Bršljan je jako važna pčelinja paša u priobalju i na otocima. Njegovi cvjetovi osim bogatog peluda, sadrže i vrlo kvalitetan nektar, bogat šećerom i do 50 posto. Mana mu je što se med brzo kristalizira.
Otac medicine Hipokrat vjerovao je u bršljanovu iscjeliteljsku moć. Stoga je propovijedao da u bršljanu žive bogovi i duhovi koji pomažu ozdravljenju. Inače još od najstarijih vremena bršljan je bio simbol plodnosti i besmrtnosti, kao biljka koja je jako otporna, a u antičkim vremenima često su ga spominjali kao simbol vjernosti u braku, upravo zbog prianjanja i omatanja oko podloge. Ime mu potječe od grčke riječi hedra (sjedište – podloga.
Može narasti i do 50 metara dužine
Prirodno stanište je zapadna Europa, odakle se proširio po cijelom svijetu. Nalazimo ga na vlažnom humusnom i vapnenastom zemljištu, na obrađenim i na zapuštenim tlima. Pogoduju mu hladnija ljeta, dobro podnosi niže zimske temperature, a prema nekim tvrdnjama može doživjeti i preko tisuću godina. Sadi se uglavnom u parkovima i na grobljima, a uzgaja se i kao hortikulturna – ukrasna sobna biljka. Korijenov sustav je razgranat, ali plitak.
Stabljika može narasti i do 50 metara u dužinu i debljine do 20 cm. Brzo raste i može za kratko vrijeme brzo obrasti i prekriti zidove cijele kuće ili velikog stabla. Bršljan se ujedno koristi i kao toplinski izolator, naime, zimi zidove zagrijava i do 15 posto, a ljeti hladi i više od 30 posto od vanjske temperature.
Mladi izbojci stabljike su dlakavi, a kasnije odrvene. Kora je zelene, a kasnije smeđosivkaste boje, sa mnogobrojnim sitnim korjenčićima, kojima se pričvršćuje i penje po zidovima i drveću, ili puže po tlu. Listovi su zelene boje, rastu na kratkim drškama, spiralno raspoređeni, urezani su na 3-5 režnjeva, naizmjenični, jajoliki, kožasti i oštri, dugi oko 10 i široki od 2-12 cm.
Pupoljci su jajasti, a cvjetovi su sitni dvospolni s izrazitim mirisom, skupljenim u cvatove na dugim drškama. Vjenčić je građen od pet žućkastozelenih latica i pet prašnika, koje uglavnom oprašuju pčele i ose, a cvijeta od rujna do studenog mjeseca.
Plodovi su otrovne okrugle, tamnoplave bobice promjera oko 5 mm, koje dozrijevaju sredinom zime i odlična su hrana za ptice.
Privlači i pčele
Cvjetovi svojim mirisom privlače pčele tijekom cijelog dana, s kojih skupljaju obilje peluda, kojeg skladište u saće. Bršljanov pelud je nezamjenjiva hrana za zimski i proljetni razvoj mladih pčela. Osim peluda, tu je i kvalitetan nektar, koji im je u ovom bezpašnom vremenu neophodan. Pčelinja paša od bršljana nije najvažnija i najkvalitetnija paša, ali je jedna od posljednjih pčelinjih paša. Ona je nezaobilazna i jako važna u ovom vremenu s aspekta prehrane zajednice i osiguranja dovoljno hrane za zimsko razdoblje.
Med bršljana je izuzetno dobrog okusa, ali se malo koristi kao sortni med za ljudsku prehranu. Med se brzo kristalizira pa ga nekad nije moguće ni izvaditi iz saća jer je tvrd. Struktura meda je nalik maslacu s manjim kristalima nektara, boja mu je slična bijelom parafinu, s jedva primjetnom žućkastom nijansom. Miris jak, opor i oštar i nije ga lako prepoznati, osim što se osjeti aroma mentola.
U narodnoj medicini med, ali i sirup od listova bršljana se koristi za olakšanje nadražajnog kašlja, pomaže iskašljavanje, opušta mišiće bronha i razrjeđuje gustu sluz.
Svi dijelovi bršljana sadrže velik broj aktivnih gorkih i otrovnih sastojaka, najviše saponizida, saponina i flavonoide. Bršljan je ljekovita, ali i otrovna biljka, stoga oprez jer su svi dijelovi biljke otrovni te ju je potrebno koristiti u vrlo malim količinama.
