Ubrzani način života, nagomilani stres i umor često vode do nesanice. Prije nego posegnemo za tabletama za smirenje i spavanje, vrijedi iskoristiti pomoć iz prirode.

Postoje mnoge biljne vrste koje svojim djelovanjem ublažavaju stres, opuštaju tijelo i duh te pospješuju dobar san. Najpoznatija među njima je Lavanda (Lavandula angustifolia Mill.) – višegodišnji polugrm iz porodice usnatica.

Koristi se još od davnina zbog svojih ljekovitih svojstava. Podrijetlom je s Mediterana odakle se proširila svuda po svijetu. Lavanda se uzgaja zbog cvijeta i eteričnog ulja koji imaju brojne dobrobiti na čovjekovo zdravlje. Osušeni cvijet sadrži 2-4 % eteričnog ulja. Glavna komponenta ulja je linalil acetat, a sadrži još i linalol, geraniol te u manjim količinama pinen, borneol, cineol, kumarin i dr. Zbog svog sastava djeluje umirujuće, a može se koristiti na različite načine.

Čaj od lavande jednostavno se priprema; dvije žličice suhih cvjetova lavande prelije se proključalom vodom i ostavi deset minuta da odstoji. Može se još zasladiti medom i piti do dva puta dnevno. Za bolji san moguće je koristiti i hidrolat lavande tako da se poprska po jastuku prije spavanja, a u nedostatku hidrolata može se staviti vrećica s osušenim lavandinim cvjetovima pokraj kreveta. Izvrsno djeluje i kupka prije spavanja u koju se nakapa nekoliko kapi eteričnog ulja koja će opustiti mišiće te mirisom otjerati uznemirenost.

Rimska kamilica (Chamaemelum nobile L.,Anthemis nobilis L.) je jednogodišnja zeljasta biljka, nadaleko poznata po ljekovitosti.

Uzgaja se zbog cvijeta i eteričnog ulja diljem svijeta u umjerenoj vlažnoj i toploj klimi. Naziv joj potječe od grčkih riječi kamai – pri zemlji i melon – jabuka jer cvijet ima ugodan i blag miris koji podsjeća na jabuku. Kamilica se ne upotrebljava samo u narodnoj medicini već je sastavni dio i konvencionalne medicine. Pomaže kod mnogih bolesti i tegoba, između ostaloga izvrsna je biljka za smirenje i nesanicu. Opušta cijelo tijelo te smiruje tkiva i mišiće. Čest je sastojak u mješavinama – biljnim lijekovima za bolji san. Čaj od kamilice je svugdje prepoznat kao iznimno blag i djelotvoran, ne stvara ovisnost stoga se može koristiti i za suzbijanje nesanice kod djece.

Priprema čaja: Jedna čajna žličica suhih cvjetova kamilice prelije se sa 2 dl uzavrele vode, ostavi 5 minuta da odstoji zatim procijedi i pije, najbolje bez šećera.

Matičnjak (Melissa officinalis L.) često nazivan melisa ili pčelinja trava višegodišnja je zeljasta biljka iz porodice usnatica.

Samoniklo raste uz potoke i rubove listopadnih šuma no većinom se plantažno uzgaja kako bi se zadovoljila potreba za njim. List matičnjaka sadrži eterično ulje, vitamine i gorke tvari. Koristi se u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Matičnjak je izrazito ljekovit; liječi želučane probleme, probavne smetnje, mučnine i loš apetit. Pomaže u suzbijanju glavobolje jer ima blagotvoran učinak na živčani sustav. Poboljšava raspoloženje u domu i uredu ako se nakapa nekoliko kapi eteričnog ulja na aroma lampu. Liječi nesanicu, napetost i stres te otklanja tjeskobu i depresiju. Može se koristiti sam ili u kombinaciji s drugim biljkama.

Čaj od matičnjaka: tri jušne žlice matičnjaka preliju se litrom vrele vode potom se čaj ostavi da odstoji poklopljen deset minuta. Procijedi se i pije po potrebi.

Valerijana (lat. Valeriana officinalis L.) ili odoljen je višegodišnja zeljasta biljka koja nastanjuje vlažnija staništa pored potoka i rijeka te rubove šuma.

Pretežito se koristi valerijana iz uzgoja. Ime je valerijana dobila po latinskoj riječi valere što znači biti dobro, biti zdrav. Kod valerijane koristi se korijen (Valerianae radix) koji je dosta neugodnog mirisa. Sadrži eterično ulje, smole, glikozide, valerijansku i izovalerijansku kiselinu. Zbog svojeg umirujućeg djelovanja na moždani i živčani sustav koristi se još od 19. stoljeća kao prirodni sedativ. Najčešće se upotrebljava protiv nesanice umjesto tableta za spavanje jer ne stvara ovisnost ni mamurluk. Učinak valerijane nije brz, potrebno ju je konzumirati i više tjedana dok se pokažu rezultati. Na tržištu postoje brojni pripravci od valerijane ali ih je moguće napraviti i u kućnoj radinosti.

Tinktura od valerijane – Stavi se 50 grama usitnjenog korijena valerijane u litru 40-postotnog alkohola i ostavi da stoji deset dana. Nakon proteklog vremena procijedi se, nalije u boce i dobro zatvori. Uzima se 50 kapi (s kockom šećera) kod ubrzanog rada srca, protiv želučanih bolova, iscrpljenosti i nesanice. Prije korištenja potrebno se posavjetovati s liječnikom.

Čaj od valerijane – stavi se dva do tri grama korijena valerijane na 2 dl vruće vode i nakon 20 minuta se procijedi. Piju se dvije šalice dnevno, minimalno sat prije spavanja. Može se miješati i s drugim biljkama radi boljeg mirisa i okusa.

Majčina dušica (Thymus serpyllum L.) je niska polugrmolika biljka iz porodice usnatica. Raste na manje plodnim i dobro propusnim tlima.

Ljekoviti sastojci nalaze se u listovima i cvjetovima. Majčina dušica ima intenzivan i ugodnog miris. Eterično ulje bogato je  timolom i karvakrolom te drugim spojevima. Dobro djeluje na živčani sustav, opušta, smanjuje tjeskobu i psihičku napetost te omogućava dobar san. U kratkom vremenu opušta organizam zbog visoke prisutnosti eteričnog ulja.

Čaj od majčine dušice – dvije jušne žlice majčine dušice preliju se s pola litre vrele vode i ostave poklopljeno pola sata. Kada se čaj ohladi, procijedi se i zasladi, ako je pregorak.



Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakBiljkama protiv bolova
Sljedeći članakDingač
Tonka Ninčević, mag. ing. agr.
Diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša kao znanstveni novak na Zavodu za biljne znanosti. Područje interesa: uzgoj i biokemijska karakterizacija ljekovitog i aromatičnog bilja, populacijska genetika, etnobotanika. Diplomirala je 2011. godine na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomskom fakultetu. Radi na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša kao znanstveni novak na Zavodu za biljne znanosti. Provodi istraživanja (uzgoj, biokemijska karakterizacija i populacijska genetika) na ljekovitom i aromatičnom bilju. Sudjelovala je na različitim europskim i domaćim projektima. Autorica je kurikuluma i priručnika izbornog predmeta: „Botanika ljekovitog i aromatičnog bilja“ za srednje škole. Uključena je u Nacionalni program očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u RH, u Radnu skupinu ljekovito i aromatično bilje. Članica je Hrvatskog botaničkog društva i Društva za ljekovito i aromatično bilje zemalja jugoistočne Europe.