Miloduh (Hyssopus officinalis L.) je višegodišnja biljka iz porodice usnača. Kao suha droga iskorištava se cijela biljka, košena u fazi cvjetanja. Uz optimalnu vlagu sjeme klija u svako doba godine bez obzira na temperaturu tla. Posijano u rano proljeće, sjeme nikne za 15 do 20 dana. Životni je vijek miloduha u kulturi pet do sedam godina. Zbog dubokog korijena miloduh dobro podnosi sušu. Voli južne, sunčane, ocjedite i suhe terene, iako za klijanje i nakon prve košnje zahtijeva mnogo vode.

Pri proljetnoj obradi tla prije sjetve nakon ravnanja površine izvodi se sa što manje prohoda kako se iz tla ne bi izgubila vlaga nakupljena tijekom zime. Pri osnovnoj gnojidbi najpotrebniji su fosfor i kalij, koji se unose u tlo u jesen, prije zimskog oranja i to 70-90 kg/ha. Dušik se unosi u tlo u početnom proljetnom razdoblju (30-40 kg/ha) da bi se ubrzao spori početni rast te poslije prve košnje, zajedno s fosforom i kalijem (20-25 kg/ha). U drugoj godini i sljedećih godina gnojidba se preporučuje u proljeće, prije početka vegetacije i to ujednačenim formulacijama hraniva (50-70 kg/ha) i poslije prve košnje (30-40 kg dušika po hektaru).

U našim klimatskim uvjetima, zbog čestih golomrazica tijekom veljače, sigurnija je proljetna sjetva. Miloduh se sije što ranije u proljeće, nikako poslije 10. travnja. Pri kasnijoj sjetvi malo je vjerojatno da će jednolično nicati i postići željeni sklop. Zbog ekonomičnosti provodi se izravna sjetva u trake i to sijaćicama za kulture sitnog sjemena.

Norma sjetve je 2,8-4,5 kg/ha sjemena, ovisno o postotku klijavog sjemena. Međuredni je razmak 50 cm, a u redu bi trebalo biti 120-150 biljaka. Sjeme se sije na dubinu 1-1,5 cm, nikako dublje od 2 cm. Uzgoj miloduha sadnicama nije ekonomičan i dobiva se manje kvalitetna odrvenjela herba.

Kad kositi miloduh?

Vrijeme košnje miloduha određuje se prema namjeni herbe. Za dobivanje suhe droge kosi se na početku cvatnje jer suha droga mora sadržavati cvijet. Za destilaciju eteričnih ulja početak košnje određuje se prema udjelu aktivnih tvari u biljci. Da bi se to postiglo u prvoj godini proizvodnje, prva košnja se obavlja prije punog cvata kako bi biljka dovoljno izrasla do druge košnje.

Kosi se sredinom srpnja, kad sadržaj eteričnog ulja dosegne potrebnu razinu. Druga košnja obavlja se u prvoj polovici listopada. Biljke tada vrlo rijetko cvatu, ali se uvelike poveća ukupan prinos zelene mase po jedinici površine, odnosno udio eteričnog ulja. Kosi se na visinu 5-7 cm. Vrlo je bitno cijelo vrijeme uzgoja miloduha visinu reza održavati na istoj visini.

Prosječan prinos od dva otkosa u prvoj godini iznosi od 10 do 15 t/ha svježe sirovine. Prinos ovisi i o vremenskim uvjetima tijekom ljeta, naročito poslije prve košnje. Idućih godina usjev je već na početku srpnja u punoj cvatnji, spreman za prvi otkos, a druga košnja obavlja se početkom listopada. Prinosi svježe herbe tijekom daljih godina iznose 25-30 t/ha pa čak i do 35 t/ha.

Pročitajte još:

Uzgoj ljekovitog bilja u Hrvatskoj

Kamilica – uspješno se uzgaja na svim tlima!

Kako i kada posaditi mažuran?

Timijan – odličan za sušna područja

Kako uzgojiti matičnjak?

Prethodni članakKako i kada posaditi mažuran?
Sljedeći članakTimijan – odličan za sušna područja
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.