Odoljen (Valeriana officinalis) je višegodišnja zeljasta biljka koja prve godine formira samo rozetu, a tek druge daje cvjetonosnu stabljiku. Postoji više od 200 vrsta koje rastu u Velikoj Britaniji, Sjevernoj Europi, Kini te Južnoj i Sjevernoj Americi. Biljka može postići visinu od pet do šest metara. Ima šuplju stabljiku i male cvjetove ružičasto-bijele boje slatkog mirisa. Raste na vlažnim livadama, obalama rijeka i krčevinama, od nizina do planinskog pojasa.

U jesen sakupljamo korijen s pobočnim ograncima i podzemnim izbojcima. Svježe ubrano korijenje gotovo je bez mirisa. Tipičan miris izovalerijanske kiseline razvija se tek za vrijeme sušenja. Sušimo ga brzo i oprezno te čuvamo u dobro zatvorenim posudama. Suha je droga pomalo slatka, kasnije aromatična i blago gorka okusa. Stari su Grci svežnjeve odoljena vješali u svojim domovima, prije svega na prozore – na taj su način sprječavali ulazak insekata u stambeni prostor.

Biljka odoljena pomaže kod nesanice bez jutarnje pospanosti
Korijen odoljena

Sve do danas odoljen se koristi prije svega kao sedativ. Sadržaj eteričnog ulja u korijenu odoljena  kreće se od 0,2 do 2,5 % i više. Osim eteričnog ulja korijen sadrži još i smole, glikozide, valerijansku i izovalerijansku kiselinu i drugo. Utvrđeno je da i stanište znatno utječe na sadržaj eteričnog ulja. Upotrebljava se od davnina u medicini  za liječenje živčanih poremećaja i uopće za smirenje živčanog sustava. Korijen odoljena ima široku primjenu u službenoj medicini, a etrerično ulje, osim ove primjene, upotrebljava se u proizvodnji sapuna i u parfumerskoj industriji. Biljka sadrži velike količine kalcija, selena, aluminija, kroma, željeza i magnezija.

Pomaže nam u svakodnevnoj borbi protiv stresa. Poboljšava kvalitetu sna i za razliku od lijekova za liječenje nesanice, nema nuspojava. Ne uzrokuje jutarnju pospanost. Često ga koristimo za liječenje anksioznosti, a također smiruje tijelo i duh te stoga pomaže i u sniženju krvnog tlaka i poboljšanju zdravlja srca i krvožilnog sustava. Najčešće ga koristimo za pripremu tinkture – upotrijebiti možemo kako svježe korijenje tako i osušeno.

Tinktura

Jedan dio korijena (50 g) prelijemo sa 100 ml 70%-tnog alkohola. Pokrijemo i dobro protresemo. Stavimo ga na tamno i toplo mjesto te pričekamo tri do pet tjedana. Zatim tinkturu profiltriramo kroz gazu i stavimo u tamni, hladni prostor. Prije spavanja uzimamo po 15-20 kapi u pola čaše vode.

Čaj od odoljena

Šalicom vrele vode prelije se jedna čajna žličica sušenog korijenja valerijane i ostavi da odstoji. Čaj pijemo nekoliko puta dnevno.

Čajna mješavina za smirenje

Korijen odoljena 20 g, češer hmelja 20 g, list melise 20g, cvijet lavande 20 g i cvijet kamilice 20g. Dvije žličice navedene mješavine preliti šalicom vode. Ujutro i navečer pijemo po jednu šalicu čaja, najbolje u obliku kure (3-4 tjedna).

Čajna mješavina kod bolne menstruacije

Dvije žličice čajne mješavine (korijen valerijane 40 g, cvijet kamilice 30 g i list paprene metvice 30 g) preliti šalicom vode. Pijemo tri puta na dan nezaslađeno.

Čajna mješavina koja ublažava grčeve

Jedna čajna žličica mješavine (korijen odoljena 25 g, plod anisa 25 g, plod komorača 25 g i cvijet kamilice 25 g). Ovo su samo neke biljke koje nas svojim ljekovitim korijenjem mame na posljednju berbu u godini. Ipak prije nego napunimo košare ili vrećice, budimo racionalni sa iskopavanjem korijena i malo pripazimo da ne ugrozimo naš eko sustav.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakNabolji čajevi za detoksikaciju organizma
Sljedeći članakKonferencija “Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva”
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.