Hrvatski sirevi na najvećoj plati kozjih sireva na svijetu

Čak 30 vrsta kozjih sireva 13 hrvatskih proizvođača našlo se među 388 sireva na rekordnoj plati postavljenoj u francuskom Meyralsu. Hrvatski sirari nastupili su kao „Croatian Goat Cheese Team“, a iza ovog međunarodnog uspjeha kriju se desetljeća rada, obiteljska gospodarstva i priče koje pokazuju koliko je zahtjevno živjeti od kozarstva i proizvodnje sira.

Tekst i foto: Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.

Kad su se hrvatski mali sirari krajem kolovoza uputili prema francuskom Périgordu, nisu sa sobom ponijeli samo sireve. Ponijeli su dio hrvatske tradicije, desetljeća iskustva i priče obiteljskih gospodarstava na kojima se dan često ravna prema mužnji, a ne prema satu.

Cilj putovanja bio je vrlo konkretan – sudjelovati u stvaranju najveće plate kozjih sireva na svijetu. I uspjeli su biti važan dio velikog pothvata.

Na rekordnoj plati 23. kolovoza 2026. prebrojeno je čak 388 različitih kozjih sireva, a hrvatski doprinos bio je itekako zamjetan: 30 vrsta sireva od 13 domaćih proizvođača.

Prema izvješćima nakon događanja, broj sireva i način provedbe zadovoljili su propisane kriterije pokušaja rekorda. Organizator nakon prebrojavanja i dokumentiranja Guinness World Recordsu dostavlja dokazni materijal radi završne homologacije.

Prvotni cilj bio je prijeći brojku od 300 različitih sireva. Završnih 388 pokazalo je koliko je interes proizvođača nadmašio očekivanja.

Hrvatska u Francusku nije stigla slučajno

Iza cijelog projekta stajao je francuski Syndicat Caprin Dordogne Périgord, a cilj nije bio samo oboriti rekord nego predstaviti nevjerojatnu raznolikost kozjih sireva iz Francuske, Europe i drugih dijelova svijeta.

Hrvatska priča počela je gotovo godinu dana ranije. Predsjednica Saveza malih sirara Republike Hrvatske „SirCro“ Romina Zadravec objasnila je da je kontakt s francuskim kolegama uspostavljen krajem listopada 2025. tijekom 15. Konferencije europskih malih sirara i godišnje skupštine FACEnetworka u Rovinju.

Francuski sirari hrvatske su kolege tada upoznali s idejom postavljanja svjetskog rekorda i pozvali ih da sudjeluju. Konferencija je okupila više od stotinu sudionika iz 14 država, a upravo je taj međunarodni susret otvorio vrata suradnji koja je hrvatske sireve nekoliko mjeseci poslije dovela do Francuske.

Velik izazov bio je transport sireva

Organizacija nije bila jednostavna. Posebno je zahtjevan bio transport mekih sireva, koji zahtijevaju neprekinuti hladni lanac i znatno su osjetljiviji od tvrdih i polutvrdih sireva.

Zato je u Francusku otputovala manja delegacija, dok su proizvodi predstavljali znatno širi krug domaćih sirara. Hrvatski proizvođači zajednički su nastupili pod nazivom „Croatian Goat Cheese Team“, a francuski domaćini dočekali su ih kao počasne goste.

Čak 13 hrvatskih proizvođača na najvećoj plati kozjih sireva

Na rekordnoj plati našli su se proizvodi:

• OPG Grčević i Sirana i farma koza Bresnica Zagrebačka županija
• OPG Jagarka i Sirana Modruš Karlovačka županija
• OPG Mala Roga Splitsko-dalmatinska županija
• OPG Koze i mi Međimurska županija
• OPG Moravec Varaždinska županija
• OPG Vladimira i Ljubice Ljubić Krapinsko-zagorska županija
• OPG Geto Osječko-baranjska županija
• OPG Tatjana Lovrić-Jovanović Vukovarsko-srijemska županija
• OPG Petra Žampere s obitelji i Sirana Gligora Zadarska županija
• Sirana Vesna Loborika Istarska županija

Hrvatski sirevi privukli su velik interes posjetitelja. Prema izvješćima hrvatskog tima, bili su među prvima ponuđenima na degustaciju, a posjetitelji su čekali kako bi ih kušali.

Domaći proizvođači posebno su isticali razlike između hrvatskih sireva i dominantnih francuskih stilova proizvodnje. Upravo je to našoj ponudi omogućilo da privuče pozornost u zemlji koja ima jednu od najpoznatijih sirarskih tradicija na svijetu.

No Guinnessov rekord samo je atraktivan vrh mnogo veće priče. Iza svakog od tih sireva nalaze se koze koje treba hraniti i musti svakoga dana, proizvodnja vlastite hrane, prerada mlijeka, veterinarska skrb, administracija, distribucija i potraga za tržištem.

O tome smo prije odlaska u Francusku razgovarali s tri hrvatske proizvođačice.

Sve je počelo s dvije koze koje su djecu trebale maknuti s interneta

Jedna od najzanimljivijih priča dolazi s OPG-a Jagarka iz Kolića kraj Josipdola, iza kojeg stoji Marina Herceg sa svojom obitelji. Gospodarstvo je registrirano 2019. godine, a danas imaju oko 70 koza alpina i proizvode različite vrste sireva, jogurt i kefir.

Proizvode prodaju izravno kupcima, dostavom na kućni prag te kroz tridesetak specijaliziranih prodajnih mjesta i trgovina. No njihova priča nije počela kao veliki poslovni plan.

Obitelj se iz Zagreba preselila na djedovinu. Jedan od razloga bio je sin kojem zagrebačka klima nije odgovarala. Naslijedili su malu kućicu koja je poslije postala sirana i malu štalu koju su postupno proširivali. A onda su stigle koze.

„Prve dvije koze uzeli smo da malo maknemo djecu s interneta. Onda smo dobili prve jariće i zaljubili se u kozarstvo i koze. Djeca su ostala na internetu, a mi smo ušli u kozarstvo.“ Marina Herceg, OPG Jagarka

Ono što je počelo s dvije koze preraslo je u posao od kojeg danas živi obitelj.

Od dvije koze do nagrađivanih sireva

Među najprodavanijim proizvodima OPG-a Jagarka je meki kozji sir nagrađen zlatnom medaljom. Proizvode i tradicionalni lički kuhani sir – obični i dimljeni – te sireve s ljutom paprikom, paprom, vlascem i drugim dodacima.

Više njihovih proizvoda osvojilo je zlatna priznanja, dok je sir s vlascem ponio i titulu šampiona kvalitete. Traženi su i njihov kefir i jogurt.

Filozofija gospodarstva pritom je vrlo jednostavna: osnovnim proizvodima ne dodaju nepotrebne dodatke, konzervanse ni aditive.

Iza nagrada postoje problemi koje kupac ne vidi

Lijepa strana proizvodnje samo je dio priče. Marina Herceg među najvećim problemima izdvaja dostupnost pojedinih veterinarskih lijekova i sporost administracije kada je potrebno pravodobno zaštititi stado. Upozorava i na porezno opterećenje mliječnih prerađevina.

Kada sir napusti kućni prag i dođe na policu trgovine, proizvođač mora pokriti uzgoj životinja, hranu, mužnju, preradu, energiju, ambalažu i transport, a u konačnoj cijeni nalazi se i trgovačka marža. Svaki dodatni trošak zato proizvod čini manje dostupnim kupcu.

Koze vole ono što mnogi smatraju korovom

S potpuno drukčijim iskustvom susreli smo se kod Sanje Grčević s OPG-a Grčević iz Gradeca Pokupskog. Trenutačno ima 56 koza, većinom sanske pasmine.

Tijekom sezone proizvodnja iznosi približno 40 do 50 litara mlijeka dnevno, no količina uvelike ovisi o pašnim uvjetima. Koze najveći dio dana provode na ispaši. A što najviše vole?

„Trnje, bagrem, kupinu…“ Sanja Grčević, OPG Grčević

Upravo zarasle i zapuštene površine, koje za druge vrste stoke mogu biti gotovo bezvrijedne, kozama mogu predstavljati vrlo zanimljiv izvor hrane. To otvara i šire pitanje mogućnosti korištenja koza za održavanje zapuštenih površina i smanjenje količine lako zapaljive vegetacije.

Suša se odmah vidi u količini mlijeka

Ova godina posebno je pokazala koliko proizvodnja na otvorenom ovisi o vremenu. Suša je smanjila količinu raspoložive ispaše, što se izravno odrazilo na proizvodnju mlijeka.

OPG Grčević ima registriranu preradu, a proizvode prodaju kod kuće, dostavljaju kupcima na području Zagreba te plasiraju kroz nekoliko trgovina. U ponudi su polutvrdi i dimljeni sirevi te proizvodi s različitim začinima.

Ipak, unatoč svim kombinacijama i novim okusima, kupci najčešće biraju klasiku.

„Najviše prolazi obični polutvrdi sir, bez ikakvih dodataka.“ Sanja Grčević, OPG Grčević

Počeli su s jednom kozom – i upravo to savjetuju početnicima

Grčevići se kozarstvom bave oko 30 godina. Njihova priča posebno je zanimljiva ljudima koji razmišljaju o ulasku u proizvodnju.

„Počeli smo s jednom kozom. Nismo odmah kupili veliko stado, nego smo broj životinja povećavali postupno, zajedno sa znanjem, preradom i tržištem.“ Sanja Grčević, OPG Grčević

Upravo je tržište dio koji početnici često podcijene. Proizvesti mlijeko tek je početak. Treba ga preraditi, pronaći kupce, organizirati hladni lanac i dostavu, a životinje zahtijevaju skrb svakoga dana – bez obzira na vikende i blagdane.

Sanja to opisuje vrlo jednostavno:

„Na skijanje mogu. Tada su koze u suhostaju i bređe su. Ali ljeti, dok traje mužnja, teško.“ Sanja Grčević, OPG Grčević

Jedna rečenica koja možda bolje od statistike opisuje svakodnevicu stočara.

Više od 40 godina kozarstva i deset šampionskih titula

Treća priča vodi u Varaždinsku županiju, na OPG Moravec. Biserka Moravec kozarstvom se bavi više od 40 godina. Njihovi su proizvodi tijekom desetljeća redovito prolazili stručna ocjenjivanja, a gospodarstvo je osvojilo čak deset šampionskih titula kvalitete.

Danas imaju oko 160 sanskih koza u mužnji. Riječ je o znatno većem proizvodnom sustavu u kojem treba osigurati dovoljno površina, pašnjaka i vlastite hrane. Ipak, najveći dio posla i dalje počiva na obitelji.

Proizvode čak 24 različita proizvoda

Moravčevi danas imaju čak 24 proizvoda. Ponuda obuhvaća svježe, meke i polutvrde sireve, sireve sa začinima i biljem, dimljene sireve, proizvode tipa feta sira, skutu, jogurt, kefir, sirutku i mlijeko.

Prodaju na kućnom pragu, u specijaliziranim trgovinama te na zagrebačkim tržnicama Dolac i Kvatrić. Takva ponuda nije nastala preko noći.

„Mi smo vječni optimisti. Ali morate se prilagoditi i tržištu i situaciji, čuvati OPG, reputaciju i imati dobar proizvod.“ Biserka Moravec, OPG Moravec

Ove godine lucerna je spasila proizvodnju

Ni četiri desetljeća iskustva ne mogu proizvođača zaštititi od vremenskih ekstrema. I Biserka upozorava na ovogodišnju sušu, koja je snažno pogodila proizvodnju krme i pašu.

Na njihovu gospodarstvu važnu je ulogu odigrala lucerna. Zahvaljujući dubokom korijenu bolje je podnijela nedostatak vlage od mnogih drugih krmnih kultura.

„Lucerna je spasila situaciju. Ima duboki korijen i u ovoj suši ona je jedina mogla koliko-toliko zadovoljiti potrebe.“ Biserka Moravec, OPG Moravec

Kada isti problem ističu proizvođači iz različitih dijelova Hrvatske, više nije riječ samo o pojedinačnom problemu gospodarstva. Prilagodba proizvodnje hrane sve češćim sušama postaje jedno od ključnih pitanja budućnosti kozarstva.

Rekord je spektakl, ali koze treba pomusti i sljedećeg jutra

Zato rekordnu platu od 388 kozjih sireva ne treba promatrati samo kao zanimljivu vijest iz Francuske. Iza 30 hrvatskih sireva nalaze se desetljeća rada.

Sir za ove proizvođače ne počinje u sirani. Počinje na zemlji – proizvodnjom hrane i ispašom. Nastavlja se brigom o zdravlju koza, mužnjom i preradom, a završava tek kada proizvod pronađe kupca.

Hrvatski mali sirari u Francuskoj su stali uz bok proizvođačima iz jedne od najvećih sirarskih zemalja svijeta i pokazali da se kvaliteta ne mjeri veličinom države ni brojem životinja. A možda upravo njihove životne priče najbolje pokazuju kako se do takvog rezultata dolazi.

Ponekad sve počne s jednom kozom. Ponekad s dvije, kupljene kako bi djeca manje vremena provodila na internetu. A nakon godina rada njihov sir može završiti među 388 sireva na najvećoj plati kozjih sireva na svijetu.