Crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum L.) je jednogodišnja biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Latinsko ime roda Lamium potječe od grčke riječi lamos (ždrijelo) zbog oblika cvjetne krunice. Prema drugom izvoru riječ je označavala neku vrstu plosnate ribe, a ime je dano zbog sličnosti cvjetova s usnom šupljinom ribe.

Ime vrste purpureum znači ljubičast. Naziv „mrtva kopriva“ proizlazi iz morfološke sličnosti s običnom koprivom. Ipak, crvena mrtva kopriva nema specifičan neugodan miris i ne izaziva peckanje pri dodiru. Stabljika crvene mrtve koprive naraste do 30 cm visine, donji listovi su okruglasti, a gornji srcoliki, nazubljenih rubova i bez peteljke. Cvate gotovo cijele godine, ako su povoljni uvjeti, najčešće početkom veljače do kraja listopada. Široko je rasprostranjena u Europi i Aziji, čak i u Americi.

Nicanje crvene mrtve koprive započinje ujesen, a nastavlja se na proljeće. Kao ozima korovna vrsta zakorovljuje strne žitarice, uljanu repicu, povrtnice, travnjake, voćnjake i vinograde. Preventivne mjere smanjenja zakorovljenosti mrtvom koprivom uključuju kasniju proljetnu sjetvu. Naime, obrada i sjetva uništit će već ponikle klijance te spriječiti veću zakorovljenost.

Suzbijanje korova

Osim mehaničkog uništavanja obradom tla ili košnjom (travnjaci, voćnjaci i vinogradi) moguća je primjena herbicida u pre-em i u post-em roku. Crvena mrtva kopriva osjetljiva je na sljedeće herbicide: kvinmerak (šećerna repa), klomazon (uljana repica), dimetaklor i petoksamid (uljana repica; rani post em). U ozimim žitaricama u post-em roku mrtva kopriva može se suzbiti primjenom herbicida iz skupine ALS herbicida (jodsulfuron, metsulfuron-metil, piroksulam) te primjenom klortolurona u pre-em ili post-em roku. U povrtnim kulturama (kupus, kelj, luk, grah, grašak, itd.) moguća je primjena kontaktnog herbicida, pridat u post-emu.

Nicanje biljčice

Jestiva i ljekovita

Crvena mrtva kopriva dobro je poznata vrsta naših travnjaka te su u narodu poznata njena korisna i ljekovita svojstva. Medonosna je biljka i jedna od prvih koja cvate u proljeće, stoga je dobar izvor hrane za oprašivače.

Cijela biljka crvene mrtve koprive je jestiva i sadrži mnoga ljekovita svojstva. Pripremiti se može kao salata, juha, a također je dobra mljevena i osušena kao začin. Maksimalno se iskorištavaju njena nutritivna svojstva ako je pojedete u salati ili kao dodatak u smoothiju s nekim voćem kako bi neutralizirali okus.

Biljka ima brojne vitamine (naročito vitamin C), brojna vlakna, a u sjemenu biljke nalaze se mnogi antioksidansi. Zbog sadržaja eteričnih ulja, tanina, flavonoida, organskih kiselina, saponina i drugog, primjena crvene mrtve koprive u narodnoj medicini vrlo je široka. Djeluje antiinflamatorno, antibakterijsko i antimikotično. Također, poznata je kao diuretik i značajna je po smanjenju sipmtoma alergija. Listovi crvene mrtve koprive mogu se staviti na rane ili posjekotine u cilju zaustavljanja krvarenja, a vitamin C i flavonoidi zajedno poboljšavaju imunitet i bore se protiv infekcija. Učinkovita je i protiv E. coli, uzročnika probavnih tegoba i mnogih drugih bakterija. Ova biljka djeluje i sedativno, koristi se za poboljšanje sna i metabolizma. Crvena mrtva kopriva gotovo da nema otrovnih tvari te je stoga sigurna za korištenje bez straha.

Oprez! Ako se konzumira kao čaj potrebno je poznavati da velike doze imaju laksativan učinak. Treba pripaziti s korištenjem tijekom trudnoće, hipotenzije i povećanog zgrušavanja krvi zbog njezinog učinka.

Čaj od crvene mrtve koprive – preporuča se u slučaju anemije, oboljenja dišnih puteva, nedostatka apetita, bolne menstruacije. 2 žličice osušene biljke staviti u čašu punu vode. Zagrije se do ključanja te odstoji 5 minuta. Preporčena doza je 2 – 3 šalice dnevno.

Autori: Nikolina Begović, Valentina Šoštarčić, mag. ing. agr., izv. prof. dr. sc. Maja Šćepanović (Zavod za herbologiju, Agronomski fakultet u Zagrebu)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVažnost sirila u sirarstvu
Sljedeći članakSlavonske krafne
Avatar
Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Fitomedicina. Stručno se usavršava u Italiji, na Sveučilištu u Padovi. Od 2016. zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu, a od 2017. doktorand je na Zavodu za herbologiju gdje izrađuje doktorsku disertaciju na temu mogućnosti prognoze nicanja korova u usjevu kukuruza. Područje interesa: biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli, primjena smanjenih doza herbicida, adjuvanti, integrirano suzbijanje korova. Valentina Šoštarčić rođena je 1993. u Zagrebu. Srednjoškolsko obrazovanje završava u Općoj gimnaziji u Ivanić Gradu. U rujnu 2014. sjteče titulu sveučilišne prvostupnice inženjerke zaštite bilja obranom završnog rada pod nazivom: “Učinak reduciranih doza topramezona u kombinaciji s adjuvantima na korovne vrste Chenopodium album (L) i Echinochloa crus-galli (L) u usjevu kukuruza”. U sklopu Erasmus programa stručne prakse provodi tri mjeseca (lipanj – rujan 2014.) na Sveučilištu u Padovi, Department of Agronomy, Food, Natural Resources, Animals and Environment (DAFNAE). U lipnju 2015. osvaja Rektorovu nagradu za rad po nazivom „Biološki parametri toplopljubivih korovnih vrsta transfer AlertInf modela iz Italije u Hrvatsku“. Tijekom listopada 2015. godine postaje stipendistica Zaklade Agronomskog fakulteta, a u veljači 2016. godine osvaja nagradu iz Zaklade Milan Maceljski, Hrvatskog društva biljne zaštite na 60. Seminaru biljne zaštite u Opatiji. U veljači 2016. godine završava diplomski studij Fitomedicina obranom diplomskog rada: “Utjecaj razvojnog stadija, doze topramezona i adjuvanata na osjetljivost koštana”. Zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu na radnom mjestu asistenta. U siječnju 2017. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti. Područje interesa: biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli, primjena smanjenih doza herbicida, adjuvanti, integrirano suzbijanje korova. Članica je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ), Društva za zaštitu bilja Srbije te European Weed Research Society (EWRS).