Kadulja je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka kojoj zbog izvanrednih ljekovitih svojstava popularnost ni danas ne blijedi. Poznata je i kao biljka koja pridonosi dugovječnosti, a njen aromatičan, jak i oštar okus jelima daje posebne okuse.

Ljekovita kadulja, prava kadulja, divlji kuš ili žalfija (Salvia officinalis L.) je višegodišnji polugrm visine 30-70 cm, s jakim korijenom i četverobridnom drvenastom stabljikom u donjem, a zeljastom u gornjem dijelu. Listovi su uski, eliptični, s dugom peteljkom, na stabljici smješteni nasuprotno. Ljubičasti cvjetovi razvijaju se u svibnju i lipnju na vrhu ogranaka skupljeni u rahle pršljenaste cvatove. Cijela je biljka prekrivena gustim dlakama, što joj daje sivozelenu do srebrnu boju.

Samoniklo raste na kamenitom tlu po našem priobalju i otocima, pokrivajući često prostrane površine poput saga. Poznata je u velikom broju varijeteta, podvrsta, formi i subformi, a za naše područje karakteristična je podvrsta minor, svrstana u tri tipa, sjevernojadranski, srednjojadranski i južnojadranski. Često se i uzgaja.

Priprema čaja:

1 žličicu kadulje staviti u 2,5 dl kipuće vode i kuhati otklopljeno na laganoj vatri 3 minute. Procijediti nakon 5-10 minuta. Piti 2-3 šalice čaja tijekom dana, kod dišnih tegoba zaslađene medom. Čaj koji se koristi za grgljanje ili ispiranje bit će djelotvorniji pripremljen kao oparak. Žlicu suhih, usitnjenih listova kadulje preliti s 2,5 dl kipuće vode i poklopiti. Procijediti nakon pola sata.

U narodnoj se medicini kod kašlja preporučuje list kadulje kuhan u mlijeku i zaslađen medom. Pripremi se šalica pripravka koji se uzima tijekom dana na žlicu. Jaki čaj od kadulje koristi se za vaginalna ispiranja kod problema s gljivičnim oboljenjima, najčešće je to Candida.

Čaj kod prekomjernog znojenja

80 g lista kadulje
10 g poljske preslice
10 g korijena odoljena
2 čajne žlice mješavine staviti u 2,5 dl hladne vode, zagrijati do vrenja, kuhati minutu, dvije u otklopljenoj posudi, maknuti s vatre i procijediti nakon 5 minuta. Piti dvije šalice čaja tijekom dana.


Vino s kaduljom

100 grama sitno isjeckanih listova kadulje staviti u litru kvalitetnog crvenog vina. Ostaviti zatvoreno 15 dana uz svakodnevno protresanje, a zatim procijediti. Piti tri puta dnevno po malu čašicu vina poslije jela za smirenje i brži oporavak nakon bolesti. Kadulju treba uzimati za vrijeme trajanja tegoba i to u propisanim količinama. Kod velikih količina (više od 15 g dnevno) ili upotrebe kroz duže vremensko razdoblje može se pojaviti suhoća usta, znojenje, ubrzano bilo i nesvjestica. Ne preporučuje se u trudnoći (velike količine tujona mogu uzrokovati pobačaj) kao ni kod epilepsije.

Eterično ulje kadulje dobiva se vodenom destilacijom mladih, još zelenih grančica i listova, ubranih neposredno prije cvatnje biljke. Koristi se za masažu, inhalacije, u kupkama, difuzerima i
mirisnim lampama.

Za masažu se 5-7 kapi eteričnog ulja dodaje u 50 ml nekog bazičnog ulja:
maslinovog, bademovog, ulja kukuruznih klica itd. Masaža djeluje opuštajuće, a osobito je djelotvorna kod zastoja krvotoka u nogama. Posebno se preporučuje ženama kod PMS simptoma i tegoba menopauze. Eterično ulje kadulje se za masažu obično koristi u kombinaciji s drugim uljima.
Inhalacije uljem kadulje, često u kombinaciji s drugim uljima sličnog djelovanja, vrlo su djelotvorne kod upale sinusa.

Kadulja kao začin u kuhinji

Kadulja se često koristi kao začin u kuhinji, osobito kod pripreme masnih jela, jer osim arome koju koju daje jelima djeluje i na bolje izlučivanje žuči te olakšava proces probave. Kao začin se koriste svježi i suhi listovi bez peteljke, cijeli ili usitnjeni. Svježi listovi su ukusniji i manje opori. Njihova aroma najbolje dolazi do izražaja ako se prije dodavanja jelu malo poprže na ulju ili maslacu. Kadulju treba dozirati pažljivo i ne pretjerano miješati s drugim zacinima.

Dodaje se juhama, jelima od povrća, mladom siru, umacima za tjesteninu, ribljim jelima, jelima od teletine, janjetine, peradi, mljevenom mesu i iznutricama (osobito telećim jetricama). Može se koristiti kod pripreme pizze umjesto origana. Ražnjici s listićima kadulje izme u komadića mesa imat će jedinstven okus. Cvjetovi se koriste za ukrašavanje jela i kao dodatak salatama.

U Italiji je posebno popularno jelo Saltimbocca, teleci odresci obloženi listićima kadulje i omotani pršutom.

Pohani listovi kadulje

Sastojci: 20-30 listova kadulje, 100 g brašna, 2 žlice maslinovog ulja, 4 žlice tople vode, malo soli, 1 bjelanjak i ulje za prženje.

Priprema: listove kadulje oprati i osušiti. Izmiješati kremasto tijesto od brašna, soli, maslinovog ulja i vode te ga ostaviti 1-2 sata u hladnjaku. Nakon toga pažljivo umiješati snijeg od bjelanjaka. Listove umakati u tijesto i pržiti u vrucem ulju 2-3 minute dok ne požute. Odlagati ih na papirnati ubrus da se ocijedi višak masnoće i poslužiti tople.


Umak za tjesteninu i njoke
od kadulje i sira

Sastojci: 200 g gorgonzole, 400 ml vrhnja za kuhanje, 1-2 žlice maslinovog ulja, 2-3 grančice kadulje, 1 manja glavica luka, 1 režnjić cešnjaka.

Priprema: lagano popržiti listiće kadulje na zagrijanom maslinovom ulju i izvaditi ih na tanjur. U istom ulju nastaviti pržiti usitnjeni luk dok ne omekša, dodati mu cešnjak i gorgonzolu narezanu na kockice te sve zaliti vrhnjem i miješati dok se sir ne otopi, a umak ne zgusne. Začiniti po ukusu i preliti po tijestu ili njokima. Ukrasiti listićima kadulje.

Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakShake od šumskog voća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.