Alkohol dodajemo kako bi se u njemu otopila eterična ulja. Potom ulijemo vodu i sve dobro promućkamo. Prije svakog korištenja bočicu dobro protresemo. Ako nemamo alkohol, dodajemo istu količinu vode. Također, možemo dodati i malo octa.

Bočica s raspršivačem foto:Shutterstock

Mirisna ulja za tijelo

Mirisno ulje istovremeno njeguje kožu i odbija kukce. Prednost ovakvih ulja je što eterična ulja ponešto sporije hlape pa im se miris dulje zadržava. Bazno ulje, kao i eterična ulja biramo prema ukusu i potrebi. Tako je primjerice bademovo ulje prikladno za sve tipove kože, kokosovo ulje se brzo upija i nije jako masno, maslinovo ulje prikladno za suhu i zrelu kožu, dok ulje neema odbija kukce. Gusta ili skrutnuta ulja (poput kokosovoga) lagano zagrijemo da postanu tekuća, dodamo odabrana eterična ulja. Posudu ili bočicu zatvorimo i dobro promućkamo. Također, uljne pripravke promućkamo prije svakog korištenja. Sastojci: bočica ili posudica od 100 ml; 90 ml baznoga ulja; 35 kapi eteričnih ulja prema ukusu

Mirisna ulja za tijelo (Foto: Pixabay)

Difuzor

Difuzor je aparat koji omogućava da se eterična ulja šire po jednoj ili više prostorija. Biramo eterična ulja koja nam odgovaraju mirisima, a istovremeno odbijaju kukce. Češćim korištenjem ovoga aparata smanjujemo mogućnost dolaska i zadržavanja komaraca, muha, grinja, moljaca, paukova.

Difuzor (Foto: Pixabay.com)

Naslovna foto: Shuttertsock

Prethodni članakSadašnji model upravljanja krizom oko afričke svinjske kuge nije dobar
Sljedeći članakRak kože: jednostavne mjere opreza koje doslovno spašavaju život
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje