Ublažavanje emisije metana identificirano je kao ključno za rješavanje klimatskih promjena. U proteklom desetljeću provedena su intenzivna istraživanja koja su rezultirala boljim razumijevanjem čimbenika koji pokreću crijevne emisije metana kod mliječnih goveda.
Istraživači sa Sveučilišta Pennsylvania State (SAD) i International Livestock Research Institute (Nairobi, Kenija) podijelili su svoja otkrića iz studija o mogućim rješenjima za ublažavanje spomenute emisije. Autori su zaključili da neki inhibitori metana i promjene u hranidbi mogu smanjiti emisije bez negativnog učinka na proizvodnju mlijeka.
Promjene u hranidbi
U Sjedinjenim Američkim Državama stoka je odgovorna za 94 % emisije metana u poljoprivredi. Vjeruje se da je ublažavanje emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede bitan dio rješenja problema tako da su vlade i javnost zainteresirani za pronalaženje istog. Autori su procijenili da bi provedba dostupnih mjera ublažavanja, uključujući smanjenje emisije metana kod mliječnih goveda, moglo usporiti globalno zagrijavanje za oko 30 % u sljedećem desetljeću.
Znanstvenici su, međutim, otkrili da postoje kompromisi u naporima za ublažavanje emisije koji se moraju uzeti u obzir.
Hranidba stoke hranom s visokim udjelom ulja može smanjiti emisiju, ali može i negativno utjecati na unos hrane, funkciju buraga i produktivnost životinja, posebno komponente mlijeka kod mliječnih krava.
Analiza je pokazala da su mliječne krave hranjene inhibitorom metana 3-nitrooksipropanolom (3-NOP) pokazale približno 30 % smanjenje dnevne emisije metana ili prinosa i intenziteta emisije, bez utjecaja na unos suhe tvari, proizvodnju mlijeka ili tjelesnu težinu, te povećanje postotka mliječne masti i prinosa.
Jedna od preporučenih strategija koja ima potencijal za smanjenje intenziteta emisija metana u crijevima je povećanje unosa probavljive krme. Ostale mogućnosti uključuju zamjenu silaže od trave kukuruznom silažom u prehrani, iako ti rezultati mogu biti manje dosljedni. Osim toga, crvena makroalga Asparagopsis taxiformis ima snažan učinak ublažavanja, no potrebne su studije kako bi se utvrdila izvedivost njene primjene, dugoročna učinkovitost i učinci na proizvodnju i zdravlje životinja.
Neke od strategija ublažavanja mogu rezultirati povratnim učincima ili dovesti do viših troškova ili više radno intenzivnih praksi za stočarsku industriju. Iako kritično važna, učinkovitost je samo jedan dio složene slagalice usvajanja strategija ublažavanja emisija stakleničkih plinova u stočarstvu. Široko usvajanje dokazano učinkovitih strategija ublažavanja emisije od strane stočarske industrije ovisit će o troškovima, vladinim politikama i poticajima te spremnosti potrošača da plate višu cijenu za životinjske proizvode sa smanjenim ugljičnim otiskom.
Genska selekcija
Istraživači u Španjolskoj predlažu smanjenje proizvodnje metana kod mliječnih goveda kroz uzgoj. U članku objavljenom u časopisu „Journal of Dairy Science“, znanstvenici ciljaju na smanjenje enteričkog metana u uzgoju mliječnih goveda kako bi odabrali životinje koje učinkovitije koriste hranu i stoga proizvode manje metana.
Budući da uzgoj stoke uzrokuje 13 % posto globalnih emisija stakleničkih plinova (GHG), selektivni uzgoj može smanjiti te emisije uz povećanje proizvodnje mlijeka.
Metan iz crijevne fermentacije smatra se glavnim doprinositeljem GHG-a koji dolazi od preživača. Ove emisije doprinose globalnom zatopljenju i predstavljaju gubitak prehrambene energije kod preživača. Trenutačni selekcijski pritisak povećava ukupnu proizvodnju metana u populaciji mliječnih krava, ali smanjuje intenzitet metana (po kilogramu mlijeka) zbog viših produktivnih razina svake krave. Smanjenje metana u uzgojnim ciljevima također treba uključiti u selekcijske indekse.
Procjena genskih svojstava i ekonomski odgovor svojstava u selekcijskom indeksu razmatrani su u ovoj studiji koja je koristila genetske parametre procijenjene s 4540 zapisa od 1501 krave. Dok je proizvodnja metana neophodna za održavanje homeostaze buraga, očekuje se da će se ukupne emisije metana smanjiti za četiri do šest posto u 10 godina zbog povećane proizvodnje mlijeka po kravi. Emisija stakleničkih plinova iz goveda mogla bi se smanjiti za 20 % u 10 godina ako se godišnja proizvodnja metana po kravi uključi u uzgojne ciljeve i dodaju ad hoc ponderi na proizvodnju metana.
Povećanje produktivnosti po kravi može smanjiti broj potrebnih krava po milijardi kilograma proizvedenog mlijeka, pridonoseći smanjenju emisija stakleničkih plinova, ali to nije dovoljno. Ako se ništa ne poduzme, očekuje se povećanje genskog potencijala za proizvodnju metana. Dok biološka granica proizvodnje metana ostaje nepoznata, ova studija pokazuje potencijal za uključivanje svojstava okoliša u selekcijske indekse uz zadržavanje populacije krava koje su profitabilne za proizvođače.
